dizne za dizela?

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • Black Knight
    CBC Senator XXL
    • 13.10.2004
    • 2020
    • Novi Beograd, kicblo

    dizne za dizela?

    sta bi se recimo desilo kada bi se stavile vece dizne od postojecih na dizele, Recimo na 2.0 od 2.2?
    Injection is good,but I'd rather be blown!
  • micko
    CBC Član
    • 08.05.2005
    • 72
    • novi sad

    #2
    Vise snage a prepravka je skoro bezbolna. Bar kod VW-a.

    Evo informativni link, bar u teoriji izgleda prihvatljivo i logicno:



    Jedino sto su brizgaljke MNOGO skupe - meni su za A4 trazili 19.000 din PO KOMADU Koliko sam ja shvatio moze da se promeni i samo 'vrh' brizgaljke (nozzle), sto bi, je l' da, bilo ekonomski podnosljivije, ali me 'gari' s kojim sam pricao o nabavci ubedjivao da se u Evropi ne moze naci.

    Comment

    • sw.brick
      CBC Senator XXL
      • 09.10.2004
      • 8141
      • Beograd, barajevo-zemun
      • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

      #3
      nista se ne bi promenilo, ti imas motor sa elektricnom regulacijom rada dizni koje su time limitirane sto se goriva tice.
      kod dizela za snagu nije problem u kolicini goriva vec u kvalitetu rasprsivanja/finoci maglice goriva odnosno pritisku da bi dizel sto potpunije sagoreo.

      ako ubacis gorivo kroz vece dizne u vecim kapljicama motor ce losije sagorevati i rezultat ce biti umanjivanje snage.
      praksa.
      volvo
      945 SE turbo lpg
      344 GL lpg

      Comment

      • sw.brick
        CBC Senator XXL
        • 09.10.2004
        • 8141
        • Beograd, barajevo-zemun
        • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

        #4
        2 micko- taj dati link se ne odnosi na nama poznate dizel motore. u pitanju su AMeri koji inace veze nemaju sa dizelom i autom u istoj recenici generalno, i samo na americke VW motore prastare konstrukcije sa mehanickim ubrizgavanjem koji su prepravljeni posebno za rada sa automatik menjacem. (to nije onaj moderniji TDI na koji se misli u Evropi vec prastari TD motor na bazi starog 1.6TD-1.9 TD sa 75 KS pojacan na celih 90 KS, iako pogresno pise na sajtu TDI).

        Ameri su poprilicno zaostali za svetom po pitanju dizela i nije im zameriti, uglavnom o toj tematici niti su videli moderne dizel motore, niti mogu da ih kupe (nema goriva za njih) niti su u stanju da prate tokove modernog doba u toj oblasti sto se putnickog programa tice.

        i ranije su evropski dizeli (motori za EU) i americki dizeli formalno isti tip motora imali razlicite i brizgaljke odnosno same (uloske) dizni zbog specificno loseg americkog goriva i specificnih uslova upotrebe na velikim nadmorskim visinama.
        volvo
        945 SE turbo lpg
        344 GL lpg

        Comment

        • Black Knight
          CBC Senator XXL
          • 13.10.2004
          • 2020
          • Novi Beograd, kicblo

          #5
          Recimo to znaci da jedino remaping chipa moze da podigne pritisak na diznama?
          ili druga solucija da se stave dizne veceg protoka + Drugi/povecanej pritiska chipom?
          Injection is good,but I'd rather be blown!

          Comment

          • sw.brick
            CBC Senator XXL
            • 09.10.2004
            • 8141
            • Beograd, barajevo-zemun
            • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

            #6
            mozda moze da se poveca (na papiru) radni pritisak brizgaljki odnosno same pumpe visokog pritiska ali je to pitanje pod mozda...jer sta se desava ako pumpa ne moze da omoguci visi pritisak pri istom zapreminskom protoku ?
            a i sta bi se dobilo sa visim pritiskom ako se ne omoguci i drugacija regulacija predubrizgavanja i time duracija paljenja dizela...zatim, ako se poveca i pritisak brizgaljki i protok sta se desava onda sa vazduhom, da li ga ima dovoljno i da li temperatura dovoljno brzo i dovoljno visoko poraste jer vise goriva u cilindru znaci umanjenje temperature smese i umanjenje sanse sa samozapaljenje. ok, leti to nije problem a sta cemo zimi. do koje spoljne temperature ce moci da radi sistem sa visim pritiskom i vecim protokom, koja je to tacna granica i za koje tacno dizel gorivo ?

            sve su to elementi na koje treba da imam(o) odgovor da bi se dala precizna kalkulacija sta se dobija a sta se gubi i kada ce motor prestati da bude pouzdan u radu u svim uslovima eksploatacije.

            opet, visi pritisak znaci kasnjenje samopaljenja dizela sto podrazumeva drguaciju regulaciju predubrizgavanja i tajminga pumpe visokog pritiska, sve ta ako pricamo o razvodnoj pumpi kao sto je ona u pomenutom VW dizelu, TD i TDI osim PD TDI varijante (koja ima 4 odnosno 5 pumpi visokog pritiska).

            ako je komon rejl onda je to nacin rada i menadzment motora koji je ekvivalentan benzinskom klasicnom sistemu a tu su sada neka druga pravila..

            LM, tu ima mnogo stvari i vise uglova sagledavanja pojava i procesa sagorevanja i pronaci optimum i balans svih potrebnih osobina nije tek tako jednostavno posto promena jednog parametra menja desetine drugih vezanih radnih parametara motora, i tako ukrug.
            ja sam se bavio malo vise "igranjem" sa VE razvodnim Bosovim pumpama ubrizgavanja i vrsio eksperimente tima tajminga, pritiska, kolicine goriva, faziranja pumpe prema motoru i slicno i stekao neku praksu i tek otkrio mnogo rupa i komplikovanu teoriju koja stoji iza rada dizel motora, naravno da bi sve bilo optimalno.

            hocu samo da kazem da sto se dublje udje u materiju sve vise pitanja i sve vise neznanja se pojavljuje na povrsini, barem u mom slucaju
            volvo
            945 SE turbo lpg
            344 GL lpg

            Comment

            • micko
              CBC Član
              • 08.05.2005
              • 72
              • novi sad

              #7
              brick, pre nego sto bilo sta pokusam da pametujem, nekoliko pitanja (i izvinjavam se na laickom recniku ):

              ti imas motor sa elektricnom regulacijom rada dizni koje su time limitirane sto se goriva tice
              Da li ta elektricna regulacija regulise duzinu trajanja ubrizgavanja ili kolicinu ubrizganog goriva? Ako je ovo drugo - kako? Odnosno, da li se u 'cevima' koje dovode gorivo od pumpe visokog pritiska do dizni uvek nalazi gorivo ili pumpa non stop salje samo tacno odredjenu kolicinu goriva? Ukoliko pumpa salje tacno odredjenu kolicinu svakoj dizni pri svakom taktu onda imamo regulisanu kolicinu i tu vece dizne nista ne pomazu. Ali ako se gorivo non stop nalazi u 'cevima' onda se regulise samo vreme trajanja otvaranja dizne, odnosno - gorivo je uvek 'tu', elektronskom ili mehanickom aktuacijom se dizna otvara i sve dok je otvorena gorivo pod pritiskom ulazi u cilindar, kad se zavrsi 'nadrazaj' (kod mehanickih kada padne pritisak i opruga zatvori otvor dizne, kod elektronskih prekine se dovod struje?) zatvara se i dizna. E sad, ukoliko je veca dizna - vise goriva se ubaci u cilindar za isto vreme otvaranja. A CPU nema pojma o tome, on samo upravlja duzinom trajanja otvaranja. Ovo je razlog stavljanja vecih dizni jer vise goriva UVEK znaci vise snage Naravno, ukoliko su svi drugi parametri 'dobri', a pre svega ukoliko ima dovoljno vazduha, a standardni motori uvek imaju dosta rezerve te turbo uvek salje vise vazduha nego sto je realno potrebno. Znaci - vece dizne, vise goriva, ne dira se pritisak punjenja jer ionako ima sasvim dovoljno vazduha, ne dira se CPU (sem manjih podesavanja, necega, naravno ne znam cega , predpostavljam trenutka ubrizgavanja), sve to = vise snage?

              ako ubacis gorivo kroz vece dizne u vecim kapljicama motor ce losije sagorevati
              Povezano s onim sto sam gore pitao - da li vece dizne zaista znace i vece kapljice i losije sagorevanje? Pa to bi onda znacilo da svi motori koji serijski imaju te vece dizne imaju lose sagorevanje! Mislim da vece dizne znace veci protok goriva, npr: dizna 0.1mm za vreme trajanja ubrizgavanja ubaci 1mg goriva u cilindar, a dizna 0.2mm u istom vremenu ubaci 2mg goriva. Ukoliko je veca dizna razumnih dimenzija cesto nije ni potrebno modifikovati pritisak turba jer i standardno podeseni daje sasvim dovoljno vazduha. A 2mg daje vise snage od 1mg. Zato se stavljaju vece dizne.

              Chip radi 'isto' to: ubacuje vise goriva u cilindar, ali na drugi nacin. Chip isto zeli da ubaci ta 2mg goriva, a to radi tako sto produzava vreme otvaranja dizne, znaci ona dizna od 0.1mm biva otvorena 2 puta duze i za to vreme ubaci i zeljenih dva puta vise goriva. A zbog duzeg vremena ubrizgavanja potrebno je i pomeriti sam trenutak ubrizgavanja i jos stosta, ono sto si ti brick rekao: "tu ima mnogo stvari i vise uglova sagledavanja pojava i procesa sagorevanja i pronaci optimum i balans svih potrebnih osobina nije tek tako jednostavno posto promena jednog parametra menja desetine drugih vezanih radnih parametara motora, i tako ukrug." A kupovinom chipa svi ti parametri su usaglaseni, dok se promenom velicine dizni ti parametri moraju usaglasavati 'rucno' (a za VW mi se cini da to usaglasavanje i nije previse tesko, bar prema onom sto sam procitao, a slazem se da ameri nemaju pojma o dizelima, ali je i cinjenica da na "tdiclub forumu" ima dosta njih koji su ovo uspesno uradili, i ne samo tu, i ne samo na VAG vozilima, stavise ova modifikacija je 'pod obavezno' za sve ozbiljno tjunirane dizele, cak i sa CR).

              Takodje, ta 2mg se mogu ubaciti kroz 0.1mm dizne za krace vreme povecanjem pritiska, ali mislim da je ovo ubedljivo najrizicnija varijanta, a nisam siguran ni da je izvodljiva.

              Ovo je moje laicko sagledavanje cele stvari, naravno da sve to nije ni izbliza tako jednostavno, ali mislim da je to osnovna koncepcija. Dakle, stavljanjem vecih dizni ce se nesumnjivo dobiti vise snage, samo je pitanje podesavanja svih parametara

              Comment

              • micko
                CBC Član
                • 08.05.2005
                • 72
                • novi sad

                #8
                pre nego sto bilo sta pokusam da pametujem
                vec sam se Bogme ispametovao samo tako

                Comment

                • sw.brick
                  CBC Senator XXL
                  • 09.10.2004
                  • 8141
                  • Beograd, barajevo-zemun
                  • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

                  #9
                  da ne citiram...
                  prvi sistem gde pumpa odmerava kolicinu goriva je razvodna pumpa, recimo kako radi VW dizel.
                  drugi sistem koji opisujes je kom rejl pumpa koja ne odmerava gorivo vec to rade brizgaljke i tako radi pomenuta Vectra dizel ( i skoro svi moderni dizeli osim VWa).

                  E sad, ukoliko je veca dizna - vise goriva se ubaci u cilindar za isto vreme otvaranja. A CPU nema pojma o tome, on samo upravlja duzinom trajanja otvaranja.
                  ECU ima itekako pojma o tome jer inace dizel motor ne bi mogao da radi na razlicitim nadmorskim visinama kako treba i drasticno bi gubio snagu. postoji mali milion senzora kojima ECU saznaje o radu motora i tek shodno tome odredjuje koliko je potrebno koliciniski ubrizgati goriva (promenom duzine otvaranja brizgaljki) i u kom to tacno trenutku zavisno od rezima rada motora.

                  na isti nacin kao sto se upravlja i benzinskim motorom, postoji citav niz medjusobno usklajdenih parametara rada, osim paljenja koje ne postoji.


                  jer vise goriva UVEK znaci vise snage
                  hm, nikako ne mogu da se slozim sa ovom tvrdnjom. upravo suprotno, vise goriva (od optimalnog) UVEK znaci smanjenje snage i to posebno vazi za dizele. UVEK je rezultat previse goriva cadj i crni dim iz izduva kao rezultat nesagorele nafte. za tacno onoliko koliko je nesagorele nafte uslo u cilindar za toliko je manje bilo kiseonika i za toliko je manje snage motora.

                  tipicna zabluda na ranijim mehanickim sistemima ubrizgavanja dizela (VW G2 dizel tipica primer) je povecavanje kolicine ubrizgane nafte po jednom ciklusu i UVEK je to dovodilo do pada snage a drasticnog porasta temperature izduvnih gasova i kao posledicu imalo "ubijanje" motora odnosno prevremenu generalku. da ne davim ovde, nasiroko ima na netu objasnjeno teorijski i prakticno merenjem zasto se tako dogadja.

                  Znaci - vece dizne, vise goriva, ne dira se pritisak punjenja jer ionako ima sasvim dovoljno vazduha, ne dira se CPU (sem manjih podesavanja, necega, naravno ne znam cega , predpostavljam trenutka ubrizgavanja), sve to = vise snage?
                  eh, ne znaci. da je tako jednostavno snaga dizela bi se povacavala po zelji u svakoj garazi do beskonacnosti jer ubaciti vise goriva u dizel motor ne postoji kao problem.
                  problem je SAGORETI svo ubaceno gorivo jer se samo time dobija snaga. nesagorelo gorivo u cilindru povlaci umanjenje snage.

                  Povezano s onim sto sam gore pitao - da li vece dizne zaista znace i vece kapljice i losije sagorevanje? Pa to bi onda znacilo da svi motori koji serijski imaju te vece dizne imaju lose sagorevanje
                  veca dizna znaci UVEK veca kapljica pri nepromenjenom pritisku jer je veca RUPA kroz koju prolazi gorivo. i to uvek znaci SPORIJE (citati losije) sagorevanje.
                  serijski motori se ne prave sa VECIM diznama vec sa MANJIM diznama veceg protoka. a veci protok se dobija upotrebom nekoliko dizni (recimo 5 komada) u jednoj brizgaljki.
                  tako i rade moderni sistemi ubrizgavanja dizela- jedna brizgaljka ima 5 malih dizni sa vrlo visokim pritiskom iz cega se pravi ekstra fina maglica fino rasprsenog goriva a samo gorivo se NE ubrizagava odjednom vec iz 3 faze ( 3 vremenski razdvojena dela) radi efikasnijeg sagorevanja.
                  tako postoji tzv, pilot ubrizgavanje gde se ubrizga prvo jako mala kolicina goriva i pravi se jako siromasna mesavina koja ne moze da proizvede energiju za rad (A, fizicka oznaka) motora vec sluzi kao kapisla, detonator da upali kasnije ubrizganu glavnu kolicinu goriva.

                  to je postupak kojim se uravnotezuje brzina porasta pritiska i umanjuje metalasti karakteristican zvuk detonatnog sagorevanja dizela sa direktnim ubrizgavanjem,- ona buka koja tipicno prati rad traktora recimo i koja je poznata u radu VW TDI motora.( VW nema u TDI PD sistemu mogucnost da uvede pilto ubrizgavanje pa su VW motori ekstra bucni u odnosu na ostale moderne dizele).

                  dakle, manja dizna je uvek manja kapljica.

                  radi poredjenja, vrlo slicno objasnjenje je nacin rada ink jet stampaca- sto manja kapljica bolja rezolucija i finija slika.
                  a sto vise kapljica u jedinici vremena to brzi rad stampaca.

                  A 2mg daje vise snage od 1mg. Zato se stavljaju vece dizne.
                  eh ne daje vise snage, to je kako amerikanci "na silu" pokusavaju tuning stavljanjem vecih dizni.
                  da je tako jednostavno kako kazes, zasto odmah umesto 1 ne staviti 5 mg kroz diznu i dobio bi 5 puta vise snage, na papiru naravno

                  u celoj prici o kolicini neodstaje kljucni parametar rada dizel ciklusa- vremenski trenutak i brzina sagorevanja ubacenog goriva.

                  ako ne sagori gorivo (a sva je prilika da vise goriva nece sagoreti tek tako samo od sebe) nema niti toplote u motoru, niti obrtnog momenta, a time niti razvijene snage a kao rezultat svega se dobija motor sa manje snage nego da nije "petljano" napamet.

                  jos jedna sitnica- za ubirzgavanje vece kolicine dizela na nacin povecavanja dizne bilo je dovoljno povecati diznu recimo 3 puta na primer (po pretpostavci koju si izneo). ali, u praski kao sto znamo nije povecavana dizna 3 puta nego je pritisak ubrizgavanja povecavan (sa 120 na 1400 bara i vise) a dizne su smanjivane proporcionalno sa rezultatom da je sa manjim diznama drasticno povecavana specificna snaga dizela.
                  razlog je vec opsina- manja dizna omogucava bolju kontrolu, brzi odziv, manju kapljicu koja UVEK brze i bolje sagoreva od vece kapljice i time vece iskoriscenje goriva i na kraju vecu snagu motora po jedinici goriva.

                  IDEAL je gasovito gorivo, i benzin i dizel jer se tada najbolje mesa sa vazduhom i upravo ideja sistema ubrizgavanja je sto bolja tzv. atomizacija goriva. inace, bio bi sasvim dovoljan za benzin i karburator i nalivanje benzina u tecnom stanju po zelji. nezgoda je sto tecni benzin ne gori, kao ni tecni dizel vec samo tacno odredjena mesavina na molekularnom nivou (po mogucstvu) kada dolazi do hemijske reakcije.

                  takodje je vrlo bitan faktor sagorevanja BRZINA hemijske reakcije kao kljucni parametar efikasnosti motora.

                  iovako je dosta "pametovanja", samo sam hteo da kazem da americka ideja turi sto vise dizela u motor ne pije vodu i ne donosi ocekivani rezultat.

                  A kupovinom chipa svi ti parametri su usaglaseni
                  ko kaze. reklama ? mozda da a mozda i ne. nije svako cip dobar za svaki motor, i nisu svi cipovi optimalno prilagodjeni.

                  Ovo je moje laicko sagledavanje cele stvari, naravno da sve to nije ni izbliza tako jednostavno, ali mislim da je to osnovna koncepcija. Dakle, stavljanjem vecih dizni ce se nesumnjivo dobiti vise snage, samo je pitanje podesavanja svih parametara
                  upravo u toj osnovnoj koncepciji- veca dizna= veca snaga i nastaje problem jer praksa ne pokazuje takvo slaganje, cak stavise vrlo cesto dobijaju se kontra efekti... poenta je ona sitnica "samo je pitanje podesavanja svih parametara" - da dodam termodinamike ciklusa sagorevanja.

                  a to je mnoooogo vise od dodavanja kolicinski goriva.

                  najmanji problem kod dizela je upumpati goriva po zelji, problem je sagoreti to gorivo
                  volvo
                  945 SE turbo lpg
                  344 GL lpg

                  Comment

                  • sw.brick
                    CBC Senator XXL
                    • 09.10.2004
                    • 8141
                    • Beograd, barajevo-zemun
                    • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

                    #10
                    da ne pametujemo, a sta fali ) evo prostog testa-
                    VW golf dizel 1600 kubika iz Golfa 2 jer je siroko dostupan.

                    fabricki podesen izmeriti max. brzinu, ubrzanje 80-120 (ili 0-120 svejedno) i potrosnju goriva.

                    povecati kolicinu ubrizganog dizela (odvrtanjem srafa za 1/2 kruga na regleru/ governor pumpe i sva merenja odraditi u sistim uslovima na isti nacin.

                    TVRDIM i garantujem da ce rezultat fabricke postavke biti bolje ubrzanje.

                    ponoviti test sa odvrtanjem srafa za jos 1/2 (jos goriva) i fabricki auto ce ostaviti u prasini "tjunirani" daleko iza sebe.


                    inace, kod tog istog motora ali u turbo dizelu postoji na samoj Bos pumpi limiter kolicine goriva cija svrha je UMANJENJE ubrizganog goriva pri pedali gasa do daske kada se dostigne odredjeni pritisak turbine.

                    sa skidanjem limitera dobije se motor sa manje snage a koji iza sebe ostavlja tezak crni dim, a motor vrlo brzo posle takvog rezima rada ide na generalnu popravku jer se istope klipovi.

                    to je ona prica o optimumu i uskladjivanju vise parametara u procesu sagorevanja. ato ukljucuje i pouzdani rad i dugovecnost motora kao 2 bitne osobine putnickog vozila.
                    volvo
                    945 SE turbo lpg
                    344 GL lpg

                    Comment

                    • micko
                      CBC Član
                      • 08.05.2005
                      • 72
                      • novi sad

                      #11
                      moj zakljucak:

                      Dakle, stavljanjem vecih dizni ce se nesumnjivo dobiti vise snage, samo je pitanje podesavanja svih parametara
                      i tvoj odgovor:

                      poenta je ona sitnica "samo je pitanje podesavanja svih parametara"
                      UPRAVO TO I nisam nikada ni smatrao da je "podesavanja svih parametara" sitnica, ali se kaze "stavljanje vecih dizni", ne "vece dizne uz podesavanje svih parametara", kao sto se, npr, kaze i "ubaciti turbo", a ne "ubaciti turbo, promeniti senzore, smanjiti kompresiju, rekalibrirati ECU, staviti interkuler..."

                      Premisa na kojoj se zasniva svako povecanja snage je 'ugurati' sto vise goriva i kiseonika u cilindar, a jedan od nacina za vise goriva su vece dizne. Ubacivanje vise goriva bez bilo kakvog drugog podesavanja je neproduktivno i besmisleno!

                      eeee , sad nesto primetih, mozda je izvor zabune terminoloske prirode (sta ces, laicki recnik ): Ja sam rec 'dizna' koristio za celu brizgaljku, a ti brick samo za otvor brizgaljke (nozzle)!

                      serijski motori se ne prave sa VECIM diznama vec sa MANJIM diznama veceg protoka. a veci protok se dobija upotrebom nekoliko dizni (recimo 5 komada) u jednoj brizgaljki
                      Verovatno je i Ranko mislio na stavljanje 'vecih' BRIZGALJKI (znaci sa vecim protokom). Jer poenta je svakako ubacivanje vise goriva, a sad, da li je to putem vecih dizni ili veceg broja dizni? Jasno je da su manje dizne efikasnije (manje rupe - manje kapljice), a moje pitanje sad glasi: cinjenica je da postoje i brizgaljke sa razlicitim velicinama dizni, je l' moguce da vece dizne zaista znace losije sagorevanje? Tacnije, sagorevanje jeste losije, ali da li je LOSE? Ukoliko jeste lose, zasto onda uopste postoje?

                      Sto se ostalog dela odgovora tice:

                      kljucni parametar rada dizel ciklusa- vremenski trenutak i brzina sagorevanja ubacenog goriva
                      Naravno, to su limitirajuci faktori potencijalne snage koja se moze izvuci iz motora. U sklopu one price: "zasto odmah umesto 1 ne staviti 5 mg kroz diznu i dobio bi 5 puta vise snage". Ne 5, ali vise snage svakako, UKOLIKO bi i drugi parametri bili podeseni - odgovarajuci trenutak ubrizgavanja, dobro rasprsivanje goriva (sto manje kapljice, je l' da), dovoljno kiseonika... A kako povecavamo kolicinu goriva u jednom trenutku ce se doci i do fizickog (hemijskog ) limita kada vise nema svrhe ubacivati vise goriva jer za vreme ekspanzionog takta gorivo jednostavno nece biti u stanju da sagori a to ce rezultirati manjom snagom. Ali taj limit je dosta visok, svakako puno visi od onog sto bi ja ili Ranko zeleli da radimo na nasim dizelasima.

                      A ovo:

                      inace, kod tog istog motora ali u turbo dizelu postoji na samoj Bos pumpi limiter kolicine goriva cija svrha je UMANJENJE ubrizganog goriva pri pedali gasa do daske kada se dostigne odredjeni pritisak turbine
                      Nikako mi nije jasno O kolikom pritisku turbine govoris i pri koliko obrtaja motora? Da li je u pitanju mera za smanjivanje turbo 'surge'-a tj. fluktuacije pritiska pri jakom gasa ('pri pedali gasa do daske') ali pri niskim obrtajima motora? Nema ama bas nikakvog smisla da se pri max snazi smanjuje kolicina ubrizganog goriva (mislim da se smanjuje ispod optimalne i 'deklarisane' za max snagu). To se protivi zdravom razumu Ili je opet u pitanju ona prica da povecanje ubrizganog goriva bez podesavanja ostalih parametara nema nikakvog smisla?

                      Comment

                      • micko
                        CBC Član
                        • 08.05.2005
                        • 72
                        • novi sad

                        #12
                        Evo dela teksta sa onog navedenog linka:

                        Larger injectors are unique among the major power adders in that they inject a larger amount of fuel within the same amount of crankshaft rotation, and thus, for a given power delivery, they keep smoke and exhaust temperature to the minimum while also avoiding the increase in peak cylinder pressure caused by over-advanced start-of-injection timing. Given that the 110hp VW TDI engine is almost identical to the 90hp except for larger injectors, and that the 190hp "race TDI" developed by VW Motorsport uses even larger injectors but roughly the same injection timing and duration as stock, this method would appear to be the one favored by the engineers who develop the VW TDI.

                        Zvuci mi SAVRESNO LOGICNO. Jedino je sad pitanje da li vece dizne ili veci broj dizni? Svakako veci protok goriva =]

                        Comment

                        • Black Knight
                          CBC Senator XXL
                          • 13.10.2004
                          • 2020
                          • Novi Beograd, kicblo

                          #13
                          nesto mi nije jasno...pa cu ponovo postaviti pitanje...

                          U cemu je razlika: Vectra 2.0 DI i Vectra 2.0 DTI (naravno govorim o ubrizgavanju goriva) ...nekako mi malo cudno da se celih 20 ks dobija IC-om?

                          Razlika izmedju bilo kog DTI , DTI , DTI, DTI

                          Konstruktori su uvideli da je problem sa malom konjazom (konkretno na mom vozilu) pa su odlucili da mu nadoknade nedostatak, pored "fizickog izgleda" ili ti styling-a...Konsultovanjem sa mehanicarom u ovlascenom servisu u Bg-u koji je bio na seminaru u Madjarskoj, kaze da je jedina razlika u pritisku (?) bosh p. i IC-u ...hm...brick(postujem tvoje misljenje) ali ovo se nikako ne slaze sa tvojim kriterijumima... ( ) "tuninga".Sta to oni znaju a mi ne?A kako je moguce da se nista ne promeni (IC ne mogu da poverujem da to moze da donese 20 ks?!?) a da se dobije "seljacki" tuning!? A da ulozim (primera radi 19000 po svakoj dizni pa da ne dobijem nista a oni sa jeb ic- om nelogicno!)

                          I da li bi pojasnio tehnologiju "Comon Rail-a"?!
                          Injection is good,but I'd rather be blown!

                          Comment

                          • sw.brick
                            CBC Senator XXL
                            • 09.10.2004
                            • 8141
                            • Beograd, barajevo-zemun
                            • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

                            #14
                            a moje pitanje sad glasi: cinjenica je da postoje i brizgaljke sa razlicitim velicinama dizni, je l' moguce da vece dizne zaista znace losije sagorevanje? Tacnije, sagorevanje jeste losije, ali da li je LOSE? Ukoliko jeste lose, zasto onda uopste postoje?
                            jeste cinjenica kao sto je cinjenica da postoje razilicite nafte, odnosno dizel goriva. SAD NEMAJU kvalitetno gorivo, i tek pocinju ponegde da uvode dizel kakav je po kvalitetu poznat kod nas u Srbiji a tek za 3-5 godine ce dostici standarde danasnjih Euro dizel goriva.
                            danasnje normalne dizne sa modernih motora ne mogu da rade sa losim americkim dizelom, i takvi motori se i ne prodaju (jos) u SAD.

                            to sto je nesto lose ili losije i dalje ima svoje kupce, zar ne


                            kako povecavamo kolicinu goriva u jednom trenutku ce se doci i do fizickog (hemijskog ) limita kada vise nema svrhe ubacivati vise goriva jer za vreme ekspanzionog takta gorivo jednostavno nece biti u stanju da sagori a to ce rezultirati manjom snagom. Ali taj limit je dosta visok, svakako puno visi od onog sto bi ja ili Ranko zeleli da radimo na nasim dizelasima.
                            eto to, taj limit postoji i odredjen je geometrijskom konstrukcijom glave motora, usisnog sistema, izduva, ventila, klipova i sivh ostlaih elemenata i sklopova jednog motora koji su u dodiru sa eksplozivnom smesom i njenom pripremom za sagorevanje. taj limit se veoma lako dostize odvrtanjem kolicinegoriva napamet po zelji, dao sam konkretan i uvek ponovljiv primer sa Golfom 2 dizelom. SAMO malecno odvrtanje dovoda dizela u brizgaljke drasticno menja osobine sagorevanja, i podesavanje se svodi na red velicine mikrona, odnosno 100tih i hiljaditih delova milimetra. pricam o preciznosti koja je ekstremno vazan i velika kod podesavanja dizel ubrizgavanja.

                            taj limit sa gorivom je mnogo blizi u realnosti nego na papiru.

                            Nema ama bas nikakvog smisla da se pri max snazi smanjuje kolicina ubrizganog goriva (mislim da se smanjuje ispod optimalne i 'deklarisane' za max snagu). To se protivi zdravom razumu
                            eh pa sad, ne mislim da ikoga uvedjujem da fabrika i inzenjeri kosntrukcije motora znaju da rade sa smislom, i to ne jedne fabrike vec svih fabrika dizel motora. ja ne bih rekao da oni nemaju zdravog razuma.


                            moj zakljucak:

                            Citat:
                            Dakle, stavljanjem vecih dizni ce se nesumnjivo dobiti vise snage, samo je pitanje podesavanja svih parametara
                            opet moram da pomenem, ne pije vodu u praksi i nece se NESUMNJIVO dobiti vise snage stavljanjem vecih dizni. cak stavise vrlo cesto je rezultat smanjenje snage jer se poremeti regularni proces sagorevanja.

                            povecanje dizni je poslednji korak kada se iscrpe drugi elementi tjuniranja (podesavanja na srpskom) motora za optimalni proces sagorevanja koji povecavaju pritisak u cilindru pri sagorevanju i termicki bolje korsite gorivo, a i to povecanje dovoda goriva je vrlo skromno, pazljivo odmereno i zavisi od samog goriva koliko.
                            dizel ciklus je samodetonatni i veoma nezgodan za kontrolu samopoaljenja a sto zahteva ekstremnu preciznost podesenosti u odnosu na benzinski motor.
                            volvo
                            945 SE turbo lpg
                            344 GL lpg

                            Comment

                            • sw.brick
                              CBC Senator XXL
                              • 09.10.2004
                              • 8141
                              • Beograd, barajevo-zemun
                              • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

                              #15
                              this method would appear to be the one favored by the engineers who develop the VW TDI.

                              Zvuci mi SAVRESNO LOGICNO. Jedino je sad pitanje da li vece dizne ili veci broj dizni? Svakako veci protok goriva
                              would appear to be- pretpostavka a ne cinjenica. ja pricam o cinjenicamai praksi a ne o idejama na papiru

                              sam VW je napustio celu familiju TDI motora od 1.9 litara i prestao je bilo kakav razvoj i presao na sasvim novu generaciju motora, sa sasvim drugacijom glavom.

                              dakle, to sto Ameri napamet pricaju nema bas veze sa evropskom realnosti. beskonacno povecanje po zelji kolicine goriva ne koriste kao izabrani metod ni sami Amerikanci u sektoru komercijalnih vozila (dizel kamioni, masine itd) tako da i ta logika pisca te ideje nema podrsku ni kod americkih inzenjera.

                              da ponovim, vise dizela ubaceno u motor ne podrazumeva I sagorevanje tog goriva, a ako nije sagorelo NIJE oslobodjena toplota i nema porasta efekta motora. to nam ukazuju i nauka i praksa, i same fabrike koje proizvode dizel motore.


                              btw, ogromne su razlike izmedju VW 1.9 motora od 90 KS i 1.9 motora od 110KS tako da je neko tamo preko bare "malko" presaltao.
                              pri svemu tome jos i kada (bi tamo neko uradio) povecali dovod goriva metodom veca dizna uz isti pritisak preostaje jos samo da se osmisli gde da se kupi kvalitetni dizel posto ga uglavnom tamo nema.

                              a koliko vidim glavni igraci u SAD na polju VW dizel motora su evropski tjuneri pocevsi od Wetterauera i ostale nemacke ekipe dok su AMeri posmatraci u prolazu.

                              jedna paralela za lakse sagledavanje sagorevanja- uspricati visoko energetsko gorivo poput benzina u dizel motor ce za rezultat imati manju snagu motora i losije perfomanse jer nisu svi radni parametri uskladjeni.

                              isto je i sa prepravkom benzinskog motora na visoku kompresiju- na papiru ce se povecati pritisak sagorevanja i povecati snaga ali u praksi ce biti suprotno. iznad neke granice kompresije benzin ce samodetonirati u nepraviln om vremenskom trenutku i osim sto ce motor imati manji efekat vrlo brzo ce se usled mehanickih sila raspasti.
                              za takve primene se koristi specijalni benzin drugacijih osobina sagorevanja koji se ne prodaje na javnim pumpama.


                              postoje limiti goriva, i limiti samih motora u termodinamickom smislu- zaborav na takve stvari je papiroloski moguc ali praksa brzo vrati u realnost.
                              vise uspricanog dizela ce samo u nekim vrlo specificnim uslovima moci da sagori unutar motora i proizvede veci efekat, a promena samo jednog parametra (kolicine goriva) daje po pravilu uvek losiji rezultat u vidu smanjenja snage motora, losije pouzdanosti rada, kraceg radnog veka, drasticno pogorsanog ekoloskog aspekta itd.

                              btw, mnogo lakse se dobija porast snage dizela metodom pomeranja ubrizgavanja na ranije bez da se takne dovod goriva, ali i to ima drugu stranu medalje.

                              ja iz prakse znam da ne vazi prosto pravilo vise dizela= veca snaga motora. i na to sam reagovao kao na jedan vid zablude. sta AMeri zamisljaju da rade mi je svejedno, oni su ionako ispali totalno iz sfere modernih putnickih dizel motora.
                              Ford kupuje Pezo znanje a GM kupuje Fiat znanje po pitanju dizela.

                              a vidljivo je svaki dan na nasim ulicama kada se natrci na neki auto, autobus, kamion iz cijeg izduva kulja crni dim a jedva se vuce po putu- upravo simptomi pojacane kolicine goriva. =]
                              volvo
                              945 SE turbo lpg
                              344 GL lpg

                              Comment

                              Working...
                              X