A zasto se onda provodnici prave valjkastog oblika. To bi onda bio najgori oblik jer je povrsina provodnika najmanja za istu zapreminu. To bi bilo cisto rasipanje materijala. Prvi put cujem da se jednosmerna struja krece po povrsini provodnika. Da nisi pomesao elektrostatiku gde je naelektrisano provodno telo ima naelektrisanja samo po povrsini? Hajde malo objasni ovo jer sam ubedjen da nisi u pravu. Mozda i ja gresim. Otpornost zice se racuna R=(ro)*l/s gde je s povrsina poprecnog preseka zice, nigde se ne spominje povrsina provodnika... Kako moze da se izracuna povrsina provodnika iz povrsine njegovog poprecnog preseka? Provodnik moze biti proizvoljnog oblika, ne nuzno i valjkastog
Koji osigurac ?
Collapse
This topic is closed.
X
X
-
Pazi ovako, dokazano ali skoro, u poslednjoj polovini proslog veka da se struja krece po provodniku a ne kroz provodnik. U stvari ne krece se nego elektroni osciluju i prenose el energiju zavisno od razlike potencijala brze ili sporije.
Formula koju pominjes izracunava otpor provodnika u zavisnosti od duzine i njegovog poprecnog preseka, i mnozi se sa Ro koeficijentom materijala koji je dobijen eksperimentalno u zavisnosti dve gore pomenute velicine.
Kazes nemoguce je dobiti povrsinu provodnika (P) od povrsine poprecnog preseka (S), ali nije ni rec o tome. Stvar je da je otpor proporcionalan duzini (L) a obrnuto proporcionalan povrsini poprecnog preseka(S). Ako (S) pomnozis sa (L) duzinom provodnika dobijas zapreminu. I tada bi otpor bio proporcionalan kvadratu duzine a obrnuto proporcionalan zapremini. A zapremina valjka ima u sebi dimenziju povrsine omotaca. I da su se ovako pretpostavile stvari imali bi smo samo drugacije dimenzionisanu velicinu koeficijenta materijala Ro koja je dobijena eksperimentalno. Zato formulu nisu ni menjali nego su je ostavili istom jer radi.
Zato i licnasti provodnici imaju manji otpor jer imaju vecu povrsinu provodnika.
Comment
-
-
nego elektroni osciluju i prenose el energiju zavisno od razlike potencijala brze ili sporije.
mene su ucili da brzina prostiranja elektromagnetnog polja i/ili elektricne nergije ne zavisi od napona / razlike potencijala.
koliko se secam oscilovanje elektrona zavisi od temperature prevashodno.volvo
945 SE turbo lpg
344 GL lpg
Comment
-
-
I u skoli, a i sada na fakultetu sam ucio da je kod JEDNOSMERNE STRUJE gustina struje jednaka u svakoj tacki povrsine poprecnog preseka provodnika (struja se ravnomerno krece KROZ ceo provodnik), a kod NAIZMENICNE struje je gustina struje najmanja u centru provodnika, a najveca na povrsini provodnika.
Comment
-
-
pa i ja sam tako ucio na fakultetuZato mi i nije jasno. Ali mozda su izmislili nesto novo od kada sam ja studirao (od '98 do danas)... Onda ovo tvrdjenje rusi teoriju o skin efektu kod visokofrekventnih struja (jer je skin efekat prisutan uvek) Zasto se onda prave provodnici od relativno skupog bakra? Zasto se ne prave od nekog jeftinog materijala pa se na povrsinu nanese bakar? Stvarno nisam znao da je licnasti provodnik manjeg otpora nego puni presek. Znam da jeste kod viskofrekventnih struja (pa se cak i posrebre da bi otpor bio manji.
Izgleda da smo otisli u off skroz. Nadam se da se svi slazemo da za auto radio treba debela zica...
pozdrav
Comment
-
-
Zasto se onda prave provodnici od relativno skupog bakra?
ali, uvek se setim jednog trik pitanja (Karl Rothamel, knjiga "antene", izdata u jedno 50tak dopunjenih izdanja, bilbija)-
da li bolje zraci provodnik od zlata nego onaj od bakra(gvodzja, any), i da li takva antena ima vecu efikanost usled bolje provodnosti materijala ?
cudo jedno, koliko ucenih glava, i koliko je na blic testu na BGD ETF-u bilo pogresnih odgovora. nazalost i profesori (ne svi naravno) su se prilicno obrukali jer su davali pogresne odgovore u vecini.
radjeno negde 91/92 godine ad hoc testiranje grupe koja je spremala diplomske,neformalno.
jednosmerna i naizmenicna primena kroz provodnik je definitivno razlicita, da se zadrzimo samo na autima- pravilo veca struja> veci poprecni presek provodnika prema poznatim tabelama i nomogramima vec prema izbrou vrste materijala provodnika, radne temperature itd..
generalno pravilo u autu, sijalice manjih snaga 1,5 kvadrata, jaci potrosaci (farovi, sirene, ventilatori, slicno) 2,5kvadrata i ostali potrosaci koji mogu da povuku 4kvadrata (alternator, grejac stakla, itd).
nece se pogresiti ako se drzi tih standardnih resenja a ako ima dilema onda je najbolje tacno definisati sta se zeli i lako ce se proracunati struje i potreban presek provodnika.volvo
945 SE turbo lpg
344 GL lpg
Comment
-
Comment