Koji osigurac ?

Collapse
This topic is closed.
X
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • acapn
    CBC Član
    • 20.04.2005
    • 86
    • Paracin

    Koji osigurac ?

    Cd radio u autu mi se gasi kad ga pojacam vise od 2/3. Provalio sam da mu je napajanje dovedeno zicom malog preseka i da je do toga. E sad, ja bih doveo struju direktno sa akumulatora debljom zicom, ali ne znam kakav osigurac da stavim i koje snage.
    Inace radio je philips 4x35w, ne mogu tacno da se setim oznake modela.
    Cini mi se da i na njemu ima neki osugurac, moze li da ostane samo na njemu ili da ipak ubacim jos jedan ?
  • civi
    CBC Senator XXL
    • 26.07.2005
    • 1492
    • Pozarevac

    #2
    Po defoltu je 10A i osigurac nema SNAGU Ps ako je taj ispravan9vidi se cela zica u njemu) ne menjaj nista
    Jackie Stewart jednom je pitao Davida Purleya (legendarno hrabrog vozača koji je, smatra se, preživio najveću G-silu u povijesti čovječanstva) gdje točno koči prije određenog S zavoja. Purley ga je začuđeno pogledao:
    - Kako to misliš, kočim?

    Comment

    • secerko
      CBC Početnik
      • 27.08.2005
      • 3

      #3
      bolje da ne diras nista s obzirom da neznas ni koji osigurac treba,i to gasenje nemora da ima veze sa debljinom zice.

      Comment

      • kilson
        Moderator
        • 09.10.2004
        • 3216
        • NoviBGD
        • AR 75 GT

        #4
        Isprobaj prvo sa dovodjenjem struje, slobodno stavi 10A osigurach (bolje je i manji, generalno uvek krecesh sa max zashtitom u vidu najslabijeg osiguracha) - . Proveri instalaciju koja vodi do zvuchnika kao i sam sistem povezanosti zvuchnika.

        Radi pazhljivo, kako ne bi rizikovao shtetu u kolima. Takodje napajanje mozhesh izvuci i sa table na kojoj se nalaze osigurachi, obichno ima par praznih slotova predvidjenih za dodatne potroshache...
        Srpski klub ljubitelja Alfa Romeo automobila

        Comment

        • BOOST
          Founder - Admin od Začetka
          • 29.09.2004
          • 8726
          • Gislaved//Sweden
          • SAAB 9000 AERO R; SA

          #5
          Dovuci poseban + sa akumulatora sa zicom od 4mm2 i osiguraj liniju pri samom pocetku dakle pri akumulatoru sa 20A osiguracem.

          Ovaj postojeci osigurac stiti sam aparat da se neupali, ovaj koji ti ja govorim, stiti auto od tvoje extra instalacije da se neupali
          Att mäta är att veta...to measure is to know...meriti je znati..
          move your mind

          Comment

          • civi
            CBC Senator XXL
            • 26.07.2005
            • 1492
            • Pozarevac

            #6
            Cao boost nije te bilo.......... Aj vidi i moj problem ako imas neko resenje........
            Jackie Stewart jednom je pitao Davida Purleya (legendarno hrabrog vozača koji je, smatra se, preživio najveću G-silu u povijesti čovječanstva) gdje točno koči prije određenog S zavoja. Purley ga je začuđeno pogledao:
            - Kako to misliš, kočim?

            Comment

            • acapn
              CBC Član
              • 20.04.2005
              • 86
              • Paracin

              #7
              Originally posted by secerko
              bolje da ne diras nista s obzirom da neznas ni koji osigurac treba,i to gasenje nemora da ima veze sa debljinom zice.
              Ma da, najbolje je da sve sto ne znam ne diram i ne pitam kako , jel tako ? Ako je to tvoja filozofija tesko ces nauciti nesto u zivotu.

              Inace, jos ranije sam probao da dovedem struju direktno sa akumulatora i tada se nije gasio, tako sam i provalio da se gasi jer mu je dovedena struja kablom slabog preseka.
              Uradicu kao sto mi je boost savetovao, hvala na pomoci.

              Comment

              • civi
                CBC Senator XXL
                • 26.07.2005
                • 1492
                • Pozarevac

                #8
                javi sta se desilo
                Jackie Stewart jednom je pitao Davida Purleya (legendarno hrabrog vozača koji je, smatra se, preživio najveću G-silu u povijesti čovječanstva) gdje točno koči prije određenog S zavoja. Purley ga je začuđeno pogledao:
                - Kako to misliš, kočim?

                Comment

                • Miljan
                  CBC Senator XXL
                  • 18.01.2006
                  • 459
                  • Nis

                  #9
                  Dovuci poseban + sa akumulatora sa zicom od 4mm2 i osiguraj liniju pri samom pocetku dakle pri akumulatoru sa 20A osiguracem.
                  Jeste da je tema stara, ali nisam mogao da ovo ne prokomentarisem.

                  Stavljati zicu od 4 mm2 na obican radio koji radi na 12 V ???
                  Pa aparati za zavarivanje, TA peci i sporeti imaju zice od 2,5 mm2, a rade na naponu od 220/380 V i mnogo vecim snagama.

                  Sve preko 1,5 mm2 je cisto preterivanje, uostalom sta vredi i da je 25 mm2, kad fabricki EURO konektor na plejeru ima zicu preseka 0,75 mm2.

                  Comment

                  • BOOST
                    Founder - Admin od Začetka
                    • 29.09.2004
                    • 8726
                    • Gislaved//Sweden
                    • SAAB 9000 AERO R; SA

                    #10
                    Cao!

                    Jest da sam star ali rolupao nisam, jednosmerna struja se krece smo po spoljnom elektronskom naboju i otpornost provodnika zavii od prechnima zice tj. povrsine njenog obima.

                    Za razliku od naizmenichne struje gde se elektroni krecu kroz sve raspolozve slobodne elektrone tvoje uporedjenje nepije vodu.

                    Jedan obichan audio aparat koji se prikljuchi na liniju koju si spomenuo od 0,75mm2 ce i te kako da reaguje na pad napona izazvanim zasicenjem elektronskog naboja i bice jako osetljiv i davati distorziju prilikom modulisanog pada napona svaki put kada niskofrekventni bas povuche struju, izazivace jak pad napona i to fde ce se osetiti je u srednjim i vishim tonovima kde ce dolaziti do drasticnog pada snage usled lose linije snabdevanja.

                    Napon na audio uredjaju u autu ima max znagu na izlazu po forumuli :

                    U x U
                    _____ = P

                    2 R

                    Odavde se vidi koliko je upravo napon kritican faktor, ako se jos prica o tako niskom naponu reda 12V gde 2V chine pad napone reda od blize 20% sve postaje jasno.

                    Neverujem da ces se nesto posebno ugrejati na TA peci koja radi na naponu 220V-(20%)40V= ca: 180V i srecom i ako se prigrejes neces morati da se patis jer se pec nechuje

                    To sto spominjesh u ISO konektoru i zici od 0,75mm2 je totalno nebitno u svemu ovome jer je zica dugacka reda 10cm , ovde pricamo o liniji od akumulatora do potrosacha duzine reda metara.
                    Att mäta är att veta...to measure is to know...meriti je znati..
                    move your mind

                    Comment

                    • nikolans78
                      CBC Senator
                      • 16.03.2006
                      • 277
                      • Vankuver, Kanada

                      #11
                      ne razumem sta ovo znaci "jednosmerna struja se krece smo po spoljnom elektronskom naboju i otpornost provodnika zavii od prechnima zice tj. povrsine njenog obima. "
                      Ako si mislio na "skin" efekat, to se javlja kod visokofrekventne struje, a ne kod jednosmerne. Sto se tice skin efekta, za jednosmernu ili naizmenicnu struju od 50Hz (mala frekvencija) skin efekat je zanemarljiv. Ovde se gleda jacina struje gde je za istu snagu kod napona od 12V i napona od 220V struja mnogo veca u korist 12V jer je snaga P=U*I, pa je I/U

                      Znaci, za snagu od 100W na primer, na naponu od 220V, struja je manja od 0,5A, a za napon od 12V, jacina struje je preko 8A. Dalje, snaga koja se izgubi na provodniku otpornosti R je P=R*I^2 sto znaci da su gubici proporcionalni kvadratu struje koja prolazi kroz njega(izgubi se kroz zagrevanje provodnika). Naravno, struju ne mozemo smanjivati, ali mozemo otpornost R tako sto uzmemo zicu veceg poprecnog preseka.
                      Mozemo i preko pada napona na provodniku, gde je taj pad napona U=R*I, pa se takodje veci pad napona javlja kod vece struje.

                      Primer je anlaser kod kola koji je sa akumulatorom povezan provodnikom debelim ko decija ruka, a ima(bar moj) 1400W, dok bojler u kuci ima 2000-3000 W, a presek zice je mnogo manji (2,5mm^2) a cak kod bojlera ni nema nekog pada napona.

                      pozdrav

                      Comment

                      • Miljan
                        CBC Senator XXL
                        • 18.01.2006
                        • 459
                        • Nis

                        #12
                        Jest da sam star ali rolupao nisam, jednosmerna struja se krece smo po spoljnom elektronskom naboju i otpornost provodnika zavii od prechnima zice tj. povrsine njenog obima.

                        Za razliku od naizmenichne struje gde se elektroni krecu kroz sve raspolozve slobodne elektrone tvoje uporedjenje nepije vodu.
                        Mislim da si pogresio, ja sam u skoli ucio da su kod jednosmerne struje elektroni ravnomerno rasporedjeni po celom provodniku, a kod naizmenicne struje se krecu samo po povrsini provodnika zbog tzv. skin efekta.

                        Comment

                        • sw.brick
                          CBC Senator XXL
                          • 09.10.2004
                          • 8141
                          • Beograd, barajevo-zemun
                          • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

                          #13
                          Stavljati zicu od 4 mm2 na obican radio koji radi na 12 V ???
                          Pa aparati za zavarivanje, TA peci i sporeti imaju zice od 2,5 mm2, a rade na naponu od 220/380 V i mnogo vecim snagama.
                          vidim da su ovde pobrkani neki pojmovi.
                          kvadratni presek zice uopste ne zavisi od snage uredjaja.
                          isto tako ne zavisi nimalo od napona.

                          jedini faktor koji je bitan je jacina struje, odnosno propusna moc zice.

                          iz toga sledi po opste poznatim Kirhofovim pravilima i Omovom zakonu da je radio uredjaj na 12V veceg kapaciteta potrosnje struje nego sporet ili TA pec (koji btw se vezuju trofazno i jos koriste naizmenicnu a ne jednosmernu elektro energiju sto je posebna prica za sebe).

                          dakle, kao sto je receno upotrebiti 4mm2 sto je uobicajeno za takvu primenu, i osigurac proracunat prema struji koju trosi radio uredjaj.
                          ako se ne zna moze 20Ampera ili 16 ampera i bice sigurno ok.

                          osigurac mora da bude u svom nosacu/lezistu, treba sto blize samoj klemi, i pozeljno je da bude otporan na vodu s obzirom na lokaciju montaze.
                          volvo
                          945 SE turbo lpg
                          344 GL lpg

                          Comment

                          • dranix
                            CBC Senator XXL
                            • 04.10.2004
                            • 3079
                            • Antwerpen/Belgium
                            • Saab 9-3

                            #14
                            Sta li ste se uhvatili skin efekta nije covek pitao od koje debljine cevi da pravi antenu nego koji presek za auto radio. Predlozeno resenje je i vise nego dovoljno pod uslovom da se konekcije urade cvrsto. Koliko je lako naci licnasti kabl od 4mm? i kvalitetno kuciste osiguraca druga je stvar.

                            Comment

                            • dfast
                              CBC Senator XXL
                              • 26.05.2005
                              • 1302
                              • Hoofddorp NL /Bgd

                              #15
                              Originally posted by Miljan
                              Mislim da si pogresio, ja sam u skoli ucio da su kod jednosmerne struje elektroni ravnomerno rasporedjeni po celom provodniku, a kod naizmenicne struje se krecu samo po povrsini provodnika zbog tzv. skin efekta.
                              Ako cemo skolski, elektroni se ne krecu nego osciluju i ne mogu nikako da idu kroz provodnik nego po povrsini provodnika i kad je jednosmerna i naizmenicna struja u pitanju. Omska otpornost kablova zavisi od njegove duzine, povrsine poprecnog preseka(preko koga se ustvari racuna spoljna povrsina provodnika) i samog materijala kabla. A kablovi se deklarisu u jacini struje koju su sposobni da propuste, u amperima. Tako da za jace struje ide deblji kabal i obratno.

                              Comment

                              Working...
                              X