Ref. napon bi recimo bio 0,6V (kada bih radio regulaciju), manji napon-dodaj gorivo, veci napon-smanji. "Odrzavanje" napona na sondi oko 0,6V.
GH19/15 XxY/Z pa sve to na 2, napon sonde- sirok je to pojam
Collapse
X
-
http://www.novaspeed.rs CHIPTUNING & FAP/DPF Off
-
-
450 mV je sredisnja tocka s obzirom na detekciju funkcije L. sonde. PCM
salje napon od 450 mV prema sondi. Slabiji ili jaci kontranapon sonde daje mu do znanja da je sonda aktivna ili ne. Gibanje sonde izmedju 400 i 500
mV dat ce ti zeljene rezultate po pitanju prosjeka napona, ali ne i po pitanju kontrole gorive smjese.
Comment
-
-
Napon na "trecoj" decimali zaboravite. To je teoretisanje. Ukupne greske merenja i regulacije su mnogo vece..
Ja sam npr. dao referentni napon, koji bih ja izabrao. Svaki nizi, daje prosecno siromasnju smesu. Tu je vec i razmisljanje o potrosnji, kompletnijem sagorevanju...
Stvar odluke, i moguca "varijanta" nekog tuninga.
Comment
-
-
Valent Vudriga:Ja sam vec zakazao jedan tretman kod psihoanaliticara. Neznam za ostale.
Referentni napon, bilo da je 450 mV, ili 550 mV ne mjeri nista. Ne samo da se moze zaboraviti treca decimala, vec cijela cifra.
Vladd:Gledam ove signale i nista mi nije jasno.
Comment
-
-
Ili samo ovaj srednji dijagram, "fuel injctor duration".
Ovaj prvi pokazije da nema price o nekom "referentnom" naponu. Ili je sonda "zasicena" ili nije. Ili je smesa presiromasna ili je prebogata, pa integralno, tokom vremena, se "vrti" oko neke srednje vrednosti, tj oko "optimalnog" sagorevanja.
Comment
-
-
Vladd:Ovaj prvi pokazije da nema price o nekom "referentnom" naponu. Ili je sonda "zasicena" ili nije. Ili je smesa presiromasna ili je prebogata, pa integralno, tokom vremena, se "vrti" oko neke srednje vrednosti, tj oko "optimalnog" sagorevanja.
Tipicno ponasanje L. sonde pri stohiometrijskom omjeru smjese. Sonda se ponasa vise poput saltera ( switch ) nego poput voltmetra, uvjetno receno.
Comment
-
-
E pa dobro, imamo slike, pa da nastavimo.
Znaci, gledajuci dijagram EGO sensor voltage, i dijagram lambda sonde, mogu da zakljucim, da se "pusta" bogata smesa, pa se smanjuje protok goriva dok napon na sondi ne padne na nulu, a onda se ponovo dodaje gorivo dok ne dodje do 1V.
To je jako prosta, "on-off" regulacija, bez "referentnog" napona (nevazan, ne uzima se u obzir), a ako bi se dijagram integralio, uprosecio, motor jr, u vremenu, nesto duze u "zoni" bogate smese.
Takva regilacija bi bila i za ocekivanje, posto neko "jace" regulisanje, previse uposlilo racunar.
Da li gresim (ovo "razmatranje" je za konkretan primer)?
Poz.
P.S.
Naravno,pozdrav za kolegu Elwooda.
Comment
-
-
Manje-vise tocno. Princip operacije je jednostavno odraz razvojnog nivoa tehnologije iz sedamdesetih godina; nije se moglo bolje.
uprosecio, motor jr, u vremenu, nesto duze u "zoni" bogate smese.
Sto se tice "uposljavanja" racunara, sumnjam da je brzina procesora igdje u pitanju. LAF sonde su uspjesno rijesile nedostatke pionirskih sondi.
Elwood je dobrodosao u diskusiju, sve dok se drzi zadanih okvira. Ja nemam lose sentimente prema njemu iako mi je bio povisio tlak.
Tehnologija L. sonde i procesi koji se odvijaju su komplicirani. Kad se tome doda nekoliko diskutanata koji imaju razlicite nivoe (ne)znanja, razlicite nacine razmisljanja i izrazavanja, potencijal za promasaj je vise nego prisutan.
Prva sporna tocka je bila navodna AC komponenta signala. Druga i daleko intrigantnija tocka je pitanje sto sonda mjeri u ispusnim plinovima te nacin na koji to postize.
Opce misljenje je da sonda direktno mjeri molekularni kisik u ispusnim plinovima. Postoji vise vrsta i podvrsta sensora koji mjere sadrzaj kisika.
Ale944 je naveo sensor koji se koristi u pecima ili dimnjacima. Vjerujem da su to razliciti primjerci.
Jedan od tih je sensor koji se koristi u testerima ispusnih plinova. Kad se tester ugrije cita 21% kisika u atmosferskom zraku.
Rekli smo da cemo se pozabaviti semantikom; dali L. sonda u ispusnoj cijevi cita 21% kisika dok motor ne radi?
Comment
-
-
Ale944 je naveo sensor koji se koristi u pecima ili dimnjacima. Vjerujem da su to razliciti primjerci.
takodje, postoje i drugi nacini merenja O2, npr. instrument na paramagnetnom principu, koji je veoma precizan, ali za razliku od cirkonijumskih sondi, on zahteva prethodno kondicioniranje gasa - filtriranje i susenje (izdvajanje vlage), jer je zasnovan na magnetnom dejstvu kiseonika na "klatno" unutar instrumenta, a kako i vlaga ima slicno dejstvo, mora se izdvojiti da ne bi doslo do cross reference.
Rekli smo da cemo se pozabaviti semantikom; dali L. sonda u ispusnoj cijevi cita 21% kisika dok motor ne radi?? tj. davace 0volti
http://www.novaspeed.rs CHIPTUNING & FAP/DPF Off
Comment
-
Comment