Proveravanje Omovog zakona u strujnom kolu

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • xxx1
    CBC Član
    • 17.12.2007
    • 93
    • Batajnica

    Proveravanje Omovog zakona u strujnom kolu

    Ja se unapred izvinjavam ako ovoj temi nije mesto ovde i neka je moderatori slobodno premeste ako tako misle, posto nije direktno vezano za autoelektriku, ali mozda bude nekome korisno, kao sto ce biti meni, nadam se. U pitanju su laboratorijske vezbe iz fizike na jednoj visokoj masinskoj skoli, ustvari danas smo ih imali . Evo i fotografija i sta mene tu muci:



























    Na prvoj fotografiji, na slici 9.5 prikazana je sema jednog strujnog kola. Na slici 9.6, na istoj fotografiji, prikazana je kutija sa otpornicima. Tu sam ja pokusao da iskombinujem razne kombinacije otpornosti, za razlicite vrednosti struje, sto je bio i cilj vezbe i to vama sada prikazujem. Pitanja glase: crvena linija prikazuje provodnik koji ide sa izvora elektromotorne sile (u daljem tekstu samo EMS) i prikopcava se na otpornik od 100 oma. Plava linija prikazuje provodnik koji ide sa kutije otpornika na ampermetar. Zute linije prikazuju paralelno vezane otpornike od 200 i 300 oma i sad najvaznije (ako sam nesto dosad pogresio ispravite me i korigujte OBAVEZNO-ovako sam ja dosad shvatio), da li ovakvim prikopcavanjem moze da se dobije vrednost otpora u kolu od 500 oma? U knjizi vec ima dobijena vrednost otpora od 500 oma kao sto se i da videti, ali mene interesuje da li i ovako moze da se dobije vrednost otpora od 500 oma? Na drugoj i trecoj fotografiji su isto neke kombinacije vrednosti otpora u kolu i pitanja za te slike glase: Za drugu sliku da li je vrednost otpora 800 oma i za trecu sliku da li je vrednost otpora 700 oma? Za zadnju sliku asistent nam je govorio da kad budemo crtali grafik, da cemo morati da dobijemo neka odstupanja vrednosti valjda otpora ili struje ne znam tacno. Ako mozete i na ovo da odgovorite. I jos me interesuje na predzadnjoj slici treba valjda da uzmemo proizvoljne vrednosti za R' i R'' i za y' i za y'', je li tako? To je to uglavnom sto mi je mala nepoznanica. Hvala vam unapred i izvinite ako sam davio. I da, interesuje me jos to, ortak mi je danas rekao da je valjda otpor u provodnicima vrlo mali ali ipak veci nego u samom valjda prikljucku za otpornik ili tako nesto, nisam ni ja vise siguran. Da li je to tako? Jasno mi je za otpor u provodnicima, ali za taj drugi otpor mi nije jasno i u odnosu na koji otpor je otpor u provodnicima manji ili veci? Pozivam sve zainteresovane i strucnjake sa ovog foruma da daju neko svoje misljenje, znam da ce vama ovo sve najverovatnije biti smesno, ali sta da radim-tu sam da naucim! I da ne zaboravim zahvaljujem se i ovim putem Dori na pomoci za postavljanje slika.
    Akceleracioni momenat je kad okine varnica pa se zapali corba pa klip krene da zalece na dole
  • nemanya
    CBC Veteran
    • 29.03.2008
    • 199
    • Beograd

    #2
    Nater'o si me da izvučem knjige starostavne

    Evo ovako:
    Slika 1.
    imaćeš otpor od 500 oma.
    Otpornici od 200 i 300 oma vezani u paralelu,otpornici od 100 i 400 oma vezani redno.
    E, kad imaš dva vezana otpornika paralelno,važi jednačina:

    R= (R1+R2) / (R1R2) [kosa crta ti je razlomačka linija]

    Slika 2.
    imaš 800 oma,ali nisam shvatio baš čemu ti služi ovaj otpornik od 200 oma,jer ti on generalno i ne treba u ovom kolu. Redno vezani otpornici od 100,300 i 400 oma će ti dati vrednost otpora od 800 oma.

    Slika 3.
    Imaš otpor od 700 oma. Redno vezani otpornici od 300 i 400 oma.

    E, sad oko prelaznih otpora.
    Pošto vežbe predstavljaju praktičnu primenu zakona,pa se razlikuju od teorije,nadam se da vam je asistent objasnio da su prelazni otpori na priključcima (zavrtnjevi,prekidači,itd.) veći nego u provodnicima.
    I provodnici imaju svoj otpor i taj otpor se posmatra kroz dužinu provodnika,ali on je praktično zanemarljiv (sem ako nemaš provodnik od 500 metara malog preseka,što verujem nije cilj vežbe) u odnosu na priključke bilo kog tipa.
    Otpor ti ima i merni instrument,ali se on uglavnom uzima kao zanemarljiv,tj. merni instrumenti uglavnom imaju nizak koeficijent greške pri merenju.

    Nadam se da sam ti bio od pomoći

    "..da ima karburator,ja bih znao da ga ... produvam. Al' ova elektrika,sve neke dizne i koješta..ki da teraš šporet.."

    Comment

    • xxx1
      CBC Član
      • 17.12.2007
      • 93
      • Batajnica

      #3
      Hvala ti, bio si od pomoci. E vidis, to za otpor prikljucaka da je manji od otpora sto imaju provodnici, nisam znao. Sad dalje, interesuje me nesto u vezi grafika. Nemojte da mislite da trazim da ga resite, ni u ludilu, nego cisto neke naznake ako mogu da dobijem. Na cini mi se 4-toj fotografiji, slika 9.7 su date naznake kako grafik, koji treba da iscrtam, treba da izgleda na zadnjoj fotografiji. Na zadnjoj fotografiji grafik treba da crtam tako da mi x-osa bude uz desnu ivicu "pravougaonika", a y-osa uz donju ivicu "pravougaonika" ( znaci slika je samo malo izokrenuta ako me shvatate, tako sam je uslikao, sta da radim ). Razumem da se grafik crta ustvari, kao sto pise u tacki 5. na 4-oj fotografiji za odredjivanje EMS-a i otpora Ro, kapiram i da uvodimo smenu y=1/I iz razloga da na grafiku ne bi dobili hiperbolu, nego pravu (ali ne kapiram zasto to radimo - sto da ne crtamo hiperbolu, nego crtamo pravu). Ne kapiram sledece, odakle mi vrednosti y', y", R', R", posto to nismo nista merili, da li to uzimamo proizvoljno (ja mislim da nam je i asistent tako nesto rekao)? Dalje, ako imamo y', y", R', R", odatle mozemo izracunati a i b, a samim tim E i Ro. I ako ja na x-osi napisem otpore iz tabele 9.1, a na y-osi napisem vrednosti zavisno promenljive y (takodje dobijene iz tabele 9.1), kao sto mi je i prikazano na slici 9.7 da li ja te vrednosti spajam, pa onda povlacim pravu, koja prolazi kroz te tacke iz koordinatnog pocetka? I asistent nam je rekao da cemo imati i neka odstupanja na grafiku, koja su to odstupanja i od cega? I jos nesto, ja dobijam samio jedne vrednosti za a, b, E i Ro, je li tako? To je to za sada, vise ne znam ni ja sta jos da pitam . Unapred vam hvala.
      Akceleracioni momenat je kad okine varnica pa se zapali corba pa klip krene da zalece na dole

      Comment

      • dule6491
        CBC Član
        • 16.10.2008
        • 73
        • Beograd

        #4
        @nemanya
        Netacno! Da malo ponovis paralelnu vezu otpornika??? Nisam pregledao ostalo,mrzi me da citam,ali pazi sta pises... Nije R1+R2/R1*R2 nego R1*R2/R1+R2 ! Znaci 120ohm,ne 500ohm!
        @xxx1
        Izvini,stvarno me mrzi da citam,al ajde da ti kazem ono sto mi je zapalo za oko!
        A,to je npr ovo zadnje pitanje. Dobijene vrednosti se obelezavaju na grafikonu (nema potreba da ih spajas,mada nece da smeta) i prava se povlaci izmedju njih,ako dobijes takav raspored tacaka! Sve zavisi. Inace ta odstupanja su normalna zato sto imas greske u merenjima,sto zbog instrumenta,sto zbog tolerancije..za to ne brini.

        Comment

        • xxx1
          CBC Član
          • 17.12.2007
          • 93
          • Batajnica

          #5
          Imam jos nesto da pitam: odakle dobijam vrednosti y', y", R', R" i sta mi one pokazuju na grafiku?
          Akceleracioni momenat je kad okine varnica pa se zapali corba pa klip krene da zalece na dole

          Comment

          • xxx1
            CBC Član
            • 17.12.2007
            • 93
            • Batajnica

            #6
            Re: Proveravanje Omovog zakona u strujnom kolu

            I bas niko nista??? Dobro, ako ne znate odakle dobijam pomenute vrednosti, onda barem za sta mi one sluze (y', y", R', R") ?
            Akceleracioni momenat je kad okine varnica pa se zapali corba pa klip krene da zalece na dole

            Comment

            • mossa
              CBC Član
              • 07.12.2007
              • 41
              • dorcol menhetn

              #7
              Re: Proveravanje Omovog zakona u strujnom kolu

              ne zna se matematika !!!!!


              ako imas 2 tacke npr tacku A sa kordinatama x1 y1 tj napisano matematicki A(x1,y1)
              i tacku B(x2,y2)

              tada se kroz te 2 tacke moze provuci prava obilka y=a*x+b

              a=(y2-y1)/(x2-x1) ILI (y1-y2)/(x1-x2) isto se dobija.a

              a b je odsecak prave na y osi sto ti lepo i pise .....tj za x=0 vrednost f-je je b .


              sa dve tacke mozes da opises pravu ,tj karakteristiku koja tebi treba,za to ti sluze.

              WWW.BLINDMANMOTORSPORT.COM

              Comment

              • mossa
                CBC Član
                • 07.12.2007
                • 41
                • dorcol menhetn

                #8
                Re: Proveravanje Omovog zakona u strujnom kolu

                na x osi je otpor pa je zato R a konkretne vrednosti na x osi za koje imas vrednosti na y osi su R' i R''.

                y' i y'' su vrednosti na y osi za gornje vrednosti na x osi (R'i R'') respektivno.

                te parove(tacke) dobijas verovatno merenjem .za odgovarajuci otpor imas odgovarajuce nesto na y osi (to je ono sto si ocitao na instrumentu) i to je par koji ti cini jednu tacku na grafiku.tako 2 puta i mozes da povuces pravu ....i eto ti karakteristike.

                WWW.BLINDMANMOTORSPORT.COM

                Comment

                • nemanya
                  CBC Veteran
                  • 29.03.2008
                  • 199
                  • Beograd

                  #9
                  Re:

                  Originally posted by dule6491
                  @nemanya
                  Netacno! Da malo ponovis paralelnu vezu otpornika??? Nisam pregledao ostalo,mrzi me da citam,ali pazi sta pises... Nije R1+R2/R1*R2 nego R1*R2/R1+R2 ! Znaci 120ohm,ne 500ohm!
                  Jest',u pravu si.
                  Previd s moje strane
                  Preskočio sam jednu matemat. operaciju
                  "..da ima karburator,ja bih znao da ga ... produvam. Al' ova elektrika,sve neke dizne i koješta..ki da teraš šporet.."

                  Comment

                  Working...
                  X