Malo sam se poigrao, i izracunao sam prosecnu neto zaradu radnika za dve banke.
Prva je cifra oko 438 eur, a druga 560 eur. (Podaci su za kraj 2004.g.)
sto kada se prevede na standardnu zaradu (punu) koja se isplati po radniku izadje na u prvom slucaju oko 750 eura a u drugom na oko 900 eura.
i to je rec o -proseku- sto ukljucuje i odredjeni broj pomocnih radnika ( salterski sluzbenici, kuriri, vozaci, prevodioci i slicno) koji nisu strucnjaci striktno gledano za bankarske poslove. tu je siguro obuhvacen i jedan deo pocetnika koji se tek uce zanatu i imaju naravno manje plate.
i to jos 2004ta godina, sto znaci da su sada vrlo verovatno i vece.
o tome i jeste bila prica, bankarski sektor je oduvek sam po sebi bio u vrhu po primanjima ne samo kod nas vec je tako i u svetu uobicajeno.
kao i u poslovima osiguranja koje po definiciji je visoko profitabilno.
ali, tesko je ubaciti se u bankarske poslove. ulaz se zestoko cuva
poenta bar za mene nije zasto oni imaju tolike plate...neka imaju.
mene zanima da li je to steceno normalnim poslovanjem ili posebnim privilegijama ( da ne kazem ucenama) prema drzavi i prema gradjanima (npr, ne placaju realnu kamatu na depozite gradjana i firmi, kredite nude bez ugovorene- fiskne- kamate, kamatu ne iskazuju u domicilnoj valuti dinarima vec obracunavaju sto u Sfrancima sto u Eurima, itd).
to je nas i problem nase drzave sto tolerise i takve stvari koje nisu uobicajene u svetu, njima svaka cast sto maximalno koriste trenutnu situaciju debalansa ponude i potraznje za novcem.
Da,da te plate su deo podele kolaca,koji se inace pece raznim zakulisanim radnjama izmedju ostalog ovim sto si ti naveo,a verovatno i jos ponesto mogu samo da naslutim,opet krivac drzava a gradajani placaju li placaju
o tome i jeste bila prica, bankarski sektor je oduvek sam po sebi bio u vrhu po primanjima ne samo kod nas vec je tako i u svetu uobicajeno.
I sam si dobro zakljucio, ali bih dodao da je jedan od razloga i taj sto je to, ponavljam se, odgovoran i stresan posao.
BTW, toga kod nas nema u toj meri, ali da li znas da se na zapadu zaposlenima u bankarskom sektoru isplacuje i 14 i 15 pa cak i 16 zarada godisnje? Sta mislis zasto?
ali, tesko je ubaciti se u bankarske poslove. ulaz se zestoko cuva
ne znam kako da ti kazem... ali sigurno manje teze nego ubaciti se u neko javno preduzece. ako icemu vredis, sigurno je lakse.
poenta bar za mene nije zasto oni imaju tolike plate...neka imaju.
mene zanima da li je to steceno normalnim poslovanjem ili posebnim privilegijama ( da ne kazem ucenama) prema drzavi i prema gradjanima (npr, ne placaju realnu kamatu na depozite gradjana i firmi, kredite nude bez ugovorene- fiskne- kamate, kamatu ne iskazuju u domicilnoj valuti dinarima vec obracunavaju sto u Sfrancima sto u Eurima, itd).
a sta je to realna kamata?
odobravaju se krediti sa fiksnim kamatnim stopama
i naravno postoje i dinarski krediti (najcesce uskladjeni sa rastom cena na malo).
Realna kamata je ona koja preovladjuje na trzistu. Ne moze biti realnija. Sta mislis, da ja kao neka banka odmah spustim kamate na neki zapadni nivo, da li bi me ostale banke pratile? Naravno da bi, ali ovako je svima lepo dok nema zesce konkurencije. A inace, ne zavisi samo od konkurencije, zavisi i od ukupne ekonomsko-politicke situacije u zemlji.
Zatim, da bi plasirale sredstva, a usled jos uvek nedovoljne stednje gradjana, banke se moraju negde zaduzivati i same da uzajmljuju novac. To je najcesce iz inostranstva i po visim kamatnim stopama od 'realnih' jer smo zemlja sa niskim kreditnim rejtingom. Na to se jos nadoveze NBS koja kobajagi da bi smanjila potrosnju pokusava da smanji kreditnu zaduzenost gradjana time sto ce da poveca troskove rezervisanja banaka prilikom zaduzivanja u inostranstvu. (Ne razumem logiku jer, ako meni treba kredit, ja ne pitam koliko kosta, uzimam ono sto ima na trzistu)
I ulazimo u vrzino kolo.
Normalno da cu ja kao banka taj trosak preneti na krajnjeg kupca, u ovom slucaju gradjanina. U suprotnom, zasto se stalno traze povecanja cena, npr. hleba, goriva i sl? Usled povecanja cena ulaznih velicina, tj. brasna, nafte. Niko se nije setio da im kaze nema povecanja cena, neka to ide na vas racun.
to je nas i problem nase drzave sto tolerise i takve stvari koje nisu uobicajene u svetu, njima svaka cast sto maximalno koriste trenutnu situaciju debalansa ponude i potraznje za novcem.
Balans postoji, i on je iskazan cenom kapitala, tj. kamatnom stopom.
Zatim, da bi plasirale sredstva, a usled jos uvek nedovoljne stednje gradjana, banke se moraju negde zaduzivati i same da uzajmljuju novac. To je najcesce iz inostranstva i po visim kamatnim stopama od 'realnih' jer smo zemlja sa niskim kreditnim rejtingom.
Mogu oni preko maticnih banaka da vuku pare po EURIBOR kamati, koja je trenutno 3% za 3 meseca.....tako da im se itekako isplati poslovanje, a narocito kes krediti (11% godisnje ?)
Nemojte pogresno da me shvatite, naravno da im se isplati poslovanje, niko ne radi iz ljubavi.
Keš krediti idu i više, ali je to zato sto je veci rizik gubitka, pa se ide na veci obim sa vecom marzom. Da bi se pokrio gubitak veceg procenta nevracenih kredita, mora se naplatiti veca marza od urednih platisa.
da potvrdim info koji je dao srle1- svi ljudi koje znam da rade u bankama (osim domacih drzavnih) imaju plate od minimuma 500-600 a neretko preko 1.000 evra.plus jos benefit pakete.
verovatno ima i manjih, na sporednim radnim mestima ili ako neko nije uspeo da ugovori bolju prodaju svog rada.
Brick nemoj da lupas i da se po stoti put pravis najpametniji na svetu, sutra cu da ti iskeniram izvode i iz jubanke i iz agrobanke ... i nemojte da pricate takve gluposti, ljudi pred penziju imaju manje plate....
Jackie Stewart jednom je pitao Davida Purleya (legendarno hrabrog vozača koji je, smatra se, preživio najveću G-silu u povijesti čovječanstva) gdje točno koči prije određenog S zavoja. Purley ga je začuđeno pogledao:
- Kako to misliš, kočim?
@ljubo-zna se sta oznacava pojam realne kamete, kamatna stopa veca od stope inflacije.
raspitaj se koliko su bedne kamate na depozite, isto tako i orocene (ispod 5% vrlo cesto).
dalje, mislim da sam bio jasan- nedopustivo je da drzava nemo posmatra kako banke jednostrno i retroaktivno menjaju kamate to jest ugovor 2 strane. zna se sta je ugovor-svetinja.
to sto pricas o fiksnim kamatama sa dinarskom podlogom u obracunu kakao glavnice tako i kamate je vise u domenu cuda nego realnosti.
ima li neke banke od prvih 5 po obimu poslovanja da ne navodi efektivnu kamatnu stopu baziranu ili na CHF ili EUR ?
@civi- ovde je prica o bankama a ne o propalim drzavnim mastodontima koji od bankarstva imaju naziv kao glavnu osobinu.
pre nego sto sejes kvalifikative raspitaj se o temi, vec ti je receno na nekoliko mesta sa navodjenjem konkretnih banaka o kojim brojkama se radi.
Jubanka bese i ne postoji vec neko vreme, preuzeli je neka grcka bese ?
ispod casti je da neka banka (prava) ponudi ispod 500 evra minimuma nekom dokazanom bankarcu- lose po imidz u bransi
bas tako i to uopste nije drzavna banka, a ti brick ako nadjes mojoj kevi posao u drugoj banci za min 500e imas od mene 50e svaki mesec poz
Jackie Stewart jednom je pitao Davida Purleya (legendarno hrabrog vozača koji je, smatra se, preživio najveću G-silu u povijesti čovječanstva) gdje točno koči prije određenog S zavoja. Purley ga je začuđeno pogledao:
- Kako to misliš, kočim?
@ljubo-zna se sta oznacava pojam realne kamete, kamatna stopa veca od stope inflacije.
raspitaj se koliko su bedne kamate na depozite, isto tako i orocene (ispod 5% vrlo cesto).
Hmmm... moze se reci da si u bio u pravu ako se gleda inflacija u 2005.g. koja je bila 16,5%, za razliku od 2004.g. kada je bila 10,1%.
Kamata kod Komercijalne na orocenu dinarsku stednju od 12 meseci je 13,75%. Izgleda da im je trenutna kamata prosek inflacije iz prethodne dve godine.
Sigurno da nije normalno da nude kamatu koja je manja od inflacije, ali je to rezultat nepredvidivosti nase privrede i perioda tranzicije.
Trebalo bi pogledati stope kamate na deviznu stednju da bi stekao neku realniju sliku, i tu je recimo kod pomenute banke 5%. Malo sam sada proguglao i video da se napolju krecu do 5,7%. Nije velika razlika, slozices se.
dalje, mislim da sam bio jasan- nedopustivo je da drzava nemo posmatra kako banke jednostrno i retroaktivno menjaju kamate to jest ugovor 2 strane. zna se sta je ugovor-svetinja.
Drzava je ta koja je promenila pravila igre povecavajuci rezervisanja i da... Ugovor je svetinja - tu i pise da banka moze menjati kamatu.
ispod casti je da neka banka (prava) ponudi ispod 500 evra minimuma nekom dokazanom bankarcu- lose po imidz u bransi
Pretpostavljam da je ovo trebalo da bude neki sarkazam, ali ipak... da li joj je ispod casti ili nije, ali koliko para - toliko muzike, univerzalno pravilo u zivotu.
Sigurno da nije normalno da nude kamatu koja je manja od inflacije
na to sam mislio, banke ovde se ponasaju ne bas normalno, tacnije neocekivano po uobicajenim pravilima u toj bransi.
znam da je banka zasticena kao beli medved u ''ugovoru"- kakav je to ugovor u kome se nista ne zna i u kome je sve promenljivo kako se banci cefne...ta poenta koja se kod nas drasticno forsira.
lepo kazes, nemas nikakva prava dajemo ti pare a odracemo ti kozu koliko hocemo- kao klasicna mafija
salu na stranu, banke jesu masine za pravljenje para svuda u svetu i nimalo nemaju milosti ali ipak ima nekih pravila koja ustanovljavaju i prava i obaveze za 2 ugovorne strane dok kod nas banka ima sva prava a onaj drugi maltene bas nista.
nisam zeleo da budem sarkastican niti slicno, video sam i doziveo u svetu da se banke ne blamiraju time da bankarske profesionalce bedno plate s obzirom da je to lose po imidz same banke.
kao sto je nepisano pravilo ultra luksuznih zgrada/ saltera sto inace nije nuzno potrebno za obim i tezinu obavljanja salterskog posla ali eto tim pokazivanjem se sugerise potencijalnom ulagacu kako je banka mocna, velika, sigurna, itd...cisto psiholoski.
nasa drzava se ponasa bahato kao i banke ( i drugi neki) pa nasumicno menja uslove sto sve zajedno ne doprinosi stabilnosti niti medjusobnom poverenju a poznato je da je kapital velika kukavica i da na najmanji nagovestaj ocas posla bezi u sigurnije (pretpostavljene) zone.
u tom smislu negativno navodim nesigurnost ugovora, kamatnih stopa, kojecega a jedva uspevamo da privucemo direktni svezi strani kapital i ovako.
kamate i uslovi su takvi kakvi su, moje je misljenje da ima prostora da ne bude bas tako, i da prevelika razlika aktivne i pasivne kamate nije neko pozitivno opredeljenje. mozda na kratki rok ali na duze ne verujem da je moguce izdrzati tako drasticno visoke/ neskladne kamate.
plus fora sa indeksacijom prema CHF a ovde niko (prakticno) nema prihode u toj valuti niti ima dodira sa tim finansijskim trzistem pa ispada da banka pozajmljuje dinare a naplacuje u CHF.
sav rizik je prebacen daleko od banke a drzava nemo posmatra...valjda ceka da nastane haos kao u Hrvatskoj ili Ceskoj kada je bankrotiralo na stotine hiljada gradjana koji su izgubili kuce, stanove, auta, firme pre 2 godine..
komsijska lekcija koju izgleda nazalost moramo da utvrdimo ponavljanjem gradiva.
licno, bas me briga banka mi je nepotrebna ali za opstu dobrobit svih banke jesu jako vazan faktor i mogu da uticu zestoko na buducnost gradjana.
uostalom kako drzava zmuri tako i se i bankari baskare, oduvek bilo.. mi imamo drasticne primere iz 90tih sa tzv "bankama stedionicama" kuda vodi halapljivost.
Comment