Split: plate u bankama?

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • Ljubo
    CBC Senator
    • 18.10.2005
    • 278
    • Kraljevo

    #31
    Originally posted by brick
    nisam zeleo da budem sarkastican niti slicno, video sam i doziveo u svetu da se banke ne blamiraju time da bankarske profesionalce bedno plate s obzirom da je to lose po imidz same banke.
    Ajmo Jovo nanovo, mislis da su plate u bankarskom sektoru vece od proseka samo zbog nekog imidza? Kakav to bolji imidz banka moze imati prema svojim potencijalnim kupcima ako bolje placa svoje radnike?
    Malopre smo pricali o tome kako se jednostavno ne moze pouzdano utvrditi gde su najvece plate, kako mislis da ce obican gradjanin to znati i kako bi to uticalo na njega?
    U bankarstvu je stalno velika potreba za kvalitetnim kadrovima i prisutna je velika fluktuacija radne snage. Ne mozes ni misliti koliko ima takvih pomeranja - naravno ljudi koji su pametni i ne zaposljavaju se sa ciljem da tu ostanu do kraja zivota.
    Mogu ti cak reci i da su dve banke sklopile dzentlmenski sporazum o nepreuzimanju radnika.
    Hocu reci, plate su vise od proseka zbog odgovornosti posla, zbog potrebnih kvalifikacija i u skladu sa ponudom/potraznjom radne snage.
    kao sto je nepisano pravilo ultra luksuznih zgrada/ saltera sto inace nije nuzno potrebno za obim i tezinu obavljanja salterskog posla ali eto tim pokazivanjem se sugerise potencijalnom ulagacu kako je banka mocna, velika, sigurna, itd...cisto psiholoski.
    E ovde si u pravu. Naravno da ce prosecni gradjanin pre novac staviti na stednju negde gde se oseca moc, bogatstvo i slicno u odnosu na neku baraku. Zar ti ne bi?
    plus fora sa indeksacijom prema CHF a ovde niko (prakticno) nema prihode u toj valuti niti ima dodira sa tim finansijskim trzistem pa ispada da banka pozajmljuje dinare a naplacuje u CHF.
    Pozajmljuje i naplacuje u dinarima, indeksirani CHF-om.
    Nije domaci izum, ne moze biti zabranjeno, marketinski efektno, rizicno za korisnika kredita. U glavi mi je da su se u susedstvu krediti indeksirali i u japanskim jenima...
    sav rizik je prebacen daleko od banke a drzava nemo posmatra...
    nije valjda bolje da preuzme sav rizik pa da pukne a sa njom i sva ustedjevina naroda?
    valjda ceka da nastane haos kao u Hrvatskoj ili Ceskoj kada je bankrotiralo na stotine hiljada gradjana koji su izgubili kuce, stanove, auta, firme pre 2 godine..
    malo ga pretera sada
    uostalom kako drzava zmuri tako i se i bankari baskare, oduvek bilo.. mi imamo drasticne primere iz 90tih sa tzv "bankama stedionicama" kuda vodi halapljivost.
    tada nije drzava zmurila vec aktivno ucestvovala, srecom to vise nije moguce...

    Comment

    • sw.brick
      CBC Senator XXL
      • 09.10.2004
      • 8141
      • Beograd, barajevo-zemun
      • volvo 945 SE turbo lpg, 340 GL lpg

      #32
      mislis da su plate u bankarskom sektoru vece od proseka samo zbog nekog imidza? Kakav to bolji imidz banka moze imati prema svojim potencijalnim kupcima ako bolje placa svoje radnike?
      ne. imidz se odnosi na luksuznu izvedbu saltera.

      imidz bankarskih sluzbenika, ili drugacije receno prestiz u bransi doticne banke zavisi i od (izmedju ostaloga) plata u toj banci.

      isto kao i u mnogim drugim sektorima koji su organizovani na slican nacin.

      postoje nepisana pravila koja se postuju u bransi, pa tako i plate bankara nisu nigude u svetu nekakav opsti prosek u dzavi vec poprilicno vise. to nema veze sa gradjaninom, kao klijentom banke.

      nije valjda bolje da preuzme sav rizik pa da pukne a sa njom i sva ustedjevina naroda
      takav ekstrem gde klijent nema rizik niti odgovornost da vrati kredit naravno da niej bolje.
      ekstrem na bilo koju stranu nije dobar- ugovor i kredit kao takav optimalno treba da zadovolji interese obe strane kroz balans prava i obaveza.

      cilj banaka nije da se kredit ne moze vratiti jer banktrotira klijent usled prevelikih kamata, to se valjda podrazumeva. logicnije je da banka vrati glavnicu i kamatu i opet brzo vec u sledecem ciklusu istom ili sledecem kilijentu pozajmi i opet dobije nazad novac.
      sredstva obezbedjenja u vidu hipoteka, ziranata i ostalih instrumenata nisu prevashodni cilj banke, niti osnovno sredstvo kako se obavlja posao obrtanja kapitala.

      u tom smislu, i pomenuto CHF indeksiranje.
      primer- imas firmu koja recimo posluje tako da imas visak dinara na tekucem racunu. u banci (bilo kojoj kod nas) na ta sredstva dobijas kamatu koja je 2-3-4% u dinarima na godisnjem nivou (prakticno nula u odnosu na stopu inflacije) i NIJE indeksirana ni u CHF niti u bilo cemu.
      u toj istoj banci pozajmis pare ali tada placas kamatu u dinarima opet ali sada indeksiranu u CHF a iznos te kamate je 20-30-40% na godisnjem nivou.
      pricam o grubim procentima, poredjenje odnosa aktivne i pasivne je ono sto bode oci, 10tak puta razlike zavisno od toga cije se pare obrcu.

      mislis da sam preterao, pa u Ceskoj je oko 200.000 ljudi izgubilo krov nad glavom, preterano ili ne sta bi bilo kod nas da toliko familija izbace banke na ulicu ne bih ni u snovima nagadjao (mislim na zestoke poremecaje).
      Ceska je vrlo bogata mi smo vrlo siromasni kao drustvo, banke su manje vise jedne te iste.

      tada nije drzava zmurila vec aktivno ucestvovala, srecom to vise nije moguce
      daj boze da je tako, zmurila ili ucestvovala i sada drzava je ta koja kreira ambijent poslovanja i koja utice direktno na povecanje ili smenjenje cene kapitala.
      koga god da pitas svi su saglasni da je kod nas kamata nenormalno visoka do te mere da gusi bili kakav vid proizvodnje koja se odvija u duzim vremenskim ciklusima. mozda svi grese, mozda je samo percepcija takva, iskustvo drugih (pomenutih blsikih suseda) sugerise na oprez.
      plata ovolika ili onolika je sporedna stvar u celoj bankarskoj piramidi u drzavi, mala ili velika mnogo vece pare od tih plata su u obrtu a sulovi tog obrtanja pogadjaju milione ljudi indirektno i cesto direktno- po dzepu.

      da na davim dalje, plate zavise od mnogo faktora. oduvek su plate u bankama, osiguranjima i nekim drugim delatnostima odskakale i nije nista neobicno da su vece od proseka.
      meni plate ne smetaju, smeta mi bahatost ili korektnije disproporcija cene mog novca i cene bankarskog novca i nacin ucenjivackog "pregovaranja" o kreditnim uslovima. ekstrem na bilo ciju korist ili stetu nije dugorocno optimalno resenje za sveopsti odrziv razvoj.

      banke su pozeljne, kao i drzavna regulativa- kada se izgubi balans i dodir sa realnim svetom mogucnosti obicnih gradjana i privrede posledicu su bolne.

      uostalom videcemo brzo sta ce se desavati sa kreditima kojima se retroaktivno menjaju uslovi.
      obicno za sve
      volvo
      945 SE turbo lpg
      344 GL lpg

      Comment

      Working...
      X