super stvar, odlicno radi (probao u praksi), dug vek trajanja, nema stetnih isparenja, moze da se koristi u bilo kom polozaju pa i naopacke....
ali ima i cenu koja je adekvatna i malo manje popularna.
pogledaj recimo takve gel aku baterije firmi Optima, Sonnenschein, ili Yuasa, na sajtovima.
Optima se redovno koristi na jahtama, znaso ono jahtica 15tak metara sa full opremom a to znaci jako puno potreba za strujom, takav aku bas lepo pasuje u svemu pa i u cenu jahte. (obicna jahtica je skuplja nego prosecan i podosta nadprosecnih auta).
kada nesto kosta 100.000 ili 300.000 evra jedan aku manje vise se jedva oseti u toj ceni
Video sam taj akumulator sa gelom. Ista velicina, a ne daje veci kapacitet niti duze traje.
Inace, sulfatizovan akumulator se tesko vraca u normalu. Celije izgube kapacitet.
Ne bacajte dzabe akumulator, lik ih otkupljuje u bulevaru kralja aleksandra, preko puta Sljukine, a sada OMV pumpe. Ekologije radi, ne zbog 200 kinti koliko placa. A tamo su i najjeftiniji Somborski akumulatori ne racunajuci Metro, a on licno i doda jos 6 meseci na fabricku garanciju, jednom forom!
Eon nisi u pravu...zapitaj se zasto Optima acu. kosta jedno 300-500 eur.
Sinoc sam se malo pozbavio i prelistao materiju...Primera radi akumulator daje 815A na -18C pa ti vidi...
Pricao je jedan chicha... o jedno coveku kojem je stao Saab 400 metara od pumpe...posto nije znao sta da radi ubacio u 5. (45km/h) i verglao do pumpe... interesanto?
npr. za ljude koji se bave muzikom sasvim je dovoljan jedan Optima acu. bez ikakve bojazni pada napona (bez kondezatora i ostalih peripetija)
jedina mana kolko sam cuje je da ako duze stoji na hladnoci mozde da izgubi struju...
p.s. ja imam Bosch-ov 75Ah (ili 85 nisam siguran)
Längd: 254 mm
Bredd: 173 mm.
Höjd: 195 mm.
Vikt: 17,6 kg
Volt: 12v
Startström: 980 CA (SAE)
Kallstartström vid -18: (EN) 815 CCA (EN)
Reservkapacitet: 104 min
Kapacitet: (C/20 rate) 50 Ah
Inre motst?nd: 3,0 mOhm
takav acu je namenska stvar... i kome je potreban verovatno ne dovodi nikad ekonomsku stranu u pitanje...
primer iz zivota ... bushilica npr od 600w je manje vishe rasprostranjena u svakom domacinstvu i svakoj radionicu da li se upotrebljavala jednom godishnje ili svaki dan... njena cena zbog toga je izmedju 10 i 100 eura i proizvode ih na stotine firmi, dok npr "binder" mashina za ramove za slike , pravi nut za komad plastike koji drzi ram da se ne raspadne , ima motor od 200-300w i istu kolichinu plastike + mali pomichni nosach... njegova cena je oko 1500eura... iz prostog razloga zato shto je nekome neophodna i pravi se u malim serijama od nekolicine proizvodjacha... isto vazi i za suve acu... kome treba TREBA... uostalom ova tema treba da razmatra tehnichke specifikacije, cena je napomenuta ali nije predmet rasprave...
Da... Kao shto reche Dutch svrha samog postojanja ovakvog akumulatora je pre svega namena; koja je btw spomenuta u brick-ovom postu, a konkretno je da NEMA ISPARENJA te je savrshen za upotrebu u zatvorenom prostoru! Inache skoro smo nabavili ups koji je snabdeven ovim tipom akumulatora, praktichno zamisli situaciju gde provodish radni dan u kancelariji zajedno sa isparenjima klasichnog akumulatora - u ovom kontekstu; zdravlje nema cenu.
Sve je to tacno i ja se slazem, ali doveo sam u sumnju isplativost za kola. A inace, danas svi UPSovi imaju suve akumulatore inace ne bi mogli da se prodaju u Evropi, osim velikih mreznih koje koristi npr. Telekom!!!!
Spiralni suvi akumulator
-maximalno otporan na vibracije
-nikakvo odrzavanje nije potrebno
-radi na bazi gasne rekombinacije
-brzo punjenje max100A
-minimalno samopraznjenje
-dug vek trajanja
ps traju oko 3,5x duze od klasicnih
Mod 009: koristi edit post!
Jackie Stewart jednom je pitao Davida Purleya (legendarno hrabrog vozača koji je, smatra se, preživio najveću G-silu u povijesti čovječanstva) gdje točno koči prije određenog S zavoja. Purley ga je začuđeno pogledao:
- Kako to misliš, kočim?
Optima je samo jedna od firmi koja pravi takav tip akubaterija, dosta poznata u svetu, imidz, a i to ima svoju cenu.
za auto ja ne bih ni razmatrao, obican aku sa Ca tehnologijom je vise nego zadovoljavajuci , za moje potrebe bar.
pomenuo sam Yuasa, kod nas prodaje jedna grcka firma (njen ogranak ovde) i cena je vrlo primamljiva s obzirom na karakteristike i osvedoceni kvalitet decenijama poznat.
takodje, pojavili su se kineski gel aku i cena im je manja naravno ali nemam predstavu o kvalitetu.
ovi Yuasini su meni izdrzavalo i po 7 godina bez bitnog gubitka kapaciteta, a sto je meni jako vazno kao izvor rezervnog napajanja.
najveca prednost gel aku je (Optima ima posebnu podverziju) sto omogucava naglo praznjenje i naglo punjenje velikim strujama, cak i po 200 Ampera bez posledica na kapacitet aku. za neke primene to je jako vazna i pogodna osobina, za auto bas i nije bitno jer je samo paljenje motora obicno kratkog trajanja, manje od 2-3 sekunde ukupno, i odmah pocinje punjenje preko alternatora.
za zatvorene prostorije klasican aku koji isparava intezivno je osim sto je zakonski strogo zabranjen (mora da postoji posebna prostorija posebno uredjena, tacno se znaju propisi) je i korozivan (gasovima) po okolinu pa pravi vise stete nego sto je korist u navodnoj ustedi.
za auto je najbolji klasican olovni, i stoga je i dan danas on u primeni po pitanju cena/efekat.
gel aku su recimo neizbezni u sistemu solarnih fotonaponskih celija jer imaju izuzetno mali gubitak samopraznjenja a sto za tu primenu puno vredi.
tehnicki, Li jonski aku su najefikasnije resenje u smislu kolicine energije/zapremina ali i ne bas jeftino pa se uglavnom prave samo malih kapaciteta, tipicno za mobilne uredjaje (telefone i ostalo).
nema tehnickih prepreka da se napravi jedan takav recimo za auto, ali po ceni od 20tak evra za 1Ah ne verujem da bi se neko zaleteo da otrci u radnju
domaci somborski aku je danas sasvim ok kvaliteta, sa modernom Ca tehnologijom prevlake u celijama, cena je prilagodjena domacem kupcu i zaista mislim da traziti vise od toga nema smisla gubiti ni vreme ni pare za alternative.
Gel accu nije ni po cemu bolji ili gori nego bilo koji drugi olovni accu. Olovni akumulatori se drugacije dele po primeni a i po konstrukciji i to:
Na start akumulatore (za auto) imaju tanke elektrode velike povrsine i daju u momentu ogromnu struju ali se ne smeju duboko prazniti.
Semi traction imaju manji kapacitet od prvih (kompromis)
Traction. Mogu da se duboko prazne. Sluze za solarne sisteme. Nisu za start osim ako nisu povezani ko zna koliko paralelno. Na jahtama kao tzv. "service" akumulatori. Anoda je duplo deblja od katode i zato duze traju.
Inace, glavni uzrok propadanja akumulatora je sulfatizacija koja se moze spreciti stalnim odrzavanjem na punjacu ako se ne koristi u automobilu svakodnevno. Paznja ovde. Ne na svakom punjacu nego odgovarajucom strujom u skladu sa kapacitetom akumulatora i da se iskljuci automatski kad se postigne odredjeni napon na kraju punjenja pa da se ponovo ukljuci kad padne itd. Sulfatizacijom se ustvari oblazu elektrode izolatorom i smanjuje se njihova efektivna povrsina i na taj nacin i kapacitet. Leka nema. Jedino je ne dopustiti da se isprazni ispod odredjene mere a posebno da u tom stanju duze stoji. Takodje ne sme da stoji dugo uskladisten jer je stepen samopraznjenja ogroman. Za tri meseca stajanja pun nov akumulator moze da se sulfatizuje i prepolovi svoj kapacitet.
Na kraju jos jednom da ponovim da vrsta elektrolita ne utice na kapacitet po jedinici povrsine elektroda (gustina struje), vec to zavisi od koncentracije elektrolita a koncentracija od temperature pod kojom se akumulator normalno koristi da bi napon na kraju punjenja ostao isti za sve temperaturne uslove a da akumulator u tom momentu zaista ima svoj nazivni kapacitet. Naravno, ovo zadnje pod uslovom da je nov.
Sto se tice uopste akumulatora najbolji su ubedljivo NiCd ali se izbacuju iz proizvodnje. Neka vas niko ne vara da su NiMH bolji po trajnosti.
Koriscenje akumulatora kao zamenu za elektrolitski kondenzator koji je papreno skup je samo delimicno moguce jer nista ne moze da da za toliko kratlko vreme koliko traje neki peak toliku kolicinu struje kao Elco a bas se zato i koriste. Strucno receno, svi akumulatori prirodno imaju daleko veci unutrasnji otpor nego elektrolitski kondenzatori.
Comment