Opel

[Sasha]

Početkom 1899. braća Opel kupuju tvornicu automobila Friedricha Lutzmanna i počinju s gradnjom vlastitih pogona u Russelsheimu gdje Opel i danas posluje...
Iako tvrtka Opel postoji već od 1862, s proizvodnjom automobila su započeli 1899. godine. Kroz desetljeća tvrtka se usredotočila na proizvodnju automobila, a zadnjih šest godina predstavlja vodećeg europskog proizvođača sa tržišnim udjelom od 11.6 %. No, kako je sve počelo i što se sve događalo tijekom stoljeća proizvodnje automobila?

[Sasha]

Opelov vremeplov
1899.
Početak proizvodnje automobila u
Russelsheimu

1901.
Konstruiran prvi Opel motocikl

1906.
Proizveden tisućiti automobil

1909. Proizvodnjom "Doktorovog automobila" Opel čini prvi korak ka proizvodnji automobila koji su pristupačan širokim narodnim masama

1911.
Opel se širi i na ostale segmente tržišta, proizveden prvi avionski motor

1912.
Proizvedeno 10.000 automobila

1914.
Opel ostaje najveći njemački proizvođač automobila

1916.
Proizveden prvi Opelov 6-cilindrični motor

1924.
Opel kao prvi njemački proizvođač uvodi proizvodnju na pomičnoj traci

1928.
Sa tržišnim udjelom od 37,5 % Opel je najveći proizvođač automobila u Njemačkoj
- tvrtka postaje dioničko društvo
- proizveden prvi 8-cilindrični motor
- početak RAK programa, automobil na raketni pogon RAK 1 do 100 km/h ubrzava za 8 sekundi i postiže maksimalnu brzinu od 238 km/h što predstavlja svjetskOpelovi rekord

1929.
General Motors preuzima većinski paket dionica Opela

1931.
General Motors preuzima preostalih 20% dionica
- Počinje proizvodnja Opel Blitz

1935.
Opel predstavlja model Olympia
- kao prvi njemački proizvođač Opel dostiže brojku od 100.000 proizvedenih automobila na godinu

1936.
Predstavljen prvi Kadett
- s godišnjom proizvodnjom od 120.293 automobila Opel je najjači europski proizvođač automobila

1937.
Opel se posve posvećuje proizvodnji automobila pa tako svoj pogon za proizvodnju bicikla prodaje NSU-u nakon što je iz njega izašlo 2.6 milijuna bicikala

1940.
Proizveden milijunti Opel

1944.
Gotovo svi proizvodni pogoni uništeni su u bombardiranjima

1945.
Svi pogoni za proizvodnju Kadetta odlaze u Rusiju kao ratna odšteta

1947.
Ponovo uspostavljena proizvodnja putničkih automobila modelom Olympia

1953.
Proizvodnja se u potpunosti oporavila i ponovo iznosi više od 100.000 vozila godišnje

1956.
Proizvedeno dva milijuna Opela

1966. Proizveden milijunti Kadett

1968. Predstavljen legendarni sportski model GT

1971. Proizveden 10-milijunti Opel

1972. Opel je najveći njemački proizvođač s tržišnim udjelom od 20,4 %

1979. Predstavljen Kadett D, prvi Opel s pogonom na prednje kotače

1983. Proizvedeno 20 milijuna Opela

1984. Proizveden Kadett E

1986.
Predstavljena Omega

1989.
Opel kao prvi proizvođač u Njemačkoj u kompletnu gamu automobila serijski ugrađuje katalizatore

1991.
Opel predstavlja nasljednika Kadetta, Astru i Fronteru, svoga prvog terenca
1994. Proizveden 30-milijunti Opel

[Sasha]

Tvrtka Opel osnovana je još daleke 1862. godine. Isprva se bavila proizvodnjom šivaćih strojeva, ali se ubrzo koncentriraju na proizvodnju bicikla. Adam Opel je svoju tvrtku doveo do vrlo visoke razine i zaposlio više od 600 radnika. No, ekonomska situacija je krajem stoljeća postajala sve teža, a bicikli i šivači strojevi sve manje tražena roba. 1899. sinovi osnivača tvrtke izlaz iz krize nalaze u proizvodnji automobila. Početkom 1899. braća Opel kupuju tvornicu automobila Friedricha Lutzmanna i počinju s gradnjom vlastitih pogona u Russelsheimu. No, posao s automobilima nije cvjetao kao što se bilo očekivalo. 1901. Opel se odvaja od Lutzmanna, a 1902. počinje proizvodnju francuskih Darracq automobila pod nazivom Opel-Darracq. No, ni to nije zadovoljilo ambicioznu braću pa 1902. predstavljaju prvi samostalno izrađen automobil, model 10/12 PS. Automobil je pokretao napredni dvocilindrični motor, obujma 1.9 litara koji je razvijao 12 KS pri 1200 o/min. Od tog trenutka posao je počeo cvjetati, tako da već 1906. godine Opel bilježi tisućiti proizvedeni automobil. No, nije sve ostalo samo na automobilima, već od samih početaka (1899. godine) Opel proizvodi teretne inačice svojih vozila, a od 1901. u ponudi su i Opel motocikli.
Pravi veliki proboj na tržište uslijedio je 1909. s modelom 4/8 PS. S cijenom od 3.950 maraka legendarni "Doktorov automobil" bio je gotovo upola jeftiniji od konkurentnih modela ostalih proizvođača. Automobil je bio jednostavan za ozdržavanje, okretan i izdržljiv, što su posebno cijenili liječnici koji su često u svoje kućne posjete dolazili blatnjavim i slabo prohodnim cestama. Zahvaljujući uspjehu "Doktorovog automobila" bilo je potrebno samo pet godina da Opel 1914. postane najjači njemački proizvođač automobila.
U Opelu nikad nisu štedjeli kada je u pitanju bilo uvođenje novih tehnologija. Godine 1924. uloženo je 1.000.000 maraka u modernizaciju proizvodnih pogona i uvođenje proizvodnje na pokretnoj traci. Upravo takva proizvodnja omogućila je Opelu da drastično snizi cijene i zadrži solidnu prodaju unatoč velikoj gospodarskoj krizi. Godine 1928. Opel dostiže tržišni udio od 37.5 posto što ga ponovo čini najjačim proizvođačem u Njemačkoj.

[Sasha]

Rakete i američki partner

Potkraj 20-ih godina Opel je privukao veliku pažnju svojim RAK programom. Radilo se o automobilima s raketnim pogonom čija je jedina svrha bila biti što brži. Nakon nekoliko testova Fritz von Opel krajem svibnja 1928. sjeda u RAK 2 te na trkalištu Avus u Berlinu postiže maksimalnu brzinu od 238 km/h. Svjetski rekord! Ubrzo nakon tog uspjeha uslijedili su pokušaji s vozilom RAK 3 koje je bilo postavljeno na tračnice. Tom je prigodom postignut novi svjetski rekord koji tada iznosi 254 km/h.
Godine 1929. je navažnija godina prekretnica u povijesti Opela. Te godine većinski paket dionica tvrtke Adam Opel AG preuzima američki div General Motors. To je za Opel značilo kraj bavljenja "beskorisnim" aktivnostima poput RAK programa i potpuno posvećivanje proizvodnji "običnih" automobila. Preuzimanje se ubrzo pokazalo genijalnim potezom. Opel se počeo ubrzano razvijati, pa tako već 1935. proizvodi više od 100.000 vozila godišnje. Godinu dana kasnije Opel službeno postaje najjači europski proizvođač automobila, te je iste godine predstavljena i prva verzija Kadetta, automobila koji će se nekoliko desetljeća kasnije prodavati u milijunskim količinama. Prvu generaciju je pokretao 1.1 litreni motor snage 23 KS koji je 750 kg lagani automobil ubrzavao do maksimalne brzine od 98 km/h. Radi politike tvrtke General Motors, Opel je 1937. prinuđen prodati pogone za proizvodnju bicikala tvrtki NSU. Tijekom 70 godina Opel je proizveo 2.6 milijuna bicikla.

Novi početak

Godine 1940. iz tvornica Opel izlazi milijunto vozilo, luksuzni Kapitan. No slavlje nije dugo potrajalo. Ubrzo dolazi naredba nacističkog režima o orijentiranju Opelove proizvodnje na ratnu opremu. Tijekom pet ratnih godina Opel pretežno proizvodi opremu za avione (kotače, kokpite, dijelove motora i blindirane spremnike za gorivo) i terenske kamione. Potkraj rata većina Opelovih pogona biva uništena u savezničkim bombardiranjima. U Opelu se ipak nisu predali. Sredinom 1945. užurbano se kreće u obnavljanje tvornice u Russelsheimu, no ubrzo slijedi novi šok. Kompletna postrojenja za proizvodnju Kadetta (jedina koja u ratu nisu potpuno uništena) morala su biti demontirana i poslana u Rusiju kao ratna odšteta. Tvrtka Opel se našla pred naizgled nerješivom enigmom. (c)to i kako proizvoditi?
Opelu nije preostalo ništa drugo nego da se do daljnjega koncentrira na proizvodnju kamiona Blitz. Prvi poslijeratni primjerak je iz tvornice izašao 1946., a godinu dana kasnije ponovo je krenula i proizvodnja automobila, lagano obnovljenog prijeratnog modela Olympia. Oporavak je bio strelovit. Godine 1950. proizvodni pogoni su posve obnovljeni, a tri godine kasnije godišnja proizvodnja ponovo dostiže 100.000 vozila. Iste godine Opel predstavlja svoj prvi potpuno novi poslijeratni automobil - Olympia Rekord. Automobil koji razvija maksimalnih 122 km/h ubrzo postaje pravi bestseler.

[Sasha]

Zlatne godine

Opelu zaista nije bilo potrebno mnogo vremena da se oporavi od ratnih gubitaka, a nakon što je 1953. uspostavljen prijeratni ritam proizvodnje, bilo je potrebno samo tri godine da se proizvodnja udvostruči. Godine 1956. je tako iz tvornica izašlo 207.000 vozila, a dostignut je broj od dva milijuna proizvedenih automobila.


Godine 1962. Opel slavi stotu godišnjicu postojanja tvrtke. Iste godine otvara se nova tvornica u Bochumu, koja je namijenjena proizvodnji Kadetta. Tim automobilom Opel ulazi u klasu kompaktnih vozila. Automobil je odmah postao bestseler. U 29 godina proizvodnje (1991. ga zamjenjuje Astra) Kadett se prodao u više od 11 milijuna primjeraka.
Možda najzapaženiji Opel u povijesti predstavljen je 1965. na salonu automobila IAA. Posjetitelji Opelova štanda isprva nisu mogli vjerovati svojim očima. Nasred izložbenog prostora nalazio se sportski, ultra moderni dvosjed. Vodeći ljudi Opela su brojne zainteresirane umirivali odgovorom da je riječ o eksperimentalnoj studiji, koja sigurno neće krenuti u serijsku proizvodnju. No, čudo se ipak dogodilo. Samo tri godine kasnije Opel GT je krenuo u serijsku proizvodnju. Pod sloganom: "Jedino je letjeti bolje" GT je ubrzo osvojio mnoštvo kupaca širom Europe. U automobil su se ugrađivala dva stroja, 1.1 litarski iz Kadetta koji razvija 60 KS i 1.9 litarski iz Rekorda snage 90 KS.
Sedamdesetih je predstavljena još jedna Opelova ikona. Riječ je o Coupe verziji Ascone poznatoj pod nazivom Manta. Manta je bila i ostala kultni automobil. Mnogi još i danas svoje primjerke ljubomorno čuvaju i uzdržavaju, tako da ih je na cestama širom Europe još uvijek oko 250.000, što je zadivljujuće uzmemo li u obzir da je posljednji od oko 500.000 primjeraka proizveden krajem osamdesetih.

[Sasha]

I danas na vrhu

Krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih zbog velike naftne krize i sve strožih propisa za zaštitu okoliša u prvi plan izbijaju aerodinamički oblici i štedljivi motori. Krajem sedamdesetih Opel predstavlja model Rekord E, prvi Opel kod kojeg se pri dizajniranju najviše gledalo na aerodinamičke oblike. Na osnovi Rekorda E kasnije nastaju modeli senator i Monza. I Kadett D, predstavljen 1979. mogao se pohvaliti dobrim aerodinamičkim koeficijentom od 0.39, na najvažnija značajka Kadetta D je da je on bio prvi Opel sa prednjim pogonom. Kadett E koji je slijedio šest godina kasnije mogao se također pohvaliti najboljim koeficijentom otpora zraka u klasi koji je iznosio 0.30.
Godine 1986. Opel predstavlja nasljednika uspješnog Rekorda, Opela Omegu, a dvije godine kasnije Asconu zamjenjuje Vectra koja u devedesetima postaje najprodavaniji automobil u svojoj klasi. Tradiciju pomalo zaboravljenih kupea Opel obnavlja 1990. iznimno uspješnim modelom Calibra.
Početkom 90-ih, točnije 1991. nakon 11 milijuna proizvedenih automobila, završava era Opela Kadetta kojeg nasljeđuje jednako uspješna Astra. Opel se i kao prvi umiješao u segment tržišta kojim su dotad dominirali Japanci terenskim vozilom Frontera. Frontera, koja je u osnovi Isuzu Trooper s Opelovim znakom pokazala se punim pogotkom te ubrzo postala najprodavaniji terenac na europskom tržištu. Pametnim se potezom pokazala i Tigra, pristupačni coupe nastao na osnovi Corse. Europskoj konkurenciji je trebalo dvije godine da odgovori na izazov i na tržište izbaci sličan automobil.
Danas Opel nudi možda najširu paletu modela u Europi. Nova Corsa, Astra, Astra Coupe, Vectra, Omega, Zafira, Frontera, Combo, Combo Tour, Speedeser, Campo,... I sama količina pridjeva "novo" dovoljno pokazuje koliko su ozbiljno u Opelu shvatili proslavu 100 godina i nemilosrdnu tržišnu trku. Sretan ti rođendan, i poživi nam barem još toliko.

[BOOST]

[Sasha]

Opel Manta



1970. godine Opel je predstavio automobil zanimljivog izgleda i još zanimljivijeg imena. Nastala kao konkurencija Ford Capriju Manta je morala poput neobične ribe po kojoj je dobila ime izazivati isti efekt. I uspjela je.

U Rűsselsheimu, Opelovom sjedištu u središnjoj Njemačkoj, zadovoljno trljaju ruke. Prodaja njihovih modela Kadett, Ascona i Rekord ide prilično dobro, tvornice rade punim kapacitetom, zapošljavaju se novi ljudi, sve je kako treba no nekima u Rűsselsheimu vrag ipak ne da mira… a vragu je ime Ford Capri.

[Sasha]

Morska neman

Da, Fordov super uspješan koncept sportskog automobila za mase bio je trn u oku mnogima pa tako i bossovima u Opelu. Jer stvar je bila prilično jasna – Capri se odlično prodavao. Opel je morao reagirati i to brzo. Već 1970. godine predstavljen je automobil zanimljivog izgleda i još zanimljivijeg imena. Manta, kraljica dubina, jedan od najneobičnijih morskih stvorenja definitivno ulijeva strahopoštovanje već na prvi pogled. Isti je efket tražio i Opel. I uspio je! ?Opasno? agresivan prednji s blago smrknutim pogledom, dvostruki farovi, odlično pogođena coupe forma s linijom krova koja se spušta do decentnog spojlera, rješenje slično onome na legendarnom Ferrariju 250 GTO Vidiauto Klasika. A kad smo kod Ferrarija valja spomenuti i atraktivna dvostruka svjetla straga. Opel je ponudio raznovrsnu paletu motora. Ponuda je počinjala 1.2 litrenim motorom snage 60 KS preko 1.6 motora snage 75 KS sve do 1.9 motora s dvije verzije: od 90 KS i top-model najveće snage 105 KS. Mehaniku, ovjes i dobar dio ostalih komponenata Manta je preuzela od sestrinskog modela Ascona i ta dva modela ubrzo postaju hit. Do kraja proizvodnje serije A, dakle do 1975. prodano je milijun primjeraka (498.553 modela Manta), od toga je većina završila na USA tržištu.

I CC model

Iste godine stiže, nama Hrvatima mnogo poznatija, Manta B. Potpuno promijenjen prednji kraj s kockastim farovima, veće staklene površine i ostali detalji donijeli su Manti nov izgled koji, ipak, po mnogima nije uspio zasjeniti agresivnu liniju prvog modela. Promjene tehničke prirode išle su u smjeru boljih voznih karakteristika pa je novi model predstavljen s proširenim tragom kotača i drugačije postavljenim amortizerima. Ponuda motora nije donijela ništa novo i kupci su, razumljivo, tražili Opelovu reakciju. Nisu trebali dugo čekati jer 1977. godine Opel umjesto 1.9 litrenog motora predstavlja 2.0 s Bosch 1-Jetronic sustavom. 110 KS je bila nova referenca. Krajem 1978. Opel nadopunjuje ponudu još jednim novitetom – Manta CC. CC, odnosno Combi-Coupe ustvari je bio skraćeni model, ipak ne toliko atraktivan kao veći brat. U ožujku 1981. u Ženevi Opel predstavlja Mantu 400, rally model čije je ime govorilo o samoj namjeni – izradi 400 primjeraka za potrebe homologacije. 2.4 litreni motor s 16 ventila najveće snage 144 KS značio je u ono vrijeme samo jedno – silovite performanse. I dan danas Manta 400 predstavlja istinski predmet želja.

[Sasha]

Ogroman uspjeh

Vrijeme donosi svojstvene detalje pa tako od 1982. Manta postaje dostupna i sa stražnjim spojlerom i još ponekim sportskim detaljem. Polovicom osamdesetih uslijedio je i posljednji redizajn kojim je Manta ponovno dobila okrugla prednja svjetla. Sveukupno je proizvedeno čak 557.883 komada Manti B .Priča o Manti završena je velikim slavljem 28. lipnja 1988. godine kada je u GM-ovoj tvornici u Antwerpenu s proizvodne trake sišao posljednji model. Doduše, priča o Manti još nije završena jer u svijetu je pozamašan broj Manta-klubova koji ovaj automobil slave poput svetinje, a ni nama Hrvatima nisu baš strane kojekakve prerade kultnog njemačkog automobila.




Proizvodnja: 1970-1988.
Motor: R4, 1897 ccm
Snaga (kW/KS): 44/75 @ 4800/min
Maksimalni okretni moment (Nm): 132 @ 2200/min
Maksimalna brzina (km/h): 150
Dimenzije dxšxv (mm): 4455/1670/1330

[Sasha]

OPEL GT

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka, san svakog mladog čoveka bio je da jednog dana vozi Opel GT. Ova tvrdnja jednog mog prijatelja jednostavno mi nije zvučala istinito, sve dok se nisam bolje pozabavio verovatno najinteresantnijim modelom Opela, koji ima status klasičnog automobila

[Sasha]

Istorija ovog čuvenog automobila počinje još 1962. godine, kada se u Opelu odlučuju za razvoj sportskog automobila, nešto dinamičnijeg i agresivnijeg od tadašnjih modela. S obzirom da ovaj projekat nije bio primaran za kompaniju, razvoj je sporo tekao i sve do 1965. godine nema konkretnijih pomaka. Te godine, u Americi, Chevrolet predstavlja studiju sportskog kupea, Monza GT, koja predstavlja osnov kako za GT tako i, u neku ruku, za čuvenu Corvette. Radilo se o formuli koja je tih godina bila veoma popularna i moderna.

Naime, kupe karoserija, duga hauba i kratak ?rep?, sakriveni farovi i okrugla stop svetla u paru. Opel, kao prilično autonomna evropska ispostava GM (još od 1929. godine), dobio je dozvolu da preuzme koncepciju i razvije je prema svojim potrebama. Za platformu je uzeta već postojeća šasija Kadetta oblikovana i modifikovana da bi na nju mogla da se montira kratka i uska karoserija. Inžinjeri su specijalno za ovaj model dodatno pripremili donji postroj, bliže sportskoj nameni i do samog početka proizvodnje izbor motora je bio nepoznat.

Suviše malo mesta pod kosom haubom je ograničavalo izbor agregata, pa su tako samo četvorocilindrični motori dolazili u obzir.

Krajem 1967. godine, francuska karoserijska kuća ?Brissonneau et Lotz? dodatno oblikuje automobil, dok je svetska premijera bila godinu dana kasnije, u septembru 1968. Javnost je bila prijatno iznenađena novim proizvodom Opela.

Dotadašnja linija modela ovog nemačkog proizvođača, koji bi se mogli okarakterisati kao kvalitetni, ali i dosadni, je bila obogaćena jednim izuzetnim automobilom. Sa druge strane, izuzetna sličnost ovog modela sa, iste godine predstavljenom, trećom generacijom Corvette Stingray, nije mogla da se ne primeti, ali automobilski svet nije imao većih zamerki.

Dizajnerski, ova dva automobila su imala iste osnove ali sa razlikom u dimenzijama, u materijalu izrade, kao i u detaljima koji su u principu bili isti ali kada su se našli na vozilu, sa drugačijim odrazom na čula. Takav interesantan detalj su i farovi sličnog oblika, koji su kod Corvette klasični dupli, na uvlačenje, a kod GT-a, revolvirajući, oko svoje uzdužne ose sa po jednim farom. Takav sistem, nije nikada do tad korišćen i Opel GT je prvi automobil koji je svoja svetla tako otvarao.

[Sasha]

Slična stvar je i sa enterijerom koji je dizajniran po istoj formuli ali kod GT sa jasno diferenciranim kontinentalnim naglaskom.

Pod haubom je razlika bila najdrastičnija jer je evropski sportista imao u startu dvostruko manje cilindara (četiri) i tri do četiri puta manju zapreminu motora.

Naime, za pogon su izabrani provereni agregati od 1100 i 1900 kubika, koji su imali 60 i 90 KS i preko manuelnog menjača, prenosili snagu na zadnje točkove. Cena se kretala oko 12.000 tadašnjih maraka, što zaista nije bilo puno, sa obzirom na dojam i tehniku koju je GT posedovao.

Prodaja je zadovoljavajuće krenula i tokom 1969. godine se predstavlja koncept vozilo Aero GT. U prevodu, GT sa targa krovom koji je tako već neprijatno podsećao na snažnijeg ?US brata? koji je baš sa tom karoserijskom opcijom bio bestseler. Ipak, ova varijanta nikad nije zaživela. Sledeće 1970. godine iz ponude se izbacuje model sa motorom od 1100 kubika posle 3.573 prodata primerka, dok se već sledeće godine, predstavlja varijanta nazvana GT/J (Junior) koja je imala siromašniju opremu i manju cenu.

Tih godina počinje i šira trkačka afirmacija ovog modela. Zbog svojih kvaliteta, takmičio se u više klasa, ali je najzapaženiji bio u klasi do 2,0 litre kao i na relijima.

Ipak, konstrukcijski propusti kao mala širina vozila su uticali da sportska karijera ovog modela, bude pre standardna nego spektakularna.

Iako je prodaja solidno išla, rukovodstvo kompanije nije videlo interes u daljem razvijanju modela, jednostavno, mala zarada po primerku i prva velika recesija sa početka sedamdesetih su bili presudni faktori. Stoga je 1973. godine posle samo pet godine proizvodnje, najavljen kraj.

Do tog momenta je proizvedeno tačno 103.463 automobila, što nije velik broj u odnosu na konkurenciju, a danas se poznavaoci slažu da je Opel komotno mogao da zadrži GT u produkciji daljih par godina i pedesetak hiljada primeraka više.

Tokom celog vremena produkcije ovaj model se prodavao i u SAD, gde je protivno očekivanjima postigao zapažen uspeh. U to vreme Opel se ?preko okeana? prodavao putem dilerske mreže Buicka pa je to bio slučaj i sa ovim modelom. Tamo je GT i dobio večni nadimak ?baby ?Vette? (Mala Corvetta). Interesantan podatak je da je većina produkcije tamo i plasirana, konkretno, 70.222 vozila.

I kod nas je ovaj model bio poznat, priznat i vožen, doduše u skromnoj meri. Na sreću, oko 15 primeraka GT je ostalo sačuvano, a neki od njih u izvrsnom stanju. Na svetskom tržištu klasičnih automobila, Opel GT je veoma cenjen i predmet je okupljanja mnogih klubova. Zbog mnogih specifičnih delova, restauracija je dosta skupa, a i nabavna cena odličnog vozila koja nekada dostiže i 20.000 evra. Mišljenje je da je to nesumnjivo dosta novca, ali da su oni pametno uloženi...

[Sasha]

btw. Classic Diplomat Old Timer klub poseduje dva primerka ovog GT-a.

[-Vedran-]

OPEL GT

Krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog veka, san svakog mladog čoveka bio je da jednog dana vozi Opel GT. Ova tvrdnja jednog mog prijatelja jednostavno mi nije zvučala istinito, sve dok se nisam bolje pozabavio verovatno najinteresantnijim modelom Opela, koji ima status klasičnog automobila

Jos kada ga vidish uzivo...

Ostavio je takav utisak na mene da prosto zelim da ga imam...