Banka u kojoj radim, tj. bas tim u kome sam je u ponedeljak u Londonu organizovao konferenciju za temom "The Future of Fuel", pa sam hteo da podelim iskustva sa clanovima CB foruma.
ideja iza svega je bila da se nasim klijentima, koji u svojim fondovima imaju prilicno mnogo akcija automobilskih kompanija, dovedemo ljude koji odredjuju kuda ce da ide razvoj automobila, posebno sa stanovista pogona i goriva kojim ce se pokretati automobili.
Prezentacije su imali predsednik udruzenja nemackih proizvodjaca automobila, sef razvoja motora DaimlerChryslera, sef razvoja motora VW grupe, zamenik prvog coveka Bosch-a za dizele, sef razvoja elektricnih pogona Continental-a i covek iz uprave BP (British Petroleum), koji je zastupao vidjenje situacije iz ociju naftne industrije.
Uglavnom, cula su se jako slicna vidjenja situacije za narednih 15 godina.
Dizel ce da ostane dominantan sto se tice ekonomicnosti, i nastavice dominaciju u Evropi (gde sad ima 49.3% trzista) i do 2010 narasti do 55, mozda cak i 60%, u zavisnosti od cene nafte. Benzinci ce, potpomognuti direktnim ubrizgavanjem pokusati da se priblize ekonomicnosti dizela (procenjuju da ce smanjenje biti oko 15% u odnosu na danasnje benz...sto je opet iza ekonomicnosti dizela od 25-30%).
Bosch procenjuje da ce do 2008, svaki peti novi auto da ima direktno ubrizgavanje, a svaki drugi od njih i turbinu (trenutno samo 8% benz ima turbinu). Smanjenje zapremine uz dodavanje turbine i dirketnog ubrizgavanja ce obeleziti razvoj benzinskih motora.
Sto se dizela tice, teziste ce biti da se naprave cistiji, tj da se smanje NOx i PM emisije, da bi mogli da zadovolje stroge nove evropske i jos strozije Americke standarde izduvnih gasova.
Bas zbog strogih standarda u Americi, koji za razliku od Evropskih imaju iste standarde izduvnih gasova i za dizele i za benzince, dizeli nece da dostignu neki zavidan trzisni udeo u USA, jer su troskovi tehnologija za smanjivanje NOx i PM gasova veoma visoki (trenutno su nesto preko 2000e po autu). Dodatna prepreka za dizele u USA je i nepovoljno oporezivanje dizel goriva, kojie je skuplje nego obican benzin, i visok nivo sumpora u gorivu. Naravno, los imidz iz 80-tih ostaje nesto sto predstavlja problem u USA. Dizel ce da ostane jos uvek "niche" na americkom trzistu i naci ce primenu samo u skupljim automobilima.
Vec oko 2010 bi trebala da se pojavi prva evolucija HCCI (Homogenious Charge Compression Ignition), koja predstavlja optimalnu kombinaciju karakteristika dizela i benzinaca (vidi na linku dole).
Hibridi: Zbog visokih troskova, a samim tim i visoke cene, nece da igraju veliku ulogu (3% svetskog trzista 2010 godine). US ce da prednjaci, i tamo je predvidjeno da ce 2010 biti 5% hibrida tamo. Kljucno ce biti da se razviju li-Ionske baterije, koje ce moci da pruze bolje karakteristike nego Ni-Mh sada. Sto se Evrope tice, tu ce ulogu da nadju najvise micro-hzbrids (Start&Stop), koji gase motor prilikom stajanja i automatski pokrecu. Takvim sistemom, moguce je postici 10% ustede po gradu.
Biofuels: Sto se bio goriva tice, sadasnja tehnologija (biodiesel i bioethanol) nece naci direktnu upotrebu kod kupaca, u velikoj meri, vec ce biti mesana sa fosilnim gorivom u toku rafinacije, najcesce do 10%. Razlog za to je jednostavan, troskovi proizvodnje su suvise veliki, a i moraju da se transportuju odvojenim sistemima, ne mogu u konvencionalnim naftovodima i tankerima.
Prava promena sto se biogoriva tice, mogla bi da se dogodi sredinom sledece decenije, kada bi na scenu trebala da stupe sinteticka bio goriva, GTL (Gas to Liquid), BTL (Biomass to Liquid) i druga, ali su jos u fazi razvoja i tek treba da se vidi da li ce troskovi moci da budu dovedeni na razumni nivo. Ako se to desi, postepeno ce biti mesana sa fosilnim gorivima, sve vise i vise, sve dok ima nafte.
Hidrogen kao gorivo niko ne vidi pre 2020 godine, a vrlo su skepticni da li ce cak i tada moci da se desi masovna upotreba H2 za pokretanje automobila.
Sve u svemu, neverovatno iskustvo je bilo, upoznao mnogo interesantnih ljudi, procaskao uz kafu sa likom iz Daimlera i Bosch-a, bas cool ljudi, totalno na zemlji.
Na linku dole je studija koju smo pisali za nase klijente (znaci, malo uprosceno), nase vidjenje trzista. Nije da se hvalim, ali najveci deo sam ja napisao, ubio sam se od radia u poslenje vreme, bas zbog ovoga (ostajao par puta do 2.30 nocu na poslu, pa ponovo od 7.30)....ali ne zalim ni malo, s obzirom kakvo iskustvo je bilo.
http://rapidshare.de/files/23061660/Die ... _.pdf.html
Uskoro cu da postavim i prezentacije, koje su bile tamo, cim ih dobijem.
Ako nesto ima, slobodno pitajte
ideja iza svega je bila da se nasim klijentima, koji u svojim fondovima imaju prilicno mnogo akcija automobilskih kompanija, dovedemo ljude koji odredjuju kuda ce da ide razvoj automobila, posebno sa stanovista pogona i goriva kojim ce se pokretati automobili.
Prezentacije su imali predsednik udruzenja nemackih proizvodjaca automobila, sef razvoja motora DaimlerChryslera, sef razvoja motora VW grupe, zamenik prvog coveka Bosch-a za dizele, sef razvoja elektricnih pogona Continental-a i covek iz uprave BP (British Petroleum), koji je zastupao vidjenje situacije iz ociju naftne industrije.
Uglavnom, cula su se jako slicna vidjenja situacije za narednih 15 godina.
Dizel ce da ostane dominantan sto se tice ekonomicnosti, i nastavice dominaciju u Evropi (gde sad ima 49.3% trzista) i do 2010 narasti do 55, mozda cak i 60%, u zavisnosti od cene nafte. Benzinci ce, potpomognuti direktnim ubrizgavanjem pokusati da se priblize ekonomicnosti dizela (procenjuju da ce smanjenje biti oko 15% u odnosu na danasnje benz...sto je opet iza ekonomicnosti dizela od 25-30%).
Bosch procenjuje da ce do 2008, svaki peti novi auto da ima direktno ubrizgavanje, a svaki drugi od njih i turbinu (trenutno samo 8% benz ima turbinu). Smanjenje zapremine uz dodavanje turbine i dirketnog ubrizgavanja ce obeleziti razvoj benzinskih motora.
Sto se dizela tice, teziste ce biti da se naprave cistiji, tj da se smanje NOx i PM emisije, da bi mogli da zadovolje stroge nove evropske i jos strozije Americke standarde izduvnih gasova.
Bas zbog strogih standarda u Americi, koji za razliku od Evropskih imaju iste standarde izduvnih gasova i za dizele i za benzince, dizeli nece da dostignu neki zavidan trzisni udeo u USA, jer su troskovi tehnologija za smanjivanje NOx i PM gasova veoma visoki (trenutno su nesto preko 2000e po autu). Dodatna prepreka za dizele u USA je i nepovoljno oporezivanje dizel goriva, kojie je skuplje nego obican benzin, i visok nivo sumpora u gorivu. Naravno, los imidz iz 80-tih ostaje nesto sto predstavlja problem u USA. Dizel ce da ostane jos uvek "niche" na americkom trzistu i naci ce primenu samo u skupljim automobilima.
Vec oko 2010 bi trebala da se pojavi prva evolucija HCCI (Homogenious Charge Compression Ignition), koja predstavlja optimalnu kombinaciju karakteristika dizela i benzinaca (vidi na linku dole).
Hibridi: Zbog visokih troskova, a samim tim i visoke cene, nece da igraju veliku ulogu (3% svetskog trzista 2010 godine). US ce da prednjaci, i tamo je predvidjeno da ce 2010 biti 5% hibrida tamo. Kljucno ce biti da se razviju li-Ionske baterije, koje ce moci da pruze bolje karakteristike nego Ni-Mh sada. Sto se Evrope tice, tu ce ulogu da nadju najvise micro-hzbrids (Start&Stop), koji gase motor prilikom stajanja i automatski pokrecu. Takvim sistemom, moguce je postici 10% ustede po gradu.
Biofuels: Sto se bio goriva tice, sadasnja tehnologija (biodiesel i bioethanol) nece naci direktnu upotrebu kod kupaca, u velikoj meri, vec ce biti mesana sa fosilnim gorivom u toku rafinacije, najcesce do 10%. Razlog za to je jednostavan, troskovi proizvodnje su suvise veliki, a i moraju da se transportuju odvojenim sistemima, ne mogu u konvencionalnim naftovodima i tankerima.
Prava promena sto se biogoriva tice, mogla bi da se dogodi sredinom sledece decenije, kada bi na scenu trebala da stupe sinteticka bio goriva, GTL (Gas to Liquid), BTL (Biomass to Liquid) i druga, ali su jos u fazi razvoja i tek treba da se vidi da li ce troskovi moci da budu dovedeni na razumni nivo. Ako se to desi, postepeno ce biti mesana sa fosilnim gorivima, sve vise i vise, sve dok ima nafte.
Hidrogen kao gorivo niko ne vidi pre 2020 godine, a vrlo su skepticni da li ce cak i tada moci da se desi masovna upotreba H2 za pokretanje automobila.
Sve u svemu, neverovatno iskustvo je bilo, upoznao mnogo interesantnih ljudi, procaskao uz kafu sa likom iz Daimlera i Bosch-a, bas cool ljudi, totalno na zemlji.
Na linku dole je studija koju smo pisali za nase klijente (znaci, malo uprosceno), nase vidjenje trzista. Nije da se hvalim, ali najveci deo sam ja napisao, ubio sam se od radia u poslenje vreme, bas zbog ovoga (ostajao par puta do 2.30 nocu na poslu, pa ponovo od 7.30)....ali ne zalim ni malo, s obzirom kakvo iskustvo je bilo.
http://rapidshare.de/files/23061660/Die ... _.pdf.html
Uskoro cu da postavim i prezentacije, koje su bile tamo, cim ih dobijem.
Ako nesto ima, slobodno pitajte

Comment