Za dati motor, dakle ne za moto 500ccm po cilindru vec za jedan tip motora kompresija u BARima je rezultat VE i kompresionog odnosa .
Jasno vam je da ako vise vazduha udje u jedan cilindar da ce biti veci pritisak. Vaccum u plenumu, velicina ventila, duracija vregaste , zapremina cilindra, kommpresioni odnos su samo osnovni parametri koji uticu na razvoj samog pritiska.
Neke osnovne observacije su moguce i koriguju se od konstruktora prema vrsti goriva.
U osnovi da bi jedan diesel motor upalio smesu treba pritisak od oko 20 Bara za izazvati samozapaljenje.
Kod benzina je upravo taj segmet taj koji diktira krajnju granicu bara prema konstrukciji gde za 98 OKT gorivo nesme preci 14-15 Bara (zavisi od oblika komore) za 95 OKT je granica max pritiska za generalno 2 bara niza .
Donja granica izaziva motor sa losim startnim osobinama ako je ispo 8 bara.
Dakle, pitanje je difuzno tako i odgovor nemoze biti precizan.
No, to je to i nadam se da su kockice popadale na svoja mesta.
Att mäta är att veta...to measure is to know...meriti je znati..
move your mind
15 bari...granica? na kojim obrtajima? u kojim uslovima voznje?
Ja sada na pr. imam 15+ kompresiju....znaci ne smem vise nista raditi po pitanju poboljsavanja disanja motora?
Ako je merena kompresija na verglanju 15 koja je proporcija opadanja ili rasta iste kroz obrtaje za jedan 8V motor koji ima max snagu na 6000 o/min i najveci momenat u srednjem rezimu rada?
Kakva su tu pravila?
To date there has never been a faster car built for the public road and,
it has been suggested, there never will be. McLaren F1.
Ne bi da davim ovu temu (i da Vas davim mojim ne znanjem) ako ima neki link gde je obimno objasnjeno oko kompresije benzinskih NA motora (znaci nista kompresioni odnosi nego prosto kontrola kompresije manometrom) jer malo mi je nejasno sve to, imam manometar pa puno puta merim kompresiju na raznim autima i tako na recimo toyoti 1.8 od 85kw izmerim 11-12 bar, na bmw 316i 75kw izmerim 13bar, na toyoti 2.0gti 115kw 15bar a ova od 85kw i 11bar ide kao nezdrava i pojede ovu od 115kw.......a meni nista nije jasno.....
Objasnjenje za tvoju nedoumicu je prosto. Nije sva snaga motora u kompresiji koju ostvaruje. Bitni faktori su mase pokretnih delova motora, optimalna tacka predpaljenja, pravilno napajanje gorivom, homogenost smese, oblik komore za sagorevanje, generalno sto vece iskoriscenje gorivne energije koju je motor u****o, itd.
To sto jedan motor od 85KW jede ovaj od 115KW sa slicnim prenosnim odnosima u menjacu objasnjivo je samo razlikama u tezini vozila.
To date there has never been a faster car built for the public road and,
it has been suggested, there never will be. McLaren F1.
Heh.. ba zalazis u segmente konstrukcije motora, geometrije istog, resenja u**** i izduva.
Jednom reci, nepostoji kratak odgovor na tvoja pitanja.
Odgovor bi bio u nabacivanju celog niza formula za izracunavanje, nema ljutis, ali imam dojam da ti fali celokupna predstava kako i sta.
Nemozes se zagledati u jednu tacku i iz nje izvesti zakljucak o celom shtivu?
Jedan motor i njegov karakter su opisani kao harmonija fizickih procesa koji vladaju kroz svoja 4 takta.
Samo kao odgovor na konstataciju da onaj sa manjom izmerenom kompresijom jede onaj drugi sa vecom:
Diesel ima najvecu kompresiju pa?
Ako studiras ovaj deo:
Code:
Power
BHP = PLAN/33,000
P is brake mean effective pressure, in PSI
L is piston stroke, in feet
A is the area of one piston, in square inches
N is the number of power strokes per minute
P je efektivan pritisak u cilindru u ekspanzionom taktu.
Primarno je zavistan od disanja motora i kompresionog onosa koji u svojoj kombinaciji daju bazni pritisak u BARima kao pocetma tacka za razvoj ekspanzionog pritiska.
Geometrija motora gde L ima efekat na krivulju efektivnog pritiska je takodje presudna za karakter motora.
Nije u pitanju procitati jednu stranicu, jedno stivo, vishe knjiga ili sve kljucne teme na Cannonu po pitanju ovoga dovesce te na logiku da razumes sta od cega zavisi.
Att mäta är att veta...to measure is to know...meriti je znati..
move your mind
Ma citam ja forume detaljno i to vec tri godine, ali ja sam gradjevinac i kada sam poceo da citam forume znanje o svemu ovome mi je bili 0, a posto mi je benzin u krvi ovo mi je nazovi "hobi" koji je inace mnogo skup i zahtevan.......da nedavim
Za dati motor, dakle ne za moto 500ccm po cilindru vec za jedan tip motora kompresija u BARima je rezultat VE i kompresionog odnosa .
Jasno vam je da ako vise vazduha udje u jedan cilindar da ce biti veci pritisak. Vaccum u plenumu, velicina ventila, duracija vregaste , zapremina cilindra, kommpresioni odnos su samo osnovni parametri koji uticu na razvoj samog pritiska.
Ovo sam razumeo, samo sta je VE?
Pitanje je bilo usmereno na mernu tacku a to su obrtaji startovanja WOT.
Dakle, smes chik dodji do 15 Bara na 7000 rpm
Da se nezabludjujete , VE tabla se menja iznenadjujuce malo izuzev:
rezonantni usis
overload
Recimo da i mene kao i M-a zanima koliko opda kompresija kroz obrtaje, isto kao i kod njega najvece snaga na 6000obr/m i max obrtni moment na 4500obr/m s'tim sto imam 16 ventila,
Dakle, smes chik dodji do 15 Bara na 7000 rpm
Ja sam mislio da je kompresija ista na verglanju kao i u radu na svim obrtajima, a kao sto vidim nije, pa kako onda uopste postici vecu kompresiju na vecim obrtajima?? Onda verovatno raste i na paljenju a to pretpostavljam ne valja, i vaznjo je da prica ostane o NA motorima...
VE je Volumetricka efikasnost. dakle, koliko se cilindar napuni vazduhom u odnosu na njegovu stvarnu zapreminu.
Recimo da je 0,9 .
Bregasta koja je odmerena da puni motor u nizim obrtajima bice problem za odrazavanje VE na vecim.
I kontra.
Honda resava to sa VTEC
BMW sa VANOS , neki drugi na drugi (slican nacin)
Zatim ima jos jedan korak kako se odrzava a to su rezonatori na ussu.
Recimo da u niskim obrtajima vazduh krene i zaleti se u usis (i vazduh ima inertnu masu oa nekrece momentalno po otvaranju ventila) ventil se zatvori vazduh udari i njega. Tu vec imamo jedan povratni puls, koji stvara protivpritisak u usisu na tom portu.
Sad, u vecim obrtajima se radi na tome da povratni talas koji je udario u ventil bude fazno uskladjen da se poklopi sa ulaznim pulsom i da udari u klip kad je na samom dnu tik pred zatvaranje usisng ventila.
Dakle koristi se inertna masa pulsa da se poklopi sa primarnim usisnim pulsem i na taj nacin da pojaca punjenje cilindra (VE).
Na taj nacin se moze doci do VE iznad 1.0 .
Sad vidis da ima razlika od motora do motora, jednostavno, puno ovakvih sitnih detalja su zajedno u igri.
Att mäta är att veta...to measure is to know...meriti je znati..
move your mind
Comment