Ko je ikad imao glavu u rukama (automobilsku) i radio nešto na njoj zna kako izgledaju ventili sa oprugama. Stari majstori su proveravali ispravnost sklopa tako što su kuckali čekićem po ventilu i gledali da li su nalegli osigurači i šeširići od ventila.
Ako zamhneš lagano čekićem, ventil ide malo dole, ako zamahneš jako, ventil ide više dole...
Bregasta je čekić koji udara po ventilima. Kad okrećeš bregastu polako da se vrti ona pritiska ventil i on će otići dole tačno onoliko koliki je breg bregaste. Na većim obrtajima recimo 3000 udarac bregaste je jači (veča brzina) i ode više dole... Na 6000 je još veća brzina i ode još više dole.
Ispravno pitanje glasi, da li klip može stići ventil kad je opruga sabijena do kraja.
Da li je objasnjenje tvoja konstatacija a jos manje razumem pitanje.Nije ista svaka glava motora ne podrzavam teoriju da ne vecim obrtajima krivi ventile a na manjim ne.
Ni celo klipa nje isto negde ima ispusta negde ne,hod klipa nije isti ne radi se tu samo o glavi motora,znaci ili krivi ili ne.
Roske, netacno...ako ventili lebde sto se dogadja na visokim obrtajima ili na primer masenjem stepena prenosa gde umesto u 3-cu ti ubacis u prvu, kais pukne a klip stigne ventile, koji u normalnom slucaju ne dodiruju klipove....jasnije?
To date there has never been a faster car built for the public road and,
it has been suggested, there never will be. McLaren F1.
Da odgovorim prosto, ako je komora takva da ventil ne može da izviri izvan ravni glave kad je opruga skroz sabijena, odgvor nema veze broj obrtaja. Podrazumeva se ravno čelo klipa.
Iliti neće ih iskriviti nikad. Recimo Golf II
Čovek je lepo napisao ukoliko glava nije uradjena van mere što uprevodu znači ako nije spuštena ispod fabričke mere.
U svim drugim slučajevima ima veze broj obrtaja. Hod ventila nije isti u zavisnosti od obrtaja inače ne bi bilo potrebe menjati opruge za jače kad se tjunira motor na obrtaje. Mora nešto da ih brzo vrati nazad a ne da se rastežu ko lastiš.
Comment