Tweet
Legenda o Giulietti
Ubrzan rast stanovništva rezultirao je sve većom potražnjom za osobnim automobilima. Automobilska industrija je započela s proizvodnjom manjih, jeftinijih automobila, a Alfa je, pod vodstvom Orazia Satta, startala s projektom Giulietta, sintezom tehnološkog znanja Alfa Romea komprimiranom u paketu od 1300 cm3. Ovo je bio značajan, povijestan trenutak za milanskog proizvođača. Giulietta je bila prvi Alfin automobil koja je umjesto brojki i slova imala pravo ime. Nadalje, ovo je bio prvi automobil koji je bio namijenjen isključivo širokoj masi kupaca i klijenteli kojoj je bila važna isplativost.
Europska dimenzija
U lipnju 1962. godine javnosti je u Monzi predstavljena prva generacija Giulie - limuzine 1600 s originalnim izgledom i kratkim repom te modela 1600 Sprint i 1600 Spider. Novi četverocilindarski motor nastao je na Alfinom principu, a obujmom od 1600 cm3 Giulia se mogla plasirati na europsko tržište. Sljedeće godine nastale su Giulia Ti Super s pojačanim motorom (sa 92 na 112 KS) i Giulia Sprint GT koju je dizajnirao Bertone. Potonja je bila prvi Alfin automobil koji se u cijelosti proizvodio u novom, visokotehnološkom kompleksu u Areseu.
Natjecateljske Giulie
Godine 1966., GT Junior je testiran na stazi u Baloccu. Taj je model pokretao poboljšanom verzijom motora iz 1300 Giuliette Sprint, a predstavljao je pokušaj privlačenja mlađe klijentele Alfa Romeu. Obzirom da su natjecanja više od pitanja imidža za Alfu, u suradnji sa Zagatom nastala su dva natjecateljska modela. Giuliu TZ 1 pokretao je 1.6 litarski motor sa 112 KS te je zahvaljujući niskoj i aerodinamičnoj karoseriji postizala maksimalnu brzinu višu od 215 km/h. Među ostalim, TZ 2 je postigao klasne pobjede na 12 sati Sebringa, Targa Floriu, 1000 km Nurburgringa, 24 sata Le Mansa i Tour de Franceu. TZ 2 je razvila Autodelta (Alfin natjecateljski odjel) 1965. godine - ispod redizajnirane karoserije od ugljičnih vlakana nalazio se sniženi cjevasti okvir i motor koji je pri 7500 o/min razvijao 170 KS te maksimalnu brzinu od 245 km/h. U muzeju se može vidjeti i prvi model GTA koji je razvijao 220 KS i postizao maksimalnu brzinu od 240 km/h. Godine 1969., Alfina ponuda sportskih automobila se proširila modelom Junior Zagato, prvo u 1300, a kasnije i 1600 izvedbi.
Svjetski prvaci
Povijest sudjelovanja Alfe u automobilskim natjecanjima prvenstveno se sastoji od tri GP automobila, odnosno bolida, koji su osvojili najcjenjeniju titulu - svjetsko prvenstvo. Prva dva, P2 I P3, koje je dizajnirao Vittorio Jano, igrali su glavne uloge u utrkama tijekom 20-ih i 30-ih godina, a vozili su ih najpoznatiji vozači tog doba - Ascari, Campari, Nuvolari, Caracciola, itd. Jedan od najvažnijih izložaka je i model 159 kojeg je vozio Juan Manuel Fangio, a koji je bio poboljšana izvedba 158-ice - modela kojim je Nino Farina osvojio svjetsko prvenstvo 1950. godine.
Rodeni za pobjede
Natjecateljske 33-ice sudjelovale su u utrkama sportskih prototipova između 1967. i 1977. godine. Prvi u seriji, 33/2 s dvolitarskim V8 motorom, pobijedio je u prvoj utrci. Godine 1968., model 33 je dobio novu karoseriju i nadimak Daytona nakon briljantne dvostruke pobjede na istoimenoj utrci u trajanju od 24 sata. Motor je razvijao 270 KS pri 9600 o/min što je omogućavalo maksimalnu brzinu od 300 km/h. Dvije godine kasnije, obujam motora je povećan na tri litre, a u izradi okvira primijenjen je i aluminij, dok je karoserija bila od titana. Maksimalna brzina je porasla na nevjerojatnih 330 km/h pa je automobil nizao pobjedu za pobjedom. Godine 1975. učinjen je još jedan korak revolucionaran naprijed - predstavljen je novi trolitarski 12-cilindrični boxer motor koji je pri 11000 o/min razvijao 500 KS. Zahvaljujući tom automobilu, Alfa je iste godine osvojila 7 od ukupno 8 utrka svjetskog prvenstva. Nadalje, 1975. godine stigao je superbrzi 33 SC 12, pokretan snažnijih 12-cilindričnim motorom sa 520 KS, kojim je Alfa osvojila svih 8 prvenstvenih utrka. Tvrtka Scaglione je 1967. godine dizajnirala dvolitrenu cestovnu izvedbu 33-ice, prozvanu Montreal, od kojih je proizvedeno ukupno 18 primjeraka.
Ubrzan rast stanovništva rezultirao je sve većom potražnjom za osobnim automobilima. Automobilska industrija je započela s proizvodnjom manjih, jeftinijih automobila, a Alfa je, pod vodstvom Orazia Satta, startala s projektom Giulietta, sintezom tehnološkog znanja Alfa Romea komprimiranom u paketu od 1300 cm3. Ovo je bio značajan, povijestan trenutak za milanskog proizvođača. Giulietta je bila prvi Alfin automobil koja je umjesto brojki i slova imala pravo ime. Nadalje, ovo je bio prvi automobil koji je bio namijenjen isključivo širokoj masi kupaca i klijenteli kojoj je bila važna isplativost.
Europska dimenzija
U lipnju 1962. godine javnosti je u Monzi predstavljena prva generacija Giulie - limuzine 1600 s originalnim izgledom i kratkim repom te modela 1600 Sprint i 1600 Spider. Novi četverocilindarski motor nastao je na Alfinom principu, a obujmom od 1600 cm3 Giulia se mogla plasirati na europsko tržište. Sljedeće godine nastale su Giulia Ti Super s pojačanim motorom (sa 92 na 112 KS) i Giulia Sprint GT koju je dizajnirao Bertone. Potonja je bila prvi Alfin automobil koji se u cijelosti proizvodio u novom, visokotehnološkom kompleksu u Areseu.
Natjecateljske Giulie
Godine 1966., GT Junior je testiran na stazi u Baloccu. Taj je model pokretao poboljšanom verzijom motora iz 1300 Giuliette Sprint, a predstavljao je pokušaj privlačenja mlađe klijentele Alfa Romeu. Obzirom da su natjecanja više od pitanja imidža za Alfu, u suradnji sa Zagatom nastala su dva natjecateljska modela. Giuliu TZ 1 pokretao je 1.6 litarski motor sa 112 KS te je zahvaljujući niskoj i aerodinamičnoj karoseriji postizala maksimalnu brzinu višu od 215 km/h. Među ostalim, TZ 2 je postigao klasne pobjede na 12 sati Sebringa, Targa Floriu, 1000 km Nurburgringa, 24 sata Le Mansa i Tour de Franceu. TZ 2 je razvila Autodelta (Alfin natjecateljski odjel) 1965. godine - ispod redizajnirane karoserije od ugljičnih vlakana nalazio se sniženi cjevasti okvir i motor koji je pri 7500 o/min razvijao 170 KS te maksimalnu brzinu od 245 km/h. U muzeju se može vidjeti i prvi model GTA koji je razvijao 220 KS i postizao maksimalnu brzinu od 240 km/h. Godine 1969., Alfina ponuda sportskih automobila se proširila modelom Junior Zagato, prvo u 1300, a kasnije i 1600 izvedbi.
Svjetski prvaci
Povijest sudjelovanja Alfe u automobilskim natjecanjima prvenstveno se sastoji od tri GP automobila, odnosno bolida, koji su osvojili najcjenjeniju titulu - svjetsko prvenstvo. Prva dva, P2 I P3, koje je dizajnirao Vittorio Jano, igrali su glavne uloge u utrkama tijekom 20-ih i 30-ih godina, a vozili su ih najpoznatiji vozači tog doba - Ascari, Campari, Nuvolari, Caracciola, itd. Jedan od najvažnijih izložaka je i model 159 kojeg je vozio Juan Manuel Fangio, a koji je bio poboljšana izvedba 158-ice - modela kojim je Nino Farina osvojio svjetsko prvenstvo 1950. godine.
Rodeni za pobjede
Natjecateljske 33-ice sudjelovale su u utrkama sportskih prototipova između 1967. i 1977. godine. Prvi u seriji, 33/2 s dvolitarskim V8 motorom, pobijedio je u prvoj utrci. Godine 1968., model 33 je dobio novu karoseriju i nadimak Daytona nakon briljantne dvostruke pobjede na istoimenoj utrci u trajanju od 24 sata. Motor je razvijao 270 KS pri 9600 o/min što je omogućavalo maksimalnu brzinu od 300 km/h. Dvije godine kasnije, obujam motora je povećan na tri litre, a u izradi okvira primijenjen je i aluminij, dok je karoserija bila od titana. Maksimalna brzina je porasla na nevjerojatnih 330 km/h pa je automobil nizao pobjedu za pobjedom. Godine 1975. učinjen je još jedan korak revolucionaran naprijed - predstavljen je novi trolitarski 12-cilindrični boxer motor koji je pri 11000 o/min razvijao 500 KS. Zahvaljujući tom automobilu, Alfa je iste godine osvojila 7 od ukupno 8 utrka svjetskog prvenstva. Nadalje, 1975. godine stigao je superbrzi 33 SC 12, pokretan snažnijih 12-cilindričnim motorom sa 520 KS, kojim je Alfa osvojila svih 8 prvenstvenih utrka. Tvrtka Scaglione je 1967. godine dizajnirala dvolitrenu cestovnu izvedbu 33-ice, prozvanu Montreal, od kojih je proizvedeno ukupno 18 primjeraka.
.. 3 Alfiste = FORUM 
alac gore: 
Comment