Istorijat Maseratija

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • Sasha
    CBC Senator XXL
    • 04.10.2004
    • 4126
    • Novi Sad

    Istorijat Maseratija


    1926
    Tipo 26
    Bilo jednom šestero braće Maserati, i sredinom dvadesetih godina stoljeća označenog istom brojkom odlučiše proizvoditi trkaće automobile... I već je prvi model, Tipo 26, pobjedama navijestio sjajnu budućnost.
    www.arcs.org.rs/forum
  • Sasha
    CBC Senator XXL
    • 04.10.2004
    • 4126
    • Novi Sad

    #2
    1934
    Tipo 8CM 3000


    1938
    Tipo 8CTF
    Samo su tri primjerka napravljena, no i to je bilo dovoljno za prvu ozbiljnu prijetnju "srebrnim strijelama" nakon petogodišnje dominacije. Kao šlag na torti, došle su i dvije pobjede Wilbura Shawa na Indianapolisu.


    1939
    Tipo 4CL
    Auto utrke su se u Italiji nastavile održavati i duboko u Drugi svjetski rat. Ovaj model, kao i nasljednik 4CLT zvjezdane će trenutke doživjeti ipak u porazu. Bit će gotovo nepobjediv sve dok Alfa Romeo ne izvuče Alfette iz skloništa.
    www.arcs.org.rs/forum

    Comment

    • Sasha
      CBC Senator XXL
      • 04.10.2004
      • 4126
      • Novi Sad

      #3
      1948
      Tipo A6 1500
      Nije među Pinin Farininim remekdjelima, a uza to je slab i spor. Ipak, ovo je jedan od najznačajnijih Maseratija ikada - početak velike i glamurozne sage o cestovnim automobilima tvornice pod znakom Neptunovog trozupca.


      1954
      Tipo A6G Zagato
      Mnogi su se talijanski umjetnici okušavali u oblikovanju karoserija za ovaj dvolitarski dragulj. Elegantni Allemanov coupe i Fruin licitarski kabriolet ipak nisu uspjeli dostići dramatiku Zagatovog "bildera".


      1956
      450S
      Monstruozna snaga 4.5-litarskog osmocilindraša natjerala je FIA-u da potkraj pedesetih ograniči zapreminu u utrkama prototipova na 3000 cm3. To je dalo vjetar u krila manjem i bolje izbalansiranom modelu 300S.


      1957
      3500 GT Touring
      Prvi i zadugo jedini Maserati čija se produkcija mjerila u tisućama primjeraka. Klasični Touringov dizajn i sjajna vozna svojstva razlog su zašto je 3200 GT spiritualni nasljednik upravo ovog, i danas cijenom pristupačnog, modela.
      www.arcs.org.rs/forum

      Comment

      • Sasha
        CBC Senator XXL
        • 04.10.2004
        • 4126
        • Novi Sad

        #4
        1957
        250F T2
        Napokon na krovu svijeta! Fangio donosi naslov svjetskog prvaka u po mnogima najljepšoj formuli 1 ikada. Uza to, način na koji je na Nźrburgringu deklasirao Ferrarijeve vozače obično mu donosi prvo mjesto na ljestvici najboljih utrka svih vremena.


        1959
        5000 GT
        Zadnji model s nestandardiziranom karoserijom, prepušten na maštu najprobranijim talijanskim krojačima lima. O probranosti klijentele pak svjedoče kupci kao što su Reza Pahlavi i Aga Khan, dugogodišnji štovatelj Maseratija.



        1959
        Tipo 60
        Najsofisticiraniji trkaći Maserati nastao je u sumrak bolida s motorom sprijeda. Nekoliko fantastičnih pobjeda i komplicirana cjevasta šasija priuštili su mu status legende i nadimak "Birdcage", ptičji kavez.


        1961
        Tipo 63
        Pokušaj praćenja trenda središnje smještenih motora nije bio naročito uspješan. Nakon neuspjeha i klasično koncipiranog modela 151, Maserati se povlači s trkaćih staza. Bez obzira na nekoliko polu-povrataka, zauvijek.
        www.arcs.org.rs/forum

        Comment

        • Sasha
          CBC Senator XXL
          • 04.10.2004
          • 4126
          • Novi Sad

          #5
          1963
          Quattroporte
          Prvi model sa četvera vrata, i nazvan jednostavno tako.


          1963
          Mistral
          Prvi od novih vjetrova koji su šezdesetih zapuhali imenima Maseratija. Dizajnirao ga je ekscentrični Pietro Frua, koji će kasnije za Agu Khana napraviti i najljepši Quattroporte, tamno plavi model 419.


          1966
          Cooper F1
          Kratkotrajan i prilično neuspješan povratak u formulu 1, doduše samo kao dobavljač motora za momčad Johna Coopera. Usprkos nepobitnoj eleganciji i ovog bolida, to je bio kraj F1 priče i za Coopera i za Maserati.


          1968
          Ghibli Spyder
          Najljepši Maserati svih vremena. Najljepši kabriolet svih vremena. Najljepša filmska utrka svih vremena - Donald Sutherland protiv Ferrari Daytone u "Ledenoj dami". Dama je za upravljačem crvene Daytone, ali metalik plavi Ghibli je brži.


          1969
          Indy
          Nakon neupečatljivog Mexica, Indy je znatno popravio Maseratijeve pozicije na tržištu 2+2 coupea.
          www.arcs.org.rs/forum

          Comment

          • Sasha
            CBC Senator XXL
            • 04.10.2004
            • 4126
            • Novi Sad

            #6
            1971
            Bora
            Prvi i, uz gotovo identični, ali slabije motorizirani Merak, jedini cestovni Maserati sa središnje smještenim motorom. Potcijenjeni superautomobil, kao i većina Maseratija, danas je mnogo jeftiniji od usporedivih Ferrarija i Lamborghinija.


            1973
            Khamsin
            Početkom je sedamdesetih Citro?n bio vlasnik Maseratija. Najbolji je od tada nastalih hibrida bio Khamsin, koji je mnogo tehničkih rješenja dijelio sa Citro?nom SM, "Maserati-žabom"


            1979
            Quattroporte
            Pod komandom Alejandra de Tomasa nastao je treći Quattroporte, zadnji Maserati klasične ere. Petlitarski V8, direktno razvijen iz motora modela 450S, otišao je u mirovinu nakon više od 30 godina, zajedno s Royaleom, zadnjom izvedenicom ovog modela.
            www.arcs.org.rs/forum

            Comment

            • Sasha
              CBC Senator XXL
              • 04.10.2004
              • 4126
              • Novi Sad

              #7
              MASERATI Ghibli
              Gran Turismo automobili su uvek predstavljali vrhunac individualnog transporta, bez obzira na epohu u kojoj su stvoreni. Nastali kao personifikacija automobilskog hedonizma, koji se ne odriče ni komfora ni brzine, predstavljali su onda, a i danas kompletne mašine dostojne divljenja
              www.arcs.org.rs/forum

              Comment

              • Sasha
                CBC Senator XXL
                • 04.10.2004
                • 4126
                • Novi Sad

                #8
                Ova konstatacija se posebno odnosi na modele ove klase proizvedene tokom pedesetih i šezdesetih godina prošlog veka, pogotovo na one automobile koji dolaze iz Italije. Zemlja u kojoj su nastali neki od najlepših i najboljih automobila svih vremena, GT modele je uvek stvarala sa posebnim senzibilitetom.

                Tih godina mnoge fabrike su pokušale da sa svojim modelima uspeju na tržištu luksuznih kupea. Pored već prepoznatljivih imena kao što su Ferrari, Maserati ili Lamborghini, male firme Iso ili De Tomaso, danas su ugašene i skoro zaboravljene. Sa druge strane, među etabliranim imenima u ovom poslu, Maserati je tada bio na prvom mestu.

                Ovaj čuveni sportsko-luksuzni brend osnovala su 1926. godine, četiri brata Maserati iz Bolonje. Sa Neptunovim trozubcem kao grbom (trident) ponosno postavljenim na masci hladnjaka, automobili ove kompanije su bili jedna od vodećih sila u auto sportu tih godina. Posle Drugog svetskog rata, filozofija fabrike se menja i okreće ka više drumskim mašinama a u motor sportu se beleže najsjajniji trenutci kada čuveni Juan Manuel Fangio osvaja titule sa crvenim bolidom Maserati 250 F.

                U šezdesete godine, Maserati ulazi kao globalno poznata super marka sa bogatom ponudom modela i velikim sportskim uspesima iza sebe, koji i dalje deluju na publiku iako se fabrika oficijelno povukla iz GP takmičenja još krajem pedesetih. Godine 1964. počinje razvoj novog gran turismo automobila koji bi trebao da zameni popularni Mistral.
                www.arcs.org.rs/forum

                Comment

                • Sasha
                  CBC Senator XXL
                  • 04.10.2004
                  • 4126
                  • Novi Sad

                  #9
                  U upravi su videli da kupci žele više snage i komfora kao i modernije linije. Stoga se priprema tehnički mnogo naprednija mašina kao i superiorniji oblik. Dizajn je poveren kući Ghia i tada još mladom dizajneru Giorgetto Giugiarou čije su skladne linije postale legendarne.

                  Novi model je nazvan Ghibli i nastavio je tradiciju da se kupeima daju imena vetrova koja simbolizuju snagu i neukrotivost. Konkretno, Ghibli je snažni vetar koji duva pustinjama severne Afrike i pomera peščane dine. U svakom slučaju svetska premijera je bila 1966. godine na salonu automobila u Torinu, pred veoma iznenađenom publikom.

                  Naime, novi Ghibli je bio vrhunac elegancije i stila a to se od ove marke upravo i očekivalo a na ovom modelu su primenjeni potpuno novi standardi mnogo ispred konkurencije.

                  Duga hauba, kratak rep i farovi na uvlačenje su bili moderni detalji a uunutrašnjosti je bilo mesta za (uslovno) četiri putnika, koji su uživali u kožnom enterijeru i klima uređaju. Komfor i pored visine od samo 116 cm nije kompromitovan, a čak je i prtljažnik bio solidnih dimenzija i pored dva velika rezervoara za gorivo koji su zajedno imali zapreminu od 100 litara.

                  Mehanički, novi Maserati je bio posebno interesantan. Šasija je bila skraćena verzija platforme korišćene kod modela 3500 GT ali sa dosta aluminijumskih ojačanja i modifikovane konstrukcije. Prednja osovina je imala nezavisno ogibljenje sa hidrauličnim amortizerima, dok je zadnje ogibljenje bilo kruto (salisbury rešenje). Iako je ceo ?paket? bio pomalo zastareo davao je izuzetnu stabilnost i udobnost.

                  Ispod haube se nalazio V8 agregat sa vrhunskim pedigreom. Reč je o potpuno aluminijumskom motoru koji svoje poreklo vuče iz trkačkih modela pedesetih godina i koji iza sebe ima pobede na brojnim trkama kao i na Le Mansu. Zapremina od 4,7 litara, dve bregaste osovine u glavi i čak, četiri dvogrla karburatora, omogućavali su Ghibliju da razvije 330 KS pri 5000 obrtaja u minutu. Nisko težište automobila omogućavao je i suvi karter. Maksimalna brzina je bila oko 260 km/h, a 100 km/h se moglo postići za 6,6 sekundi.
                  www.arcs.org.rs/forum

                  Comment

                  • Sasha
                    CBC Senator XXL
                    • 04.10.2004
                    • 4126
                    • Novi Sad

                    #10
                    Prvi produkcijski modeli su isporučeni početkom 1967. godine. Sklapanje i finiširanje automobila se obavljalo u pogonima Carosseria Ghia koja su se odlikovala vrhunskim kvalitetom izrade.

                    Ponuđeni su kupe i elegantni kabriolet (spyder) i to po ceni od 7.800.000 i 8.000.000 lira. Kupcima su bili dostupni mnogi luksuzni dodatci kao što su klima uređaj, električni prozori i servo uređaj a prodaja je odlično krenula pogotovo na bogatom američkom tržištu.

                    Ono što je bilo karakteristično za ovaj model i za Maserati uopšte jeste to da prava konkurencija zaista nije ni postojala. Ako pogledamo Ferrari, Lamborghini ili Iso, vidi se da ni jedna nije mogla da ugrozi Ghilbi. Naime, Lamborghini je tih godina bila mlada fabrika sa još neizvesnom budućnošću i super sportskim modelom Miura koji je bio toliko skup i opasan za vožnju da nikako nije spadao u kategoriju GT automobil. Ferrari sa druge strane, kao najbliži konkurent imao je 275 GTO model koji je bio skoro trkački automobil. Kasnije, predstavljanjem 365 GT Daytone dolazi do ozbiljne konkurencije Ghibliju ali je Ferrari bio ekstremniji (V12 motor), pa je stvorena izreka - ?Samo plejboji voze Ferrari, dok džentlmeni voze Maserati?, koja najbolje opisuje odnos ove dve slavne fabrike.

                    Godine 1970. predstavlja se verzija SS (Super Sport) koja ima nešto povećani motor na 4,9 litara i snagu od 355 KS. Ovi modeli imaju i veću maksimalnu brzinu od oko 285 km/h.

                    Pored toga, ovi automobili su opremljeni i širim gumama i aluminijumskim felnama umesto Borani žičanih točkova.

                    Iako je prodaja zadovoljavajuće tekla, 1973. godine, donosi se odluka da se ovaj model povuče iz proizvodnje. Moda automobila sa centralno postavljenim motorom i drugačiji zahtevi tržišta stopirali su Ghibli.

                    Koliko je ova odluka bila pametna, nemožemo reći ali je pomalo prerano ostavila auto svet bez jednog izuzetnog modela.

                    Za šest godina produkcije, napravljeno je 1274 coupea i svega 125 prelepih spydera, plus nekoliko dilerskih konverzija.

                    Tokom godina koje su prošle, slava i sjaj modela Maserati Ghibli u svetu klasičnih automobila nije tamnela i svi sačuvani primerci su veoma traženi i cenjeni.

                    Iako nemaju cenu na nivou svojih savremenika (ako ne i konkurenata) i dalje su skupi tako da jedan običan Maserati Ghibli košta oko 80.000 evra, dok su SS verzije skuplje.

                    Iako ga je 1973. godine zamenio drugi legendarni model, za Maserati Ghibli se bez sumnje može reći da predstavlja vanvremensku kombinaciju vrhunskih performansi, fantastičnog dizajna, besprekornog finiša i kvaliteta izrade.

                    Kao takav, ostavio je dubok trag u istoriji fabrike Maserati i italijanskih Grand Turismo automobila i automobilizma uopšte.
                    www.arcs.org.rs/forum

                    Comment

                    • Sasha
                      CBC Senator XXL
                      • 04.10.2004
                      • 4126
                      • Novi Sad

                      #11




                      www.arcs.org.rs/forum

                      Comment

                      • Sasha
                        CBC Senator XXL
                        • 04.10.2004
                        • 4126
                        • Novi Sad

                        #12
                        90 godina ''Maseratia''

                        Je­dna od naj­ve­ćih i naj­zna­čaj­ni­jih ta­li­jan­skih tvor­ni­ca auto­mo­bi­la ''Ma­se­ra­ti'' ute­me­lje­na je pri­je 90 go­di­na. Osni­va­či, bra­ća Ma­se­ra­ti, bi­li su op­sje­dnu­ti spor­tom te su već prvi mo­de­li po­bje­da­ma na­go­vje­šta­va­li svi­je­tlu bu­du­ćnost. Kom­pi­la­ci­ju spor­ta i lu­ksu­za, ka­kvu ima­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' ek­sklu­zi­vni auto­mo­bi­li, do da­nas ni­ko ni­je uspio dos­ti­ći. U svo­joj bur­noj his­to­ri­ji ta­li­jan­ska tvor­ni­ca auto­mo­bi­la ima­la je vi­še vla­sni­ka, me­đu ko­ji­ma su ''Ci­tro­en'' i ''De To­ma­so'', a da­nas je član sta­bil­ne gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''.



                        Skro­mni vo­zač vo­zo­va Ro­dol­fo Ma­se­ra­ti i nje­go­va su­pru­ga Ca­ro­li­na ži­vje­li su u Vog­he­ri, Ita­li­ja. To­kom sre­tnog bra­ka do­bi­li su se­dam si­no­va od ko­jih je je­dan umro ne­ko­li­ko mje­se­ci na­kon ro­đe­nja. Od naj­mla­đih da­na sva su bra­ća, izu­zev Ma­ria, po­ka­zi­va­la in­te­res za te­hni­ku. Car­lo, naj­sta­ri­ji brat, ra­dio je u tvor­ni­ci bi­ci­kla ''Af­fo­ri''. Ta­mo je kon­stru­irao je­dno­ci­lin­dri­čni agre­gat ko­ji je ugra­dio u bi­cikl. Sa tom kre­aci­jom po­bi­je­dio je na ne­ko­li­ko trka to­kom 1900., a i pos­ti­gao je, za to vri­je­me, re­kor­dnih 50 km/h. Ohra­bren us­pje­si­ma Car­lo 1901. pre­la­zi u ''Fi­at'', a dvi­je go­di­ne ka­sni­je u ''Isot­ta Fras­chi­ni'' gdje ra­di kao me­ha­ni­čar i tes­tni vo­zač. Ta­kmi­čar­ska ka­ri­je­ra do­šla je kao lo­gi­čan nas­ta­vak ka­ri­je­re. Ma­lo-po­ma­lo, Car­lo je i os­ta­lu bra­ću ''u­vla­čio'' u auto­bi­znis. Al­fi­eri se sa sa­mo 16 go­di­na po­ka­zao kao vrhun­ski me­ha­ni­čar, dok je Et­to­re bio spe­ci­ja­lis­ta za elek­tro-in­sta­la­ci­je. Mla­đi Bin­do i Er­nes­to uvi­jek su se ''mo­ta­li'' oko sta­ri­je bra­će te se i oni, spon­ta­no, uklju­či­li u pi­onir­ske da­ne auto­mo­bi­li­zma. Na­kon sti­ca­nja is­kus­tva bra­ća za­klju­ču­ju da je­di­ni na­pre­dak mo­gu os­tva­ri­ti ako bu­du dje­lo­va­la sa­mos­tal­no. Ta­ko je 1. de­cem­bra 1914. go­di­ne ro­đe­na no­va auto­mo­bil­ska fir­ma u Bo­lo­gni - ''So­ci­ef Ano­ni­ma Of­fi­ci­ne Al­fi­eri Ma­se­ra­ti''. To ime ubrzo pos­ta­je dio le­gen­di naj­po­zna­ti­jih trka­čkih sta­za, a ne­što ka­sni­je i obi­čnih ces­ta ši­rom svi­je­ta. Ispo­čet­ka se ra­di­oni­ca, lo­ci­ra­na u 11 Via de' Pe­po­li, ba­vi­la pre­ra­dom auto­mo­bi­la ''Isot­ta Fras­chi­ni'' za trke. U želji za pos­ti­za­njem što bo­ljih re­zul­ta­ta bra­ća se odlu­ču­ju na hra­bar ko­rak - kon­stru­isa­nje vlas­ti­tog auto­mo­bi­la. Prvi Ma­se­ra­ti nas­tao je 1926. go­di­ne i no­sio je ozna­ku Ti­po 26. Na mas­ci mo­to­ra sta­jao je Nep­tu­nov tro­zu­bac ko­ji je os­tao za­šti­tni znak Ma­se­ra­tia do da­naš­njih da­na. Za­ni­mlji­vo je da je Nep­tu­nov tro­zu­bac, kao ozna­ku fir­me, oda­brao umje­tnik Ma­rio Ma­se­ra­ti ko­je­ga ni­su, kao os­ta­lu bra­ću, in­te­re­si­ra­li auto­mo­bi­li. In­spi­ra­ci­ju je do­bio pri­li­kom bo­je­nja Nep­tu­no­ve sta­tue na Pi­az­za Mag­gi­ore u Bo­lo­gni.
                        www.arcs.org.rs/forum

                        Comment

                        • Sasha
                          CBC Senator XXL
                          • 04.10.2004
                          • 4126
                          • Novi Sad

                          #13


                          Ti­po 26 de­bi­to­vao je 25. 04. 1926. na ču­ve­noj trci ''Tar­ga Flo­rio'' i odmah je osvo­jio prvu po­bje­du u kla­si. Za uprav­lja­čem je sje­dio Afi­eri Ma­se­ra­ti, dok je me­ha­ni­čar bio Gu­eri­no Ber­toc­chi. Kao po­gon­ski agre­gat ko­ris­tio se re­dni osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­tor ko­ji je iz 1,5 li­ta­ra ra­dne za­pre­mi­ne, a uz po­moć tur­bo­pu­nja­ča, pro­du­ci­rao 120 KS pri 5.300 obr./min. Na­kon to­ga slje­de­će po­bje­de i pri­pa­da­ju­ća sla­va do­la­ze ve­oma brzo. Na ''Tri­po­li Grand Prix'' 1929. go­di­ne po­bje­đu­je po­sa­da E. Ma­se­ra­ti-Bor­zac­chi­ni, a vrhu­nac pred­stav­lja prvo mjes­to u ge­ne­ral­nom pla­sma­nu na kul­tnoj trci ''Mil­le Mi­glia''. Is­te go­di­ne Bor­zac­chi­ni sa Ma­se­ra­ti­jem Ti­po V4 pos­tav­lja no­vi svjet­ski re­kord u pro­sje­čnoj brzi­ni na za­tvo­re­noj sta­zi. On je uz po­moć 3,5-li­tar­skog V16 agre­ga­ta, sas­tav­lje­nog od dva re­dna osme­ro­ci­lin­dri­čna iz Ti­pa 26, 10 km du­gu sta­zu u bli­zi­ni Cre­mo­ne pre­šao sa pro­sje­čnom brzi­nom od 246,069 km/h. Re­kord je obo­rio Auto Uni­on tek osam go­di­na po­sli­je. U to vri­je­me nas­tu­pa era odli­čnih ''Ma­se­ra­ti­je­vih'' vo­za­ča: Ar­can­ge­li, Var­zi i Fa­gi­oli, ko­ji vo­ze mo­del 8C 2800. Al­fi­eri Ma­se­ra­ti već se do­ka­zao u gra­dnji ve­li­kih mo­to­ra te se odlu­čio oku­ša­ti u prav­lje­nju ma­njih agre­ga­ta. U mo­del 4 CTR ugra­đu­je če­tve­ro­ci­lin­dri­čni re­dni tur­boa­gre­gat sa 1.088 ccm ra­dne za­pre­mi­ne. Svoj ta­lent Al­fi­eri do­ka­zu­je i mo­de­lom 8C 2500 ko­jem je po­da­rio pre­dnji po­gon. Na žalost, bi­la je to po­slje­dnja kre­aci­ja Al­fi­eria ko­ji ubrzo na­kon to­ga umi­re u 44-oj go­di­ni živo­ta (ime Al­fi­eri ni­je bi­lo sre­tno za obi­telj Ma­se­ra­ti - brat ko­ji je umro ne­ko­li­ko mje­se­ci na­kon ro­đe­nja no­sio je is­to ime). Je­dan od naj­ve­ćih vo­za­ča svih vre­me­na, Ta­zio Nu­vo­la­ri, 1933. do­la­zi na sce­nu sa mo­de­lom 8C i odmah osva­ja ne­ko­li­ko Grand Prixeva. Is­ta­kni­mo da su po­bje­de os­tva­re­ne u ja­koj kon­ku­ren­ci­ji ko­ju su či­ni­li ''Mer­ce­des-Benz'' i ''Auto Uni­on''. No­vi pra­vil­nik za for­mu­le iz 1939. do­zvo­lja­vao je 4.500 ccm ra­dne za­pre­mi­ne za atmo­sfer­ske mo­to­re i 3.000 ccm za agre­ga­te po­tpo­mo­gnu­te tur­bo­pu­nja­či­ma.
                          www.arcs.org.rs/forum

                          Comment

                          • Sasha
                            CBC Senator XXL
                            • 04.10.2004
                            • 4126
                            • Novi Sad

                            #14
                            ''Ma­se­ra­ti'' se odlu­čio za dru­gu so­lu­ci­ju i na sta­ze je po­slao 8CTF ko­ji je iz osam ci­lin­da­ra iz­vla­čio 350 KS pri 6.300 obr./min. Bi­la je to go­di­na sen­za­ci­onal­nog us­pje­ha - Ame­ri­ka­nac Wil­bur Shaw sa Ma­se­ra­ti­jem 8CTF tri­jum­fu­je na pres­tižnoj trci 500 mi­lja In­di­ana­po­li­sa. Ve­li­ki an­gažman na trka­čkim sta­za­ma ši­rom svi­je­ta tražio je enor­mna fi­na­sij­ska sred­stva. To je pri­mo­ra­lo bra­ću Ma­se­ra­ti da 1937. pro­da­ju fir­mu obi­te­lji Or­si iz Mo­de­ne. No­vi vla­sni­ci odmah po pre­uzi­ma­nju kon­trol­nog pa­ke­ta di­oni­ca proi­zvo­dne po­go­ne se­le u Mo­de­nu, na adre­su 322 Vi­ale Ci­ro Me­not­ti. S proi­zvo­dnim po­go­ni­ma se­le se i bra­ća ko­ja nas­tav­lja­ju kon­stru­ira­ti auto­mo­bi­le. Obi­telj Ma­se­ra­ti sve do 1948. go­di­ne os­ta­la je na vo­de­ćim inženjer­skim mjes­ti­ma te nji­ho­vi auto­mo­bi­li ni­su gu­bi­li ni­šta od ste­če­ne re­pu­ta­ci­je. To­kom Dru­gog svjet­skog ra­ta ''Ma­se­ra­ti'' je bio pri­mo­ran, baš kao i svi proi­zvo­đa­či auto­mo­bi­la, ra­di­ti ra­zne di­je­lo­ve za voj­nu in­dus­tri­ju. Kraj ra­ta do­če­kan je spre­mno sa mo­de­lom A6 1500 (ozna­ku A6 tre­nu­tno ko­ris­ti Audi). To je bio prvi ''Ma­se­ra­ti­jev'' auto­mo­bil za sva­ko­dne­vnu upo­tre­bu. Ispod pre­li­je­pe ka­ro­se­ri­je, ko­ju je obli­ko­vao Pi­nin Fa­ri­na, na­la­zio se ne­jak šes­te­ro­ci­lin­dri­čni mo­tor od 64 KS. Ma­da ova­ko mo­to­ri­zi­ran Ma­se­ra­ti i ni­je pred­stav­ljao ''ti­pi­čan pri­mje­rak'' spor­tskog auto­mo­bi­la, ne može mu se ospo­ri­ti ka­ko je baš on za­če­tnik gla­mu­ro­znih auto­mo­bi­la ko­ji na se­bi no­se Nep­tu­nov tro­zu­bac. Na trka­čkim sta­za­ma nas­tav­lja se po­bje­dni­čki niz, a za vo­la­ni­ma Ma­se­ra­ti­je­vih bo­li­da sje­de ime­na: N. Fa­ri­na, A. As­ca­ri, J.M. Fan­gio, S. Moss i dru­gi. Re­ci­mo da je, po mno­gi­ma, naj­bo­lji vo­zač svih vre­me­na J.M. Fan­gio je­dnu od svo­jih pet ti­tu­la u For­mu­li 1 osvo­jio za vo­la­nom Ma­se­ra­tia 250F.



                            Iz tvor­ni­ce u Mo­de­ni izla­ze trka­čki auto­mo­bi­li i pro­to­ti­po­vi za pri­va­tne eki­pe. Dalj­nja sa­ra­dnja sa For­mu­lom 1 os­tva­ru­je se pre­ko eki­pe ''Co­oper'' ko­ja u svo­je bo­li­de ugra­đu­je Ma­se­ra­ti­je­ve dva­na­es­to­ci­lin­dri­čne mo­to­re. Kra­jem 50-tih na ces­ta­ma se po­jav­lju­je mo­del 3500 GT sa ko­jim po­či­nje no­va Ma­se­ra­ti­je­va era. Ta­da se vla­sni­ci tvor­ni­ce sve vi­še okre­ću želja­ma ku­pa­ca. Ma­lo-po­ma­lo, ''Ma­se­ra­ti'' po­či­nje ugra­đi­va­ti pra­ve ''mon­stru­me'' od mo­to­ra te čak i FIA do­no­si ra­zne pro­pi­se ko­ji ogra­ni­ča­va­ju enor­mnu sna­gu mo­de­la 450S. Di­zaj­ne­ri ko­ji ni­su ima­li ''za­ve­za­ne'' ru­ke stvo­ri­li su mo­del 5000 GT ko­jeg su u svo­jim ga­ražama, izme­đu os­ta­lih, ima­li Šah Re­za Pa­hla­vi i Aga Khan. Za lju­bi­te­lje ''ne­ba nad gla­vom'' na­prav­lje­na je ver­zi­ja Vi­gna­le, a sli­je­di­li su ele­gan­tni Mis­tral, Mexico, Indy, Bo­ra i Ghi­bli. Bu­du­ći da je sve vi­še lju­di iz po­li­ti­ke i jet se­ta po­ka­zi­va­lo in­te­res sa spor­tske auto­mo­bi­le ko­ji, pak, mo­ra­ju ima­ti sav lu­ksuz, ru­ko­vod­stvo tvor­ni­ce 1963. go­di­ne po­kre­će proi­zvo­dnju prve se­ri­je Quat­tro­por­tea, ko­ji je bio je­din­stven spoj spor­ta i lu­ksu­za. U ''Ma­se­ra­tiu'' is­ti­ču da Quat­tro­por­te (aktu­el­ne pe­te ge­ne­ra­ci­je) pred­stav­lja no­vu in­ter­pre­ta­ci­ju lu­ksu­zne li­mu­zi­ne vi­so­kih per­for­man­si - se­gmen­ta ko­jeg je stvo­rio ''Ma­se­ra­ti'' prvom ge­ne­ra­ci­jom Quat­tro­por­te pri­je ta­čno 41 go­di­nu. Naj­lje­pši je to auto­mo­bil u kla­si gdje vla­da­ju Mer­ce­des, BMW i Audi, ali ko­ji spram Ma­se­ra­ti­ja dje­lu­ju kao obi­čna kon­fe­kci­ja.
                            www.arcs.org.rs/forum

                            Comment

                            • Sasha
                              CBC Senator XXL
                              • 04.10.2004
                              • 4126
                              • Novi Sad

                              #15
                              Kra­jem 60-tih go­di­na ''Ma­se­ra­ti'' upa­da u ''ne­mir­ne vo­de''. Obi­telj Or­si pro­da­je kon­trol­ni pa­ket di­oni­ca ''Ci­tro­enu'', ko­jeg prven­stve­no za­ni­ma­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' mo­to­ri. Le­gen­dar­ni Ci­tro­en SM po­kre­tao je šes­te­ro­ci­lin­dri­čni Ma­se­ra­ti­jev mo­tor, ko­ji se to­kom de­ce­ni­ja ek­splo­ata­ci­je po­ka­zao ne­uni­šti­vim. ''Ci­tro­en'' sa so­bom do­no­si i ne­ke no­ve ide­je ko­je skri­va pod ka­ro­se­ri­je, di­zaj­ni­ra­ne u ''Ital­de­si­gnu''. Pod nad­zo­rom ''Ci­tro­ena'' nas­ta­la su i dva mo­de­la sa cen­tral­no smje­šte­nim mo­to­ri­ma - Bo­ra (1971-1979) sa V8 i Me­rak (1972-1983) sa V6. Tih go­di­na ja­vnos­ti je pred­stav­ljen i Quat­tro­por­te sa me­ha­ni­kom od SM i pre­dnjim po­go­nom, ali taj auto­mo­bil ni­ka­da ni­je ušao u se­rij­sku proi­zvo­dnju. Ber­to­ne 1973. obli­ku­je Kham­si­na i upra­vo ta­da nas­tu­pa naf­tna kri­za. ''Ci­tro­en'' pro­cje­nju­je da je spor­tskim auto­mo­bi­li­ma do­šao kraj te svoj dio di­oni­ca pro­da­je Ale­jan­dru De To­ma­su, ko­ji se na taj na­čin želi vra­ti na auto­mo­bil­sku sce­nu. U Ge­ne­vi 1976. pod no­vim ru­ko­vod­stvom pred­stav­ljen je mo­del Kyla­mi. Taj ku­pe nas­tao je kao proi­zvod De To­ma­so Lon­gcham­psa. Ubrzo na­kon to­ga do­la­zi i tre­ća ge­ne­ra­ci­ja Quat­tro­por­tea ko­jeg po­go­ni 300 KS jak V8 agre­gat. Po­čet­kom 80-ih nas­tu­pa tzv. Bi-tur­bo era. Šes­te­ro­ci­lin­dri­čni i osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­to­ri sna­gu os­tva­ru­ju po­mo­ću dva tur­bo­kom­pre­so­ra. Po­se­bno im­pre­si­vne per­for­man­se ima­li su mo­de­li Sha­mal i Ghi­bli. Re­la­ti­vno ogra­ni­če­no trži­šte ek­sklu­zi­vnih auto­mo­bi­la ni­je do­no­si­lo pro­fit sa ko­jim bi se mo­glo nas­ta­vi­ti kva­li­te­tno ra­zvi­ja­nje mo­de­la, te De To­ma­so 1993. tvor­ni­cu pro­da­je ''FI­AT Autu'' ko­ji obnav­lja aktu­el­ne mo­de­le. Tu za­vrzla­ma o mi­je­nja­nju vla­sni­ka ne pres­ta­je. Iako su pod is­tim ''kro­vom'', ''Fer­ra­ri'' od ''Fi­ata'' 1997. pre­uzi­ma kon­tro­lu nad ''Ma­se­ra­ti­jem'', a 1999. ra­đa se gru­pa­ci­ja ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''. ''Ge­ne­ral Mo­tors'' 2000. ku­pu­je zna­tan broj ''Fi­ato­vih'' di­oni­ca te, sli­je­dom do­ga­đa­ja, i on ima odre­đe­ni ka­pi­tal u ''Ma­se­ra­ti­ju''. Ka­da već kom­pli­ci­ra­mo, re­ci­mo da je u Fran­kfur­tu pro­šle go­di­ne po­tpi­sa­na te­hno­lo­ška sa­ra­dnja izme­đu gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti'' sa nje­ma­čkim ''Audi­jem'' te se mo­gu oče­ki­va­ti još sa­vre­me­ni­ji auto­mo­bi­li od oba proi­zvo­đa­ča.
                              Kra­jem 60-tih go­di­na ''Ma­se­ra­ti'' upa­da u ''ne­mir­ne vo­de''. Obi­telj Or­si pro­da­je kon­trol­ni pa­ket di­oni­ca ''Ci­tro­enu'', ko­jeg prven­stve­no za­ni­ma­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' mo­to­ri. Le­gen­dar­ni Ci­tro­en SM po­kre­tao je šes­te­ro­ci­lin­dri­čni Ma­se­ra­ti­jev mo­tor, ko­ji se to­kom de­ce­ni­ja ek­splo­ata­ci­je po­ka­zao ne­uni­šti­vim. ''Ci­tro­en'' sa so­bom do­no­si i ne­ke no­ve ide­je ko­je skri­va pod ka­ro­se­ri­je, di­zaj­ni­ra­ne u ''Ital­de­si­gnu''. Pod nad­zo­rom ''Ci­tro­ena'' nas­ta­la su i dva mo­de­la sa cen­tral­no smje­šte­nim mo­to­ri­ma - Bo­ra (1971-1979) sa V8 i Me­rak (1972-1983) sa V6. Tih go­di­na ja­vnos­ti je pred­stav­ljen i Quat­tro­por­te sa me­ha­ni­kom od SM i pre­dnjim po­go­nom, ali taj auto­mo­bil ni­ka­da ni­je ušao u se­rij­sku proi­zvo­dnju. Ber­to­ne 1973. obli­ku­je Kham­si­na i upra­vo ta­da nas­tu­pa naf­tna kri­za. ''Ci­tro­en'' pro­cje­nju­je da je spor­tskim auto­mo­bi­li­ma do­šao kraj te svoj dio di­oni­ca pro­da­je Ale­jan­dru De To­ma­su, ko­ji se na taj na­čin želi vra­ti na auto­mo­bil­sku sce­nu. U Ge­ne­vi 1976. pod no­vim ru­ko­vod­stvom pred­stav­ljen je mo­del Kyla­mi. Taj ku­pe nas­tao je kao proi­zvod De To­ma­so Lon­gcham­psa. Ubrzo na­kon to­ga do­la­zi i tre­ća ge­ne­ra­ci­ja Quat­tro­por­tea ko­jeg po­go­ni 300 KS jak V8 agre­gat. Po­čet­kom 80-ih nas­tu­pa tzv. Bi-tur­bo era. Šes­te­ro­ci­lin­dri­čni i osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­to­ri sna­gu os­tva­ru­ju po­mo­ću dva tur­bo­kom­pre­so­ra. Po­se­bno im­pre­si­vne per­for­man­se ima­li su mo­de­li Sha­mal i Ghi­bli. Re­la­ti­vno ogra­ni­če­no trži­šte ek­sklu­zi­vnih auto­mo­bi­la ni­je do­no­si­lo pro­fit sa ko­jim bi se mo­glo nas­ta­vi­ti kva­li­te­tno ra­zvi­ja­nje mo­de­la, te De To­ma­so 1993. tvor­ni­cu pro­da­je ''FI­AT Autu'' ko­ji obnav­lja aktu­el­ne mo­de­le. Tu za­vrzla­ma o mi­je­nja­nju vla­sni­ka ne pres­ta­je. Iako su pod is­tim ''kro­vom'', ''Fer­ra­ri'' od ''Fi­ata'' 1997. pre­uzi­ma kon­tro­lu nad ''Ma­se­ra­ti­jem'', a 1999. ra­đa se gru­pa­ci­ja ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''. ''Ge­ne­ral Mo­tors'' 2000. ku­pu­je zna­tan broj ''Fi­ato­vih'' di­oni­ca te, sli­je­dom do­ga­đa­ja, i on ima odre­đe­ni ka­pi­tal u ''Ma­se­ra­ti­ju''. Ka­da već kom­pli­ci­ra­mo, re­ci­mo da je u Fran­kfur­tu pro­šle go­di­ne po­tpi­sa­na te­hno­lo­ška sa­ra­dnja izme­đu gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti'' sa nje­ma­čkim ''Audi­jem'' te se mo­gu oče­ki­va­ti još sa­vre­me­ni­ji auto­mo­bi­li od oba proi­zvo­đa­ča.
                              Kra­jem 60-tih go­di­na ''Ma­se­ra­ti'' upa­da u ''ne­mir­ne vo­de''. Obi­telj Or­si pro­da­je kon­trol­ni pa­ket di­oni­ca ''Ci­tro­enu'', ko­jeg prven­stve­no za­ni­ma­ju ''Ma­se­ra­ti­je­vi'' mo­to­ri. Le­gen­dar­ni Ci­tro­en SM po­kre­tao je šes­te­ro­ci­lin­dri­čni Ma­se­ra­ti­jev mo­tor, ko­ji se to­kom de­ce­ni­ja ek­splo­ata­ci­je po­ka­zao ne­uni­šti­vim. ''Ci­tro­en'' sa so­bom do­no­si i ne­ke no­ve ide­je ko­je skri­va pod ka­ro­se­ri­je, di­zaj­ni­ra­ne u ''Ital­de­si­gnu''. Pod nad­zo­rom ''Ci­tro­ena'' nas­ta­la su i dva mo­de­la sa cen­tral­no smje­šte­nim mo­to­ri­ma - Bo­ra (1971-1979) sa V8 i Me­rak (1972-1983) sa V6. Tih go­di­na ja­vnos­ti je pred­stav­ljen i Quat­tro­por­te sa me­ha­ni­kom od SM i pre­dnjim po­go­nom, ali taj auto­mo­bil ni­ka­da ni­je ušao u se­rij­sku proi­zvo­dnju. Ber­to­ne 1973. obli­ku­je Kham­si­na i upra­vo ta­da nas­tu­pa naf­tna kri­za. ''Ci­tro­en'' pro­cje­nju­je da je spor­tskim auto­mo­bi­li­ma do­šao kraj te svoj dio di­oni­ca pro­da­je Ale­jan­dru De To­ma­su, ko­ji se na taj na­čin želi vra­ti na auto­mo­bil­sku sce­nu. U Ge­ne­vi 1976. pod no­vim ru­ko­vod­stvom pred­stav­ljen je mo­del Kyla­mi. Taj ku­pe nas­tao je kao proi­zvod De To­ma­so Lon­gcham­psa. Ubrzo na­kon to­ga do­la­zi i tre­ća ge­ne­ra­ci­ja Quat­tro­por­tea ko­jeg po­go­ni 300 KS jak V8 agre­gat. Po­čet­kom 80-ih nas­tu­pa tzv. Bi-tur­bo era. Šes­te­ro­ci­lin­dri­čni i osme­ro­ci­lin­dri­čni mo­to­ri sna­gu os­tva­ru­ju po­mo­ću dva tur­bo­kom­pre­so­ra. Po­se­bno im­pre­si­vne per­for­man­se ima­li su mo­de­li Sha­mal i Ghi­bli. Re­la­ti­vno ogra­ni­če­no trži­šte ek­sklu­zi­vnih auto­mo­bi­la ni­je do­no­si­lo pro­fit sa ko­jim bi se mo­glo nas­ta­vi­ti kva­li­te­tno ra­zvi­ja­nje mo­de­la, te De To­ma­so 1993. tvor­ni­cu pro­da­je ''FI­AT Autu'' ko­ji obnav­lja aktu­el­ne mo­de­le. Tu za­vrzla­ma o mi­je­nja­nju vla­sni­ka ne pres­ta­je. Iako su pod is­tim ''kro­vom'', ''Fer­ra­ri'' od ''Fi­ata'' 1997. pre­uzi­ma kon­tro­lu nad ''Ma­se­ra­ti­jem'', a 1999. ra­đa se gru­pa­ci­ja ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti''. ''Ge­ne­ral Mo­tors'' 2000. ku­pu­je zna­tan broj ''Fi­ato­vih'' di­oni­ca te, sli­je­dom do­ga­đa­ja, i on ima odre­đe­ni ka­pi­tal u ''Ma­se­ra­ti­ju''. Ka­da već kom­pli­ci­ra­mo, re­ci­mo da je u Fran­kfur­tu pro­šle go­di­ne po­tpi­sa­na te­hno­lo­ška sa­ra­dnja izme­đu gru­pa­ci­je ''Fer­ra­ri-Ma­se­ra­ti'' sa nje­ma­čkim ''Audi­jem'' te se mo­gu oče­ki­va­ti još sa­vre­me­ni­ji auto­mo­bi­li od oba proi­zvo­đa­ča.

                              Za ''Ma­se­ra­ti­je­vu'' his­to­ri­ju može se re­ći da je iz­vrsna. Obi­lježava­ju je izvan­re­dno di­zaj­ni­ra­ni auto­mo­bi­li, te­hno­lo­ške ino­va­ci­je, vrhun­ski po­gon­ski agre­ga­ti - či­ji se broj ci­lin­da­ra kre­tao u ra­spo­nu od če­ti­ri do še­sna­est. Tek usput, re­ci­mo da su mo­to­ri u ra­nim 80-im (Bi-tur­bo era) ima­li li­tar­sku sna­gu od 100 KS. Bi­lo je tu auto­mo­bi­la svih ka­ro­se­rij­skih obli­ka i trka­čkih je­dno­sje­da. Za 90 go­di­na pos­to­ja­nja osvo­je­ni su mno­gi re­kor­di i ti­tu­le na trka­čkim sta­za­ma, uklju­ču­ju­ći i pres­tižnu For­mu­lu 1.
                              www.arcs.org.rs/forum

                              Comment

                              Working...
                              X