Mercedes

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • Sasha
    CBC Senator XXL
    • 04.10.2004
    • 4126
    • Novi Sad

    #16
    Mercedes-Benz 600


    Filozofija je u njemačkoj tvornici Mercedes-Benz u Stuttgartu oduvijek bila: luksuz, kvaliteta i moć, no 1963. godine, na salonu automobila u Frankfurtu, činilo se kako je Mercedes-Benz nadmašio samoga sebe. Model 600 bio je najveća zvijezda salona i na licima posjetitelja vidjelo se istinsko oduševljenje ovom automobilskom krstaricom. No ta ista lica istovremeno su i sjetno komentirala: ?Ah, znam da nikada neću sjesti u taj Mercedes?. Naime, nije ni bio potreban pogled na cijenu ovog modela jer sama je pojava najavljivala kako je riječ o najskupljem automobilu izašlom iz tvornice u Baden-Wűrtembergu. Kraljevi, prinčevi, svjetski diktatori i tek izuzetno bogati pojedinci mogli su primirisati hotelu s pet zvjezdica na četiri kotača. Iako je potražnja bila velika Mercedes-Benz je model 600 namijenio samo odabranima i stoga je produkcija bila limitirana. Model je na tržištu bio nevjerojatnih 18 godina, od kolovoza 1963. pa do lipnja 1981. godine, no iz tvornice je izašlo samo 2677 modela.
    www.arcs.org.rs/forum

    Comment

    • Sasha
      CBC Senator XXL
      • 04.10.2004
      • 4126
      • Novi Sad

      #17
      Landaulet za Papu

      Mercedes-Benz 600 mogao se naručiti u jednoj od četiri varijante: limuzina s kratkim međuosovinskim razmakom, limuzina Pullman s dugačkim međuosovinskim razmakom; u verziji s 4 ili 6 vratiju, te po dimenzijama identičan model no namjenom potpuno drugačiji ? kabriolet Landaulet. Bila je to najekskluzivnija varijanta koja je svojom pojavom obarala s nogu. U stvari nije to bio klasičan kabriolet (zaboga, kakav bi i bio s gotovo 6 metara dužine?!) već mu se spuštao samo stražnji dio krova, onaj u kojem su boravili ?oni?. Pogađate, upravo je Landaulet bio omiljen među svjetskim diktatorima, vođama i ostalima koji su željeli ili morali paradirati između mase ljudi. Najpoznatiji korisnik Landauleta u svijetu bio je Papa Pavao VI. Vatikan je, naime, 1966. godine dobio specijalnu verziju ovog modela i od tada je Sveta Stolica usko vezana uz Mercedesove modele. Nakon 20 godina u službi Vatikana automobil je doniran Mercedesovom muzeju. Napravljeno je svega 59 modela + od čega je deset imalo produženi krov. Gotovo jednako senzacionalan svojom pojavom bio je 6-vratni model Pullman kojih je napravljeno 428 komada. Limuzina s kratkim međuosovinskim razmakom i 4 vratiju napravljeno je u najvećem broju ? 2190.

      Ispod 10 s do 100 i preko 200 km/h

      Neovisno o karoserijskoj izvedbi motor je bio samo jedan. I to kakav! 6332 kubičnih centimetara raspoređenih u 8 cilindara u V formaciji. Motor je imao mehaničko ubrizgavanje goriva, bregaste osovine u glavi te kompresiju od 9:1. Snaga je iznosila 250 KS pri 4000/min uz moćan okretni moment od 502 Nm pri 2800/min . Bio je to prvi Mercedesov produkcijski V8 motor te je bio rezerviran isključivo za model 600 sve do 1968. godine kada počinje ugradnja u ekskluzivnu limuzinu 300 SEL 6.3. Model s dugačkim (3900 mm), a ništa manje ni model s kratkim (3200 mm) međuosovinskim razmakom izazivali su istinsko divljenje svojim proporcijama ? 5540 mm dužine kod kraće verzije te čak 6248 mm dugačak Pullman! Težina? Poprilična: od 2422 kg do 2600 kg kod limuzine i od 2640 do 2699 kg kod Pullmana. No unatoč velikoj masi, koja ruku na srce i nije pretjerana (današnji VW Phaeton W12 u 5 metara dužine teži 2480 kg), 600-tka je zahvaljujući moćnom 6.3 motoru i četverostupanjskoj automatici bez problema jurila i više od 200 km/h! Uh, kakav je to negdje osjećaj bio; Pullman vas poput zahuktale lokomotive pretječe sa 190 km/h dok se vi na autoputu koturate sa svega 80 km/h i čini vam se kako jurite poput aviona! Bilo je to negdje osobito iskustvo no sigurni smo kako je takovih bilo prilično malo. Još malo o performansama; ubrzanje je trajalo od 9.7 do 12 sekundi (ovisno o verziji i broju putnika) dok se četvrtina milje (402 metra) prelazila za 17 sekundi. Kako bi se osiguralo dovoljno energije za velik broj pomoćnih sustava koji su se brinuli za luksuz motor je pokretao dva alternatora.
      www.arcs.org.rs/forum

      Comment

      • Sasha
        CBC Senator XXL
        • 04.10.2004
        • 4126
        • Novi Sad

        #18
        Bez premca

        Sama ideja modela 600 bila je jasna ? ponuditi najbolje moguće, superluksuznu lađu na četri kotača. Jedan od odgovornih ljudi, Rudolf Uhlenhaut, jednom je rekao kako je trošak izrade ovog modela bio posve nebitan. Tražilo se, kako je Uhlenhaut još dodao: ?Dovoljno mjesta za visoke ljude, najbolji mogući ovjes, minimalno uvijanje karoserije u zavoju, velik broj kombinacija u namještanju svih sjedala, izvanrednu ventilaciju, grijanje i klimu, tih rad kompletnog automobila i električno upravljanje svim manualnim komandama?. I to je 600 mogao! Bio je to automobil poput nijednog drugoga. Njegov nezavisni i podešavajući ovjes osiguravao je nevjerojatno mirnu i udobnu vožnju bez obzira na uvjete. Hidrauličnim amortizerima upravljalo se preko trostupanjske (mekano, srednje, tvrdo) komande smještene kod upravljača. Ako je cesta zahtijevala povišeno odstojanje karoserije od tla 600 je mogao narasti za dodatnih 5 centimetara. Nije ni potrebno spominjati kako je svaki model 600-tke bio ručno rađen u tvornici u Sindelfingenu. Putnici su uživali u najfinijoj koži, najboljim tkaninama i najskupocjenijem drvu. Prvi su modeli imali i hidraulično zatvaranje vrata no taj je sistem napušten kao prekompliciran. Pullman modeli su uglavnom isporučivani s hlađenim mini barom. Hidraulika je pokretala gotovo sve komande, a ventilacija je uključivala i dvozonsku klimu (za prednji i stražnji dio). Radio je imao daljinsko upravljanje dok je 13 svjetiljaka osiguravalo dovoljno svjetla. Najspominjaniji patent 600-tke bilo je daljinsko namještanje vanjskih retrovizora. Ne zaboravimo, riječ je o 1963. godini!
        Najbolji od najboljih prestao se proizvoditi nakon nevjerojatnih 18 godina no njegova genijalnost još je i danas jednako opsesivna kao i prvoga dana njegova nastanka, prije 41 godinu. Iako danas Mercedes nudi izvnarednu hi-tech krstaricu Maybach u kojoj lako možemo zamisliti mnoge iz ove priče Mercedes-Benz 600 je ipak ostao automobilsko božanstvo bez premca.

        Otpočetka se znalo kome je namijenjen model 600. Njegova ručno rađena impozantna figura s najluksuznijim materijalima i najekskluzivnijom tehnologijom mogla se naći u garaži samo izuzetnih svjetskih ličnosti. Rekli biste, na prvu, čistih odlikaša, no istina je ipak malo surovija. Iako su vlasnici 600-tke bili i nešto više spomenuti Papa, kraljica Elizabeta II, Princ Rainer, vlada Savezne Republike Njemačke i drugi koji su, dakle, zasluženo imali tu privilegiju voziti se najboljim vozilom na četiri kotača, s druge strane njegovu su genijalnost u svojim rukama morali imati i ponajveći zlobnici 20.stoljeća ? između ostalih Mao Ce Tung te rumunjski predsjednik Causescu. Da, upravo oni koji su zdušno zagovarali smrt kapitalističkom poimanju svijeta i njihovim proizvodima; sve koji bi i pomislili na taj ideal odmah bi strijeljali, dok su istovremeno te iste proizvode itekako uživali. Zar uopće treba spominjati da je jedan od Mercedesa 600 bio i u Titovim rukama (i to rijetki Landaulet iz 1967, u izvedbi koja je proizvedena u samo deset primjeraka i još nekoliko običnijih modela).
        www.arcs.org.rs/forum

        Comment

        • Sasha
          CBC Senator XXL
          • 04.10.2004
          • 4126
          • Novi Sad

          #19




          Proizvodnja: 1963.-1981.
          Motor: V8, 6332 cm3
          Snaga (kW/KS): 186/250
          Maksimalna brzina (km/h): 204
          Broj proizvedenih primjeraka: 2677
          www.arcs.org.rs/forum

          Comment

          • Sasha
            CBC Senator XXL
            • 04.10.2004
            • 4126
            • Novi Sad

            #20
            25 godina G Klase

            U sko­ro nei­zmi­je­nje­nom obli­ku Mer­ce­des G je na trži­štu pri­su­tan od 1979. go­di­ne. Svoj ima­ge gra­dio je usa­vrša­va­njem osno­vne, ra­dne ver­zi­je. Vla­sni­ci Mer­ce­de­sa G tvrde ka­ko je je­dnos­ta­van, ro­bu­san, mo­ćan, ali i lu­ksu­zan kao S kla­sa. Je­dan je od ri­jet­kih auto­mo­bi­la ko­ji je još za vri­je­me proi­zvo­dnog vi­je­ka pos­tao le­gen­da. O nje­go­voj kva­li­te­ti naj­bo­lje go­vo­ri po­da­tak da je ve­ći­na svih proi­zve­de­nih pri­mje­ra­ka i dan da­nas u upo­tre­bi.



            Još od prvih da­na proi­zvo­dnje auto­mo­bi­la Mer­ce­des-Benz je kon­stru­irao i proi­zvo­dio vo­zi­la s po­go­nom na če­ti­ri to­čka. Prvi pu­ta ozna­ka G na­la­zi se na mo­de­lu G1 iz 1926. go­di­ne. Taj i mo­del iz 1933. go­di­ne, G4, ima­li su za­dnje dvi­je po­gon­ske oso­vi­ne (kao ka­mi­oni). Prvi 4x4 mo­del po­jav­lju­je se 1937. go­di­ne s ozna­kom G5, a nas­tao je na osno­vu na­lo­ga iz Wer­mac­hta. Za­vršet­kom ra­tnih ope­ra­ci­ja Mer­ce­des-Benz vi­še ne vi­di smi­sao prav­lje­nja te­ren­skih vo­zi­la, za ra­zli­ku od Je­epa i Land Ro­ve­ra ko­ji su nas­ta­vi­li proi­zvo­di­ti vo­zi­la za voj­ne i po­slo­vne na­mje­ne. Je­dan od zna­čaj­ni­jih di­oni­ča­ra Mer­ce­des-Ben­za, per­zij­ski šah, 1972. ini­ci­rao je kon­stru­isa­nje te­ren­skog auto­mo­bi­la ko­ji bi se ve­li­ko­se­rij­ski proi­zvo­dio i ko­ji bi imao kva­li­te­tu dos­toj­nu ime­na Mer­ce­des-Benz. Svo­ju ozbi­ljnost Šah je pot­vrdio na­rudžbom od 20.000 je­di­ni­ca, ko­ja zbog po­li­ti­čkih pro­mje­na u Ira­nu ni­ka­da ni­je re­ali­zi­ra­na. Us­prkos to­me, vod­stvo Mer­ce­des-Ben­za do­no­si odlu­ku o nas­tav­ku re­ali­za­ci­je pro­je­kta G, te 1975. do­la­zi do po­tpi­si­va­nja ugo­vo­ra o za­je­dni­čkom ra­zvo­ju i proi­zvo­dnji te­ren­skog vo­zi­la vrhun­skih per­for­man­si s AG i Steyr-Dai­mler-Puc­hom. Pa­ra­lel­no s po­tpi­si­va­njem ugo­vo­ra, po­če­la je iz­gra­dnja tvor­ni­ce u Gra­zu iz ko­je i da­nas izla­zi le­gen­dar­na G kla­sa. Na­ra­vno, pro­jekt ko­ris­ti prvo slo­vo - G, od nje­ma­čke ri­je­či Ge­lan­dewagen (što u pri­je­vo­du zna­či - te­ren­sko vo­zi­lo). Kao pri­zna­ti i po­zna­ti proi­zvo­đač pu­tni­čkih li­mu­zi­na, Mer­ce­des-Benz ulaže svo­je ime, ima­ge i ogro­mno zna­nje u ve­zi sa lu­ksu­zom, dok dru­gi par­tner, Steyr-Dai­mler-Puch, kao naj­po­zna­ti­ji i naj­kva­li­te­tni­ji proi­zvo­đač in­te­gral­nih po­go­na i di­fe­ren­ci­ja­la s blo­ka­dom, u no­vo vo­zi­lo ugra­đu­je vrhun­sku me­ha­ni­ku.

            Tek usput, re­ci­mo da su iz po­go­na naj­sta­ri­jeg i tre­nu­tno je­di­nog akti­vnog aus­trij­skog proi­zvo­đa­ča auto­mo­bi­la, izme­đu os­ta­lih, izla­zi­le kom­po­nen­te za le­gen­dar­nu Lan­ciu Del­tu In­te­gra­le te da je taj proi­zvo­đač svi­ma po­znat po ne­uni­šti­vim Pin­zgaueru i Ha­flin­ge­ru. Ra­zvoj­ni tim bio je po­di­je­ljen na dva di­je­la. Prvi, u Stut­tgar­tu, bio je za­dužen za di­zajn, a nje­go­vi čla­no­vi bi­li su i inženje­ri Ha­no­mag Hen­schel Gro­upa, ko­jeg je Dai­mler-Benz ot­ku­pio ne­ko­li­ko go­di­na ra­ni­je. Ba­za dru­gog ti­ma bi­la je lo­ci­ra­na u Gra­zu i nji­hov za­da­tak bi­la je kon­stru­kci­ja i tes­ti­ra­nje me­ha­ni­ke. Prvi mo­del, u raz­mje­ri 1:1, izra­đen je od drve­ta 1973.g., a go­di­nu da­na ka­sni­je za vožnju je bio spre­man prvi pro­to­tip. Već su prvi tes­to­vi, voženi u oko­li­ci Gra­ca, po­ka­za­li ogro­man po­ten­ci­jal Mer­ce­de­so­vog te­ren­ca. Na­kon pet go­di­na na­por­nih tes­ti­ra­nja (1979.) na svje­tlo da­na do­la­zi, po mno­gi­ma, naj­bo­lje te­ren­sko vo­zi­lo na svi­je­tu - Mer­ce­des-Benz G. Kod nas to je vo­zi­lo pri­je ra­ta po­zna­to pod na­zi­vom ?Puch?, naj­češ­će oobo­je­no u pla­vo-bi­je­lu ili si­vo-ma­sli­nas­tu bo­ju. Me­đu­tim, ri­ječ je o ap­so­lu­tno is­tom vo­zi­lu ko­je je si­la­zi­lo s is­te proi­zvo­dne tra­ke kao i G kla­sa. Na­ime, tek ka­da bi se ut­vrdi­lo u ko­ju će državu vo­zi­lo bi­ti ispo­ru­če­no na se­dam mjes­ta li­je­plje­ne su ozna­ke ?G? ili ?Puch?. Za ze­mlje za­pa­dne Euro­pe li­je­plje­ne su ozna­ke ?G?, dok je za is­to­čni dio kon­ti­nen­ta i Švi­car­sku stav­ljan znak ?Puch?. U ra­nim go­di­na­ma proi­zvo­dnje mo­del G ispo­ru­či­van je u ra­dnoj, ogo­lje­noj ver­zi­ji ?461?, ko­ja je ima­la ma­nu­el­ni mje­njač sa če­ti­ri brzi­ne i po­gon na stražnjoj oso­vi­ni, dok je po­gon 4x4 tre­ba­lo po­se­bno uklju­či­ti, po po­tre­bi. Već na po­čet­ku pro­da­je nu­đe­no je pet ka­ro­se­rij­skih obli­ka i dva me­đu­oso­vin­ska ra­zma­ka. Za po­gon su ko­ri­šte­ni Mer­ce­des-Ben­zo­vi agre­ga­ti, s ra­spo­nom sna­ge od 72 do 150 KS, a ko­ji su svo­ju izni­mnu po­uz­da­nost već do­ka­za­li u li­mu­zi­na­ma. Prve se­ri­je ima­le su, u uspo­re­dbi s da­naš­njim mo­de­li­ma, spar­tan­ski opre­mlje­nu unu­traš­njost. Prvih 400 pri­mje­ra­ka pro­da­no je voj­ska­ma Ar­gen­ti­ne i Nor­ve­ške, a po­tom je i Švi­car­ska država za svo­je po­tre­be na­ru­či­la 4.000 je­di­ni­ca G kla­se. Po­red po­li­ci­je i voj­ske, ve­li­ki in­te­res po­ka­za­li su i kup­ci ko­ji­ma G kla­sa služi kao pri­va­tni auto­mo­bil za sva­ko­dne­vnu upo­tre­bu.
            www.arcs.org.rs/forum

            Comment

            • Sasha
              CBC Senator XXL
              • 04.10.2004
              • 4126
              • Novi Sad

              #21
              Bu­du­ći da je Mer­ce­des-Benz uvi­jek spre­mno od­go­va­rao na zah­tje­ve trži­šta, već 1981.g. do­šlo je do prvog fa­ce­lif­tin­ga. Tom pri­li­kom is­pred pre­dnjih fa­ro­va mon­ti­ra­na je za­šti­tna mreža, po­če­la je ispo­ru­ka auto­mat­skog mje­nja­ča sa če­ti­ri ste­pe­na pri­je­no­sa i ugra­đi­va­ti kli­ma-ure­đaj, a pa­le­ta je pro­ši­re­na s prvo­bi­tnih 5 na 22 bo­je ka­ro­se­ri­je. Na­re­dne go­di­ne, kao op­ci­ja, u po­nu­di su Re­ca­ro spor­tska sje­di­šta, a mo­to­ri bi­va­ju opre­mlje­ni me­ha­ni­čkim ubriz­ga­va­njem go­ri­va, ra­di ko­jeg se po­ve­ća­va sna­ga i sma­nju­je spe­ci­fi­čna po­troš­nja go­ri­va. Ver­zi­ja 230 GE (1983.g.) do­bi­va lu­ksu­zni auto­mat­ski mje­njač s pet ste­pe­ni pri­je­no­sa. Tran­smi­si­ja je zna­čaj­no una­pri­je­đe­na 1985.g., ka­da sre­diš­nji di­fe­ren­ci­jal do­bi­va blo­ka­du. Ubrzo na­kon to­ga (1986.g.) s proi­zvo­dnih tra­ka si­la­zi 50.000 pri­mje­ra­ka G kla­se, ko­ja je opre­mlje­na ka­ta­li­za­to­rom u ispu­šnom sis­te­mu. Za 10. ro­đen­dan lan­si­ra­na je se­ri­ja 463, ko­ja je se­rij­ski ima­la stal­ni po­gon na sva če­ti­ri to­čka, ABS sis­tem i umet­ke od drve­ta. Lu­ksu­zna opre­ma iz pres­tižne S kla­se ve­oma brzo se pre­no­si­la u ro­bu­sni te­re­nac, pa je već 1992.g. ispo­ru­či­van tem­po­mat, pu­tni ra­ču­nar i alu­mi­nij­ske fel­ge. Dvi­je go­di­ne ka­sni­je zra­čni jas­tu­ci i pre­dnji ven­ti­li­ra­ju­ći dis­ko­vi pos­ta­ju dio stan­dar­dne opre­me, a go­di­nu da­na po­sli­je sve ver­zi­je do­bi­va­ju cen­tral­no da­ljin­sko za­klju­ča­va­nje i elek­tron­sku blo­ka­du mo­to­ra. Svo­jom kva­li­te­tom i ugle­dom G kla­sa sve je vi­še pos­ta­ja­la pi­ta­nje pres­tiža, pa bo­ga­ti kup­ci za­hti­je­va­ju ve­će i ja­če po­gon­ske agre­ga­te. Nji­ma se pod du­gom te­ren­skom ha­ubom nu­dio ve­li­ki V8 ben­zin­ski agre­gat ko­ji je iz 5.000 ccm ra­dne za­pre­mi­ne pro­du­ci­rao, spor­tskih, 354 KS. Da se lju­bi­te­lji di­zel- mo­to­ra ne bi osje­ća­li za­pos­tav­lje­ni­ma, nji­ma je 2000.g. po­nu­đen V8 agre­gat sa 4.000 ccm ra­dne za­pre­mi­ne i 250 KS. Iako su vo­zne i te­ren­ske mo­gu­ćnos­ti Mer­ce­de­so­vog pra­vog te­ren­ca uvi­jek bi­le ve­oma bli­zu sa­vršen­stvu, 2001.g. go­di­ne po­či­nje ugra­dnja ESP, BAS i 4ETS sis­te­ma, za­duženog za elek­tron­sku kon­tro­lu tra­kci­je sva če­ti­ri to­čka. I, ko­na­čno, u po­vo­du pro­sla­ve 25 go­di­na pri­sus­tva na trži­štu, na ovo­go­diš­njem Ge­ne­va Mo­tor Showu pred­stav­lje­na je ver­zi­ja G55 AMG, po­go­nje­na V8 kom­pre­sor­skim mo­to­rom ko­ji oslo­ba­đa 476 KS i 700 Nm obrtnog mo­men­ta.

              Po­red se­rij­skih ver­zi­ja izra­đi­va­lo se i ne­ko­li­ko po­se­bnih se­ri­ja, ali i uni­ka­tnih auto­mo­bi­la. Sva­ko je naj­po­zna­ti­ji 'Pa­pa­mo­bil' ko­jeg ste za vri­je­me po­sje­te Pa­pe Sa­ra­je­vu mo­gli vi­dje­ti. U gla­vnom gra­du BiH još uvi­jek se može vi­dje­ti voj­na ver­zi­je P4, po­zna­ti­ja po na­dim­ku Wolf, a ko­ris­te je sna­ge UN-a. Na­šom državom fran­cus­ki pri­pa­dni­ci mi­ro­vnih sna­ga kruže vo­zi­lom ko­je je nas­ta­lo na osno­vi G kla­se. Nje­ga po­go­ni Pe­uge­oto­va po­gon­ska gru­pa i sas­tav­lja se u Fran­cus­koj, a zbog mi­ni­mal­nih ra­zli­ka u iz­gle­du u odno­su na ori­gi­nal te­ško se pre­po­zna­je. Oso­be ko­je sma­tra­ju da bi mo­gli pos­ta­ti me­ta te­ro­ris­ta mo­gu na­ru­či­ti mo­del Gu­ard ko­ji je opre­mljen si­gur­no­snim ele­men­ti­ma. Po­red ko­mer­ci­jal­nog ni­je izos­tao ni­ti spor­tski us­pjeh. Na naj­težem rallyu na pla­ne­ti, Pa­riz-Da­kar, Mer­ce­des G je 1983.g. s po­sa­dom J. Ickx - C. Bras­se­ur osvo­jio prvo mjes­to. Za ko­man­da­ma mo­ćnog te­ren­ca sje­dio je i le­gen­dar­ni vo­zač For­mu­le 1 Clay Re­gaz­zo­ni-Re­ga. Po­red to­ga, na ne­kim ta­kmi­če­nji­ma nižeg ran­ga Ge­lan­dewagen je re­do­vno osva­jao prva mjes­ta, što je sa­mo po­bolj­ša­va­lo, iona­ko, do­bar ima­ge.
              www.arcs.org.rs/forum

              Comment

              • Sasha
                CBC Senator XXL
                • 04.10.2004
                • 4126
                • Novi Sad

                #22
                Ka­ro­se­ri­ja G kla­se vi­še pu­ta je re­di­zaj­ni­ra­na, a tom pri­li­kom di­zaj­ne­ri su ma­ksi­mal­no po­što­va­li prvo­bi­tne za­mi­sli sta­ri­jih ko­le­ga. Re­zul­tat je po­tpu­no pre­po­zna­tlji­vo vo­zi­lo, čis­tih li­ni­ja, ko­je svo­jim ra­vnim plo­ha­ma oda­je do­jam da je na­prav­lje­no prven­stve­no za te­ren­sku vožnju. Ra­vni di­je­lo­vi ka­ro­se­ri­je ve­oma su za­hval­ni za po­prav­ke na­kon ošte­će­nja za­ra­đe­nih pri­li­kom osva­ja­nja pla­nin­skih vrho­va. Me­đu­tim, mno­gi tvrde ka­ko se ta­kvim auto­mo­bi­lom može ići i u po­zo­ri­šte, s ob­zi­rom da ci­je­la ka­ro­se­ri­ja iz­gle­da ele­gan­tno. Slažemo se i mi­sli­mo ka­ko na G mo­de­lu ne­ma ni­ti je­dnog kič de­ta­lja. Bra­ni­ci, ši­ro­ki pra­go­vi ko­ji zna­tno ola­kša­va­ju ula­zak-izla­zak iz vo­zi­la, pro­ši­re­ni bla­to­bra­ni, svje­tlo­sne gru­pe itd., ukom­po­no­va­ni su ele­gan­tno te Mer­ce­des G dje­lu­je snažno i ro­bu­sno, ali ne i na­pa­dno.

                Pla­ne­tar­nu sla­vu G kla­sa ste­kla je, prven­stve­no, la­ko­ćom sva­ko­dne­vne upo­tre­be. Bez ika­kvih pro­ble­ma i ma­nje vje­šti vo­za­či mo­gli su G kla­su ko­ris­ti­ti za sva­ko­dne­vni odla­zak na po­sao, ali i za ozbi­ljni­je Off Ro­ad vožnje. To se po­se­bno odno­si na po­slje­dnje se­ri­je ko­je su opre­mlje­ne svim mo­gu­ćim elek­tron­skim po­ma­ga­li­ma. Ka­da su sva tri di­fe­ren­ci­ja­la 100% blo­ki­ra­na, Mer­ce­des-Benz G ne po­zna­je pre­pre­ke. Vo­zač za­je­dno s vo­zi­lom bi­va na­pros­to ka­ta­pul­ti­ran iz ne­vo­lje. U to smo se uvje­ri­li i mi, pri­li­kom tes­ti­ra­nja G kla­se. Što smo vi­še upo­zna­va­li na­še tes­tno vo­zi­lo to smo pos­ta­ja­li sve odvažni­ji, te smo bi­ra­li ve­će uspo­ne, na­gi­be i lo­ši­ju po­dlo­gu. Ta­kve te­re­ne smo pre­la­zi­li vrlo la­ko. Sko­ro smo po­mi­sli­li ka­ko smo vrhun­ski vo­za­či te­ren­ske vožnje ali is­ti­na je, ipak, dru­ga­či­ja. Na­ime, za us­pje­šnu vožnju naj­za­služni­ja je elek­tro­ni­ka i auto­ma­ti­ka ko­ja ko­man­de vo­za­ča fil­tri­ra, pa tek na­kon fil­tra­ci­je ša­lje do tran­smi­si­je. Za­klju­či­li smo da je za ma­nje vje­šte Off Ro­ad vo­za­če da­le­ko po­de­sni­ji auto­mat­ski mje­njač. On se bri­ne za pra­vil­no do­zi­ra­nje obrtnog mo­men­ta, po­tre­bnog za iz­vla­če­nje iz bla­ta, sni­je­ga i sli­čno, bez pro­kli­za­va­nja to­čko­va. Vo­zač ima asis­ten­ci­ju elek­tro­ni­ke i pri­li­kom spu­šta­nja niz ve­li­ke, kli­za­ve niz­brdi­ce. U ta­kvom pro­gra­mu vožnja je pra­va ša­la, a vo­zač je­di­no tre­ba držati vo­lan u ru­ka­ma. Pri­li­kom blo­ka­de di­fe­ren­ci­ja­la auto­mat­ski se ga­si ABS, ko­ji, opet, obav­lja svo­ju za­da­ću ka­da se di­fe­ren­ci­ja­li ot­klju­ča­ju. Na­ra­vno, sve sku­pa ra­di sin­hro­ni­zo­va­no s uklju­če­nom re­du­kci­jom te, za­is­ta, i pro­sje­čan te­ren­ski vo­zač može iz­gle­da­ti kao pra­vi maj­stor u oči­ma odu­šev­lje­nih sa­pu­tni­ka. Za ra­zli­ku od mno­gih 'šmin­ker­skih' te­re­na­ca, Mer­ce­des-Benz G ima pra­ve te­ren­ske spo­so­bnos­ti, ali i ima­ge su­per lu­ksu­zne S kla­se.

                Po­slo­vni stra­te­zi Mer­ce­des-Ben­za pre­dvi­dje­li su za G kla­su proi­zvo­dni vi­jek od 10 go­di­na. Us­pjeh na trži­štu po­ka­zao je da su bi­li su­vi­še skro­mni, te Ge­lan­dewagen ove go­di­ne sla­vi svoj 25. ro­đen­dan. U tom pe­ri­odu proi­zve­de­no je 175.000 pri­mje­ra­ka, od ko­jih je 87% još uvi­jek u upo­tre­bi. Od pre­os­ta­lih 13% naj­ve­ći broj je uni­šten u su­da­ri­ma, dok je ne­vje­ro­va­tno ma­li broj ras­ho­do­van. Tre­ba li bo­lji do­kaz kva­li­te­ta?
                www.arcs.org.rs/forum

                Comment

                Working...
                X