Skoda-nekad i sad

Collapse
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • Sasha
    CBC Senator XXL
    • 04.10.2004
    • 4126
    • Novi Sad

    Skoda-nekad i sad

    AUTO - TRANZICIJA PO MERI COVEKA

    Pre trinaest godina došlo je do kraha Varšavskog bloka kao političkog saveza, a neposredno zatim jedna za drugom kolabirale su ekonomije istočnoevropskih zemalja. Velika državna preduzeća u tim zemljama, godinama uljuljkivana lažnom sigurnošću planske ekonomije, suočila su se sa ogromnim teškoćama. Predimenzionisana, nenavikla na tržišnu dinamiku, sa uglavnom zastarelim tehnologijama i proizvodnim programima, kao i sa velikim viškovima radne snage, ova preduzeća morala su da se suoče sa bolnim procesom tranzicije. Ovaj proces je bio praćen velikim i teškim socijalnim i ekonomskim, kao i političkim problemima, pa stoga čak i u najnaprednijim istočnoevropskim zemljama nije u potpunosti završen. Ipak, prošlo je dovoljno vremena da se na osnovu primera najuspešnijih firmi može zaključiti kojim putem treba da se krene. Preživeli su i uspeli oni koji su imali najviše hrabrosti i političke volje da, uprkos otporima, tranziciji pristupe odmah, temeljno i brzo. Takav je primer firme Škoda auto, češkog proizvođača automobila, koja je ne samo preživela proces tranzicije, već je otpočela dinamičan razvoj i širom sveta uspela da se nametne kao renomirani proizvođač. Put do ovog uspeha bio je vrlo težak i trnovit, pa baš zbog toga može da posluži kao dobar primer, s obzirom da i našim preduzećima predstoji sličan proces.
    www.arcs.org.rs/forum
  • Sasha
    CBC Senator XXL
    • 04.10.2004
    • 4126
    • Novi Sad

    #2
    U proizvodnji automobila Škoda ima skoro sto godina dugu tradiciju. Početak ove firme datira još 1885. godine kada su partneri Vaclav Laurin i Vaclav Kliment osnovali fabriku bicikala. Već 1897. godine počinju proizvodnju motocikala. Firma se vrlo brzo afirmisala, pa su se njihovi motocikli mogli videti širom Evrope. Već 1905. godine iz njihove fabrike izlazi prvi automobil - Voiturette A, koji je uspešno plasiran na tržište. 1907. godine Laurin i Kliment osnovali su akcionarsko društvo L&K. Ono se 1925. godine integrisalo sa Škodom iz Pilsena koja je još tada bila industrijski gigant u oblasti mašinogradnje.
    I pored integracije, Škoda auto je zadržala autonomiju u okviru grupacije. Između dva rata proizvela je desetak vrlo uspešnih sopstvenih modela, a takođe je proizvodila i luksuzna vozila po licenci prestižne firme Hispano-Suiza. Za vreme drugog svetskog rata Škoda je bila u sastavu Herman Göring Werke i proizvodila je oružje i vojnu opremu. Fabrika automobila je u to vreme proizvodila i različite tipove teretnih i blindiranih vozila. Jedno od njih je konstruisao i čuveni konstruktor Ferdinand Porsche. Posle rata, 1946. godine Škoda auto postaje državno preduzeće koje je do 1989. godine proizvelo desetak modela od kojih su neki bili vrlo popularni i u našoj zemlji (1000 MB, 110, 120, 130, Favorit i dr.)


    www.arcs.org.rs/forum

    Comment

    • Sasha
      CBC Senator XXL
      • 04.10.2004
      • 4126
      • Novi Sad

      #3
      Većina modela je bila prepoznatljiva po zadnjem pogonu i monotonom spoljašnjem dizajnu koji je i takav bio najlepši koji su nudile istočnoevropske auto industrije. Posle raspada istočnoevropskog tržišta Škoda auto dolazi u tešku situaciju, ali vlada tadašnje Čehoslovačke donosi odluku da ne dopusti propast nacionalnog proizvođača, već da u inostranstvu potraži strateškog partnera. U decembru 1990. godine Vlada je donela odluku da strateški partner bude Volkswagen (VW), a već u aprilu 1991. godine VW preuzima 30% kompanije i dobija samostalnost u upravljanju. Interesantno je da je ova odluka naišla na vrlo jake kritike, ne samo od strane protivnika ekonomske reforme u tadašnjoj Čehoslovačkoj, već i u određenim poslovnim krugovima u Nemačkoj koji su smatrali da je ovaj potez i suviše rizičan za VW. Ispostavilo se suprotno, tako da je VW već 1995. godine uvećao svoj vlasnički udeo na 70 %, a u maju 2000. godine je otkupio i poslednji paket akcija od Češke vlade. Tako je Škoda auto u potpunosti postala član VW grupe. Ovaj posao ipak nije bio jeftin za VW. A koliko je VW bio ozbiljan u svojoj nameri da Škodu stavi na zdrave noge svedoči i podatak da je do 2000. godine u Škodu investirao 1.5 milijardi US$, a planira da do 2003. godine investira još toliko.

      Prvi značajni rezultat saradnje između VW i Škode bio je novi model Felicia, koji je lansiran već 1994. godine. Iako je bazirana na prethodnom modelu Favorit, Felicia je predstavljala prvi veliki iskorak u odnosu na sve što je Škoda do tada nudila. Osnovni model bio je hatchback, ali su ubrzo usledili i karavan i pickup verzija. Sve verzije su imale u ponudi različite motore (1.3 l, 1.6 l i 1.9 l dizel). Felicia je bila prekretnica u dotadašnjem razvoju. Na tržištu je odlično prihvaćena i napravila je pravi bum, naročito kada je dve godine kasnije usledio blagi restiling spoljašnjeg dizajna. Već do 1996. godine proizvedeno je milion komada, što je predstavljalo snažan razvojni zamajac.
      Prošle godine, posle punih osam godina, proizvodnja Felicije je obustavljena.
      1997. godine lansiran je novi model Oktavia, kojim je Škoda otpočela osvajanje segmenta više srednje klase. Ovaj model se izrađuje u varijantama sedan i karavan sa pogonom na dva ili četiri točka i to sa različitim VW motorima ( 1.4 l, 1.6 l, 1.9 l, 2 l, 1.8 turbo i 1.9 dizel). Već sledeće, 1998. godine, Škoda promoviše model Fabia koji treba da nasledi model Felicia. Kao i njena prethodnica, Fabia je odlično prihvaćena na tržištu, mada je Felicia još pune tri godine ostala u proizvodnji.
      www.arcs.org.rs/forum

      Comment

      • Sasha
        CBC Senator XXL
        • 04.10.2004
        • 4126
        • Novi Sad

        #4
        Pravi dragulj u Škodinoj kruni predstavlja najnoviji model Superb koji je predstavljen na prošlogodišnjem Frankfurtskom sajmu automobila, a od maja meseca se nalazi u prodaji. Sa ovim modelom Škoda je suvereno zakoračila u segment viskoke klase i time još jednom potvrdila svoje velike ambicije. Inače, kao i Felicia i Oktavia, i Superb je dobio naziv prema ranijem Škodinom uspešnom modelu.
        Prvi Superb bio je takođe luksuzni model koji je proizvođen u periodu između 1934. i 1949. godine. U današnji model ugrađuju se VW motori (1.8 l, 2 l, V6 2.8 l, 1.9 l dizel i V6 2.5 l dizel) a za sada se proizvodi samo sedan.



        Kompanija Škoda auto u Češkoj poseduje tri fabrike. Matična fabrika nalazi se u mestu Mlada Boleslava, 65 km istočno od Praga. U njoj je zaposleno oko 19.000 radnika. U ovoj fabrici se trenutno proizvode Fabia i Oktavia, a do skora se proizvodila i Felicia. Druga velika fabrika nalazi se u mestu Vachabi. U njoj se pored vozila (Oktavia i do skora Felicia) proizvode i specijalne komponente za vozila. Treća fabrika nalazi se u gradu Kvasiny. U njoj su u pogonima, u kojima se do skora proizvodila Felicia, instalirane nove montažne linije za sklapanje modela Superb. U ovom mestu proizvode se i pickup modeli Fabie. U ove dve fabrike radi po 1200 radnika. Takođe, u neposrenoj blizini, u Poljskoj, u gradu Poznan nalazi se Škodina fabrika u kojoj se montiraju Fabie od delova koji su napravljeni u matičnim fabrikama u Češkoj.
        www.arcs.org.rs/forum

        Comment

        • Sasha
          CBC Senator XXL
          • 04.10.2004
          • 4126
          • Novi Sad

          #5
          Matična fabrika u Mladoj Boleslavi značajno je proširena i unapređena u protekloj deceniji, tako da sada predstavlja pravu mrežu fabrika. Na početku saradnje sa VW-om izrađena je nova, hipermoderna fabrika u kojoj se sklapaju Oktavie. U nju je instalirana najsavremenija tehnologija i uvedena moderna organizaciona struktura, tzv. ¨fraktalna struktura¨. Pored toga, fabrika je i sa čisto arhitektonske strane vrlo impresivno moderno zdanje. Suština fraktalne organizacije rada je da je proizvodnja organizovana u okviru manjih celina - fragmenata, jer je ustanovljeno da su radnici u proizvodnji više motivisani, a samim tim i produktivniji, ako su angažovani u proizvodnji proizvoda u celini, a ne samo u proizvodnji jednog njegovog segmenta. Ovakva organizaciona šema ponavlja se i na višim organizacionim nivoima. Interesantno je da u okviru fabrike čak četiri snabdevača imaju svoja proizvodna odeljenja u kojima radi njihovo osoblje, a proizvodi se direktno ugrađuju u vozila na montažnoj traci ili se odvoze u ostale Škodine fabrike. Ostali kooperanti Škodinih fabrika snabdevanje vrše po principu ¨just in time¨ ili u prevodu ¨tačno na vreme¨. Ovaj način snabdevanja je već mnogo godina zastupljen kod velikih proizvođača automobila, a svodi se na to da je kooperant dužan da u tačno određeno vreme isporuči delove ili čitave sklopove, tako da se oni praktično direktno iz dostavniih kamiona ili vozova šalju na montažne linije.
          Stoga su zalihe svedene na minimum (samo za dnevnu proizvodnju) što znatno smanjuje troškove. Naravno, kooperanti su striktno uslovljeni da obezbede dostavu svojih proizvoda tačno na vreme i to sa oštro propisanim, visokim nivoom kvaliteta. Vrhunac takvog organizacionog pristupa jeste da u nekim fabrikama kooperant obezbeđuje i sopstveno osoblje za montažu isporučenih sklopova, pa čak organizuje i sopstvenu proizvodnju unutar fabrike kupca njegovih proizvoda, što je upravo slučaj u fabrici u Mladoj Boleslavi. 1999. godine u Mladoj Boleslavi puštena je u rad druga nova fabrika za proizvodnju Fabie, a investicija u nju iznosila je 300 miliona US$. U okviru ove fabrike izrađeno je novo odeljenje preseraja sa najmodernijim, potpuno automatizovanim i visokoproduktivnim presama. Tako, na primer, višestepena presa Schuler od 5000 t izrađuje kompletna vrata ili neke druge složene otpreske. U presu ulazi tabla lima, a iz nje izlazi gotov deo. Kapacitet joj je 9500 otpresaka na dan, a može da uradi 7 do čak 14 taktova, tj. operacija, zavisno od složenosti komada koji se izrađuje. Kompletna izmena svih alata za ovu presu traje svega 10 minuta. Preseraj dnevno proizvodi čak 140.000 otpresaka različite složenosti koji se koriste direktno na liniji montaže ili se šalju u Škodine fabrike širom sveta. Na liniji montaže Fabie radi oko 1.800 radnika. Primera radi, u 2000. godini proizveli su 176.000 vozila. Bezmalo 1000 vozila po radniku godišnje. U Mladoj Boleslavi je 2000. godine otvorena potpuno nova, vrlo moderna fabrika motora i sklopova transmisije čiji je kapacitet 500.000 motora i isto toliko kompleta transmisije godišnje. Prošle godine je u Gradu Kvasiny takođe otvorena potpuno nova fabrika u kojoj je otpočela montaža modela Superb.
          www.arcs.org.rs/forum

          Comment

          • Sasha
            CBC Senator XXL
            • 04.10.2004
            • 4126
            • Novi Sad

            #6
            Škoda, u okviru VW grupe, izvozi svoja vozila u 80 zemalja. Pored toga, u nekoliko zemalja vrši se montaža Škodinih modela. Na primer, u Ukrajni, u pograničnom gradu Čop, firma Evrocar vrši montažu Fabie, u Bosni i Hercegovini, u Vogošći kraj Sarajeva, vrši se montaža Fabie i Oktavie, a doskora je sklapana i Felicia. U Rusiji, u mestu Udmurtia, vrši se montaža Fabia i Oktavia. Ove godine Škoda je otvorila i fabriku u Indiji, u gradu Maharashstra, 350 km od Bombaja. Tu će se u početku montirati Oktavie (oko 3000 komada godišnje), a zatim će se instalirati i kapaciteti za montažu Superba. Planira se i otvaranje slične fabrike u Australiji. Projektovani kapacitet je oko 10.000 vozila godišnje, i to modela Oktavia, a kasnije i modela Superb i Fabia.

            Svake godine Škoda beleži rast proizvodnje i prodaje. 2001. godine proizvedeno je 460.886 vozila, čime je ostvaren rast od 2.2 % u odnosu na 2000. godinu. Za ovu godinu postavljen je cilj od pola miliona proizvedenih vozila. Sudeći po srednjoročnim pokazateljima, ovaj cilj će biti ostvaren. U 2000. godini Škoda je ostvarila najveći rast prodaje u zapadnoj Evropi od čitavih 19.2 % u odnosu na 1999. godinu, dok je rast proizvodnje iznosio čak 21.5%. Ovi podaci deluju još impresivnije kada se uzme u obzir da je pre samo jedne decenije Škoda proizvodila 172.000 vozila.
            Ukratko rezimirano, izbor VW-a kao strateškog partnera doneo je Škodi, odnosno Češkoj, ogromnu investiciju u nove fabrike i tehnologije, opstanak i dinamičan razvoj nacionalnog proizvođača automobila, nova radna mesta, povećanje proizvodnje i prodaje za oko 2.5 puta, 4 nova modela vozila, fabrike u nekoliko zemalja i izvoz u 80 zemalja, što čini da firma Škoda auto bude najveći izvoznik, sa 10% ukupnog izvoza Češke.
            www.arcs.org.rs/forum

            Comment


            • #7
              Imam slike iz 60tih ali kako ih ukacim ovde?

              Comment


              • #8
                Inace, u Jozi je sve lepo....




                Comment

                • hmmm
                  CBC Početnik
                  • 01.09.2010
                  • 3
                  • Bg

                  #9
                  Re: Skoda-nekad i sad

                  Neki sledeci cilj def, skupljati parice za tako neku prelepu skodu iz 60-70ih godina
                  Svidi se meni i jos poneki neobicni polovnjak toga doba, medjutim ovo mi je prioritet (a mislim i fin. ostvarljivije)

                  Comment

                  Working...
                  X