Ako sam dobro shvatio clanak, u Svedskoj se 2007. uvode takve bezbednosne mere da radnicni u nuklearnim elektranama ne mogu da pozajme svoje identifikacione kartice drugima
(\__/)
(='.' This is Bunny. Copy and paste Bunny into
(")_(") your signature to help him gain world domination.
mi imamo (tj kao SFRJ) iskustva sa nuklearkom doduse samo jednom, Krsko.
ko se seca retko kada se desilo da radi u kontinuitetu vise od godinu dve dana a da ne bude naka havarija, mozda teska rec, neki kvar koji dovodi do zaustavljanja.
evo upravo krece remont Krsko, koji ce omoguciti da radi jos nekih 7 meseci do sledece remonta sredinom 2008.me.
U Bugarskoj je nedavno zatvorena jedna nuklearka/ blok.
u Rumuniji radi neko vreme nuklearka, u najavi je podizanje 1 ili 2 nove u neposrednoj buducnosti.
u SAD je vec dvocifreni broj puta bilo raznih havarija nuklearki.
nuklearka je na papiru idealno ekoloski resenje, trosi relativno malo goriva u kg, sve je automatizovano, gotovo idila.
ali....ima manu da je to fisioni proces a to znaci nezaustavljiv i nekontrolisan.
bomba, koja spremno ceka samo okidac za aktivaciju.
za sada je nuklearka opcija koja zavrsava posao, ali i dalje je to jos daleko od ekoloskog izvora energije i jos daleko od bezopasnog.
Kina je najdalje otisla u razvoju nuklearke na bazi fuzije, i kada /ako u dogledno vreme to postane komercijalno/ funkcionalno odrzivo da radi sve ove danasnje nuklearke ce nam se ciniti kao ruzan san, zrele za muzej.
moja poenta nije da su nuklearke lose same po sebi, vec da cela planeta i politicki sistem ne radi u pravcu smanjenja potrosnje energije po glavi stanovnika, po jedinici proizvoda, po bilo kom kriterijumu da manje opterecuje planetu vec se forsira potrosacki sindrom trosenja sto vise energije i onda naravno grade sve vise po broju i sve jace po snazi elektrane na razna goriva.
naucna istrazivanja prakse koja se danas primenjuje ukazuju da se danas oko 80% utrosene energije svodi na potpuno bespotrebno razbacivanje odnosno da je 20% ili 1/5 zaista potrebno utrositi za doticnu namenu a oko 4/5 je vestacki nepotrebno utroseno jer se ne primenjuju postojece i poznate mere stednje.
da budem jos eksplicitniji, 4/5 postojecih elektrana moze da se zatvori, da se smanji zagadjenje za toliko i da jos uvek svi imamo potpuno isti nivo kvaliteta zivota.
ne trebaju nam uopste nove nuklearke niti bilo kakve elektrane, i sada ih imamo previse samo se bespotrebno razbacujemo energijom i bacammo " u vetar" tj grejemo planetu umesto nase zgrade, stanove, kuce, fabrike, trgovine, itd...
Treba izabrati tehnologiju koja kosta najmanje za 1kw/sat, koja je trenutno najraspolozivija po trenutnom tehnoloskom razvoju i koja je opet po tom nivou razvoja najvise ekoloski prihvatljiva.
Nazalost, na ovom nivou to je nuklearna energija.
Sto se tice etanola i biodizela, po ovim svim napisima ispada da je totaolna zabluda i uzaludno trosenje vremena. I ja se sa tim slazem, jer to ne moze da bude ni prelazno resenje, a kamoli svetla buducnost.
Ali kada se uzme u obzir da fosilna goriva zagadjuju okruzenje od momenta izgradnje objekta za vadjenje rude, pa onda skladistenje, pa transport, pa moguci rizici izlivanja ili prosipanja, pa onda prerada, pa opet transport... To je veliki proces i ogromno je zagadjenje u pitanju. A sto se tice biodizela i etanola, oni se prave u okruzenju.
Dalje, energetska zavisnost smanjena i za 5% nije mala, a lokalna privreda se vise uposljava....
E sada, ovo zvuci kao da branim bio goriva, daleko od toga jer je to jedna velika sprdnja i mazanje ociju kvazi ekologa. Iskreno je sve jedno kakvo gorivo ce da se sagori, kada ce se odredjen nivo CO2 stvoriti, planeta zagrejati za odredjenu vrednost, a o emisiji ostalih gasova i da ne pricam.
Cim se malo maknemo iz centara gradova, u Srbiji se vecina domacinstava greje na obnoviva goriva (cvrstu biomasu). Ta cvrsta biomasa moze da se eksploatise odrzivo, kako za potrebe lokalnog stanovnistva, tako i za izvoz - kao svetao primer mogu da istaknem gazdvovanje sumom u NP 'Tara' - tu se drvo eksploatise na odrziv nacin jos iz 19. veka, i jos uvek je najproduktivnije (biomasom) sumsko podrucje u Evropi. Tako da 'biogoriva' nisu 'kvaziekolosko zamazivanje ociju' samo po sebi - zamazivanje ociju postaju kad neko krene da tvrdi da ce tecna biogoriva u potpunosti zameniti tecna fosilna goriva, u istoj meri kao sto je van mozga da je ekoloski odrzivo da se centar Beograda greje na cvrsta goriva (kad par desetina hiljada domacinstava na malom prostoru upale svako svoj 'smederavac'...)
Moramo da smislimo kako da poboljsamo svoj kvalitet zivota, a da tom prilikom smanjimo svoj negativan uticaj na ekosistem u kome zivimo - povratak na selo, grejanje na drva i vrsenje nuzde u poljskom klozetu nije bas univerzalno primenljivo resenje (ni po ljude, ni po prirodu).
(\__/)
(='.' This is Bunny. Copy and paste Bunny into
(")_(") your signature to help him gain world domination.
Od leta sledece godine, postojace jedna u Republici Srpskoj, pored 2 koje vec postoje u Federaciji BiH Postoji i par malih u Srbiji i jedna (uslovno receno) velika u Hrvatskoj. Slovenci to rade odavno.
Samo sam cekao da vidim da li ce se iko setiti da to pomene
The difference between men and boys is the price of their toys
Pa ni drvo za pelete se ne dobija tek tako, odes u sumu i naseces koliko ti treba, u svakoj drzavi secu suma (kolicine, vreme, tip drveta, itd...) odredjuje sama drzava, tako da tesko da moze da se desi da se radi nekakva neplanska seca ili sta slicno. Osim toga, peleti koriste i otpadno drvo, i to placaju za njega - alternativa tome je da se kore, grane i piljevina bacaju, sto je neuporedivo veci ekoloski problem nego pelet.
Osim toga, drzave potpisnice Kjoto sporazuma, medju kojima je i Srbija, imaju obavezu da u dogledno vreme (ne znam tacno do kada) smanje emisiju CO2 na propisani nivo. Posto je veliki deo energetske proizvodnje Srbije baziran na termoelektranama, a i u RS je slicno stanje, jedini nacin da se smanji emisija gasova u termoelektranama - je upravo koristenje peleta drveta za lozenje, umesto odgovarajuce kolicine uglja.
Ostatku Evrope i ne treba preterano objasnjavati sta je dobro za njih, posto pelet koriste za grejanje pre nego bilo koje drugo gorivo, jer je pelet, imajuci u vidu cenu, energetsku vrednost, itd - najjeftinije gorivo koje mozete koristiti, jeftinije i od gasa.
Dakle ko prvi uradi konverziju auta da ide na drveni pelet, doniram mu pun rezervoar
The difference between men and boys is the price of their toys
da. vise njih.
ja znam za 4 komada.
postoji fabrika, tj radionica koja izradjuje masine za izradu peleta u okolini Valjeva.
kod nas je pelet tj briket (francuski izraz se kod nas vise koristi) vrlo trazena roba.
postoji u vise dimenzija, prilagodjeno za kotlove sa automatski unosom peleta (pravi ih domaca fabrika u Simanovcima) preko puz sistema odnosno u****vanjem, a postoji i u dimenziji za lozista (kamine, pekare, sporete na kruta goriva, bojlere na kruta goriva).
stalno su vidljivi oglasi lica iz Nemacke, Austrije, Svajcarske koja traze da ovde kupuju pelete na slepere.
cena peleta je poskupela oko 250% u zadnje 2 godine.
pretpotavljam i zbog toga.
nedavno sam pricao/ trazio za nabavku pelet kod 2 fabrike u BGD, inace proizvodjaca hrastovog parketa gdeje hrastov pelet nusproizvod.
kvalitetan pelet liscara (drveta liscara) je kalorican, odlicno sagoreva bez ostatka i nema masnih /uljanih naslaga u lozistu.
pelet cetinara je manje kalorican, lakse se raspada pri transportu i ostavlja taloge.
prakticno iskustvo sa peletima, jedno 4 godine tj sezone.
na trzistu u BGD cena peleta je od 85evra do 250 evra po toni, zavisno od izvora tj koliko je trgovackih ruku u lancu.
nudi se domaci, uvozni iz Ceske, uvozni iz Slovenije.
U Srbiji postoji 7 fabrika peleta, i jedno 200 fabrika briketa.
Jedno nema VEZE s drugim osim sto je sirovina slicna. Mesas stvari. Briket koristi otpadno drvo kao sirovinu i ceo postupak svodi se na presovanje. Pelet je briketu slican taman koliko i trokolica Mercedesu.
Radionica za izradu masina za pelet koju pominjes verovatno pravi briketirke. Linija za proizvodnju peleta kapaciteta od ~1t/h kosta od 500.000 evra pa navise. I ne postoji jedna jedinstvena masina koju bi ta radionica mogla da pravi, jer je rec o kompletnoj proizvodnoj liniji sastavljenoj od petnaestak razlicith masina i procesa. Postoji samo 1 proizvodjac u Srbiji koji nudi masine za peletiranje kapaciteta takvog da mogu da se koriste za peletiranje drveta kao gorivo, medjutim za ozbiljnu proizvodnju trebaju vam jedno dve peletirke od najmanje 2t/h - sto kod nas niko ne radi.
Cena peleta u maloprodaji, u zavisnosti od sezone, je 130-170 EUR/t. To sto je marketi tipa Uradi Sam prodaju po 250 EUR je druga prica.
The difference between men and boys is the price of their toys
kako koje.
osnovni model obicno nema, a moze kao opcija da se dokupi.
katalizator nije potreban posto je sagorevanje potpuno bez ostatka ako je dobro odvod gasova isprojektovan i napravljen (dovoljna visina), kada radi pod punim opterecenjem.
koliko para toliko i muzike, tj automatike koja je i najskuplja u celoj prici.
uglavnom automatika je manje vise univerzalna i moze se kupiti kao aftermarket i kombinovati po zelji.
to ukljucuje i kombinaciju pelet kotla sa solarnim hidro kolektorom.
u Zajecaru (ako nisam promasio grad) postoji domaca fabrika automatike gde narucis po zelji sistem kakav zelis pa naprave bas za tvoj slucaj na meru tj opcije koje definises.
kod nas ima puno toga ali je sve porazbacano, nema zbirne ponude na jednom mestu i moras mnogo da se potrudisa da pohvatas/ saznas informacije gde ima da se kupi.
kod nas jos uvek to spada u zonu cudjenja, da ne kazem fantastike i ima jako puno nepoverenja da to zaista moze da greje kao i ugalj, gas ili struja.
Termomont iz Simanovaca od prosle godine (ili pre 2 godine) pravi automatizovani kotao na pelet, ali po narudzbi tj nije serijska proizvodnja.
mozda je sada krenula potraznja pa i serijski, nisam bas u toku.
radio sam, tj jos radim jedan projekat centralnog grejanja na pelete sa isprobavanjem raznih varijanti regulacije.
I ne postoji jedna jedinstvena masina koju bi ta radionica mogla da pravi, jer je rec o kompletnoj proizvodnoj liniji sastavljenoj od petnaestak razlicith masina i procesa.
pa jeste cela neka skalamerija, povelika.
ja sam pojednostavio, naziv masina, uglavnom sipas sirovinu na pocetku a na kraju izadje gotov proizvod.
to o cemu pricam je bilo izlozeno na nekom od sajmova (da li gradjevine, da li tehnike, da li novih tehnologija ne secam se) pre nekoliko godina, recimo 3-4 kao novost i trazeni su finansijeri/ kosaradnici/ zainteresovani za ulaganje.
koliki je bio kapacitet zaista ne pamtim.
pitanje je i da li je nuzno potrebno kako navodis 2t na sat, ili 48tona dnevno, tj da li moze trziste da apsorbuje i da li ima sirovina u lokalu dovoljno.
slazem se ja koliko bi trebalo da kosta, ali naveo sam cenu po toni kao informaciju staru 5-10 dana, tj kako je sada stanje na trzistu.
rekoh, ja sam za sebe nasao po 85E/tona i samo cekam da startuje fabrika.
ako ne krene, alternativa je 115E/t koju sam nasao pre 2 dana.
nisam lud da platim 250 E kada ne moram.
btw, pelet ili briket je gorivo istog porekla i iste/gotovo iste energetske moci. isti je i proces sagorevanja.
meni je svejedno kako se zove masina za obradu drveta kao goriva, ubacis spalis i grejes se
Comment