A ne ne, sporo. BRUS"A"LICOM! Šalu na stranu, odneo bih negde da mi oljušte malo izduvni breg. Pošto je izduvni ventil tada u zatvaranju, ne bih morao da je nosim na nitriranje. Ako bih prčkao bilo šta na usisnom, on je u otvaranju, sila je veća i moralo bi da se radi otvrdnjavanje.
Kako god da se okreće bregasta i šta god da dijagram kaže, mada se meni čini de je u skladu sa zaključkom, ja sam video da drži oba ventila otvorena, a da je to baš na ispiranju.
logicno nego sam ja konj, pa sam gledao diagram kao da je 720stepeni a ne 2x 360, radilice
nema podatka za lift At TDC ?
U svakom slucaju, veci je preklop na izduvu, tj trebalo bi da je veci lift na preklopu na izduvu, pa bi to mozda trebalo postelovati kad se pusti pretisak, al ne deluje strasno, u svakom slucaju
Evo još podataka o ovom mom motoru, mlađem bratu od 1000ccm i njegovim turbo varijantama:
The MA10S is an engine with an electronically-controlled carburetor. It was used in the Be-1 and 1989 Micra and Pao.
Displacement: 987 cc (60.2 cubic inch)
Bore: 68 mm (2.7 in)
Stroke: 68 mm (2.7 in)
Maximum Power: 52 hp (39 kW) / 6000 rpm
Maximum Torque: 74.53 N·m (54.97 ft·lbf) / 3600 rpm
Compression Ratio: 9.5
The MA12S is the designation for the larger 1235 cc engine. It was used in the Nissan Micra K10.
Displacement: 1235.2679 cc
Bore: 71 mm (2.8 in)
Stroke: 78 mm (3.1 in)
Maximum Power: 60 hp (45 kW) / 5600 rpm
Maximum Torque: 94.0 N·m (69.3 ft·lbf) / 3600 rpm
Compression Ratio: 9.0
The Nissan MA10ET powered the Figaro and Micra Turbo.
Displacement: 987 cc (60.2 cubic inch)
Bore: 68 mm (2.7 in)
Stroke: 68 mm (2.7 in)
Maximum power: 84 bhp (63 kW; 85 PS) / 6000
Maximum torque: 78 ft·lbf (106 N·m) at 4400 rpm
Compression ratio: 8.0:1
The MA09ERT was a twin charged (supercharger and turbocharger) engine that powered the Micra Superturbo, Micra R and the Micra Superturbo R.
Displacement: 930 cc (56.8 cubic inches)
Bore: 66 mm (2.6 in)
Stroke: 68 mm (2.7 in)
Maximum power: 110 PS (81 kW; 108 hp) @ 6500 rpm
Maximum torque: 98 ft·lbf (133 N·m) @ 5200 rpm
Compression ratio: 7.7:1
weight: 111 kg (240 lb)
Šalu na stranu, odneo bih negde da mi oljušte malo izduvni breg. Pošto je izduvni ventil tada u zatvaranju, ne bih morao da je nosim na nitriranje. Ako bih prčkao bilo šta na usisnom, on je u otvaranju, sila je veća i moralo bi da se radi otvrdnjavanje.
Ne izvodljivo. Ne preklapaju se ventili na vrhovima bregova vec na baznom delu kruga tako da ljuscenjem vrha brega ne dobijas nista...tj. samo gubis.
To date there has never been a faster car built for the public road and,
it has been suggested, there never will be. McLaren F1.
Pogrešno sam se izrazio. Obori se i zaravni cela ivica od osnove prema bregu, nije preklapanje veliko. U krajnjem slučaju obori se za dosta, mora i da se preoblikuje breg i smanji prečnik osnove da bi lift mogao da se nadoknadi štelovanjem zazora, ali onda mora na otvrdnjavanje tj košta i pre bih poručio nešto već urađeno.
Ale, jesi li siguran da bi regulacija predpaljenja bila dobra ili treba da razmišljam o rešavanju potencijalnog problema?
Doro, kaži nešto o ideji, osim da smo krenuli u priču ko šalabajzeri. Je l ovo barem teorijski izvodljivo, a da "cigani neletu u nebo"? I još nešto, postoji li ikakva mogućnost detektovanja i regulacije rada prema sastavu plina?
Postoji lambda sonda i lambda kontrola ali ništa nije dobro sa običnim plinom na turbo motoru, može da radi 100 godina ili 100 sekundi, nikad se ne zna. Za Sukija, da ne bi ponovo krenuo u tarapanu jer sledeći put neću brisati poruke, svako ko misli drugačije neka doveze primerak meni na probu, trebaće mi dva minuta da dokažem da sam u pravu.
Ne vidim drugi način kontrole smeše sem lambda sonde a to opet nije dovoljno brzo u nekim situacijama ako si to pitao...
Mislio sam odnos propan-butan, jer je to čini mi se presudno za detonacije. Mada sam siguran da ne postoji jeftin način da se izvrši merenje tog odnosa i prema tome reguliše paljenje. To za lambda kontrolu shvatam da je neizbežno, a ako bude finansija onda i računar i sekvencijalni sistem. Iskreno, ne zanima me toliko šta će od auta ispasti, jer nas je zobs pritego za gušu i vozim polako, koliko edukacija kroz ceo taj postupak. Ne mogu početi da eksperimentišem na tuđim automobilima, a kad sam se već školovao u tom pravcu red je da se trudim da bar znam nešto o poslu. Nije mi cilj da sedim u nekom servisu i ne pipam ništa drugo sem neke lake dijagnostike. Em za takvima nema potrebe, jer su ih puni servisi, em nisam toliko nezainteresovan.
Za taj domen nisam stručan ali teško da neka aparatura može u letu da nalizira sastav goriva i da to prosledjuje nekom na obradu, a lično mislim i da postoji, poblesavila bi za par dana obzirom šta bi merila...
Normalno da postoji, kako bi pravili sastav smeše ako ne znaju šta trpaju, ali to je industrijski aparat, mislio sam nešto za kola a da nije skuplje od auta...
Pa to mislim, nešto tog tipa, ali manje precizno i pristupačnije. Ne verujem da ne bi moglo komercijalno da se proizvodi, ali uglavnom tamo gde bi se proizvodilo, nema ni potrebe za tim, jer se sastav tačno zna. Nego, ja cenim da oni u NIS-u mešaju po sistemu: "Daj još malo butana, još... još... dooooobar... sad je mnogo - ma da ga..."
Comment