Osciloskopi

[Valent Vudriga]

Nevoli nitko trik pitanja?????

[TECA]

Ja obicno pravim greske na jednostavnim problemima,stoga bolje da cutim!
[ala ce sad da me oplete ]

[dieselman]

..a strujna klesta?

[TECA]

...a zar da propustimo cas naponskog merenja???

[Valent Vudriga]

OK decki, zaglavili smo malo. Amperaza se moze mjeriti ampermetrom sto zahtjeva diretno provodjenje vodova kroz instrument sto je vrlo nezgodno. Laksi nacin je da se koriste induktivna amper kljesta. Pokoji elektricar nam moze reci sto se desava na zici kad se "pusti struja".
Kljesta se spajaju na voltmetar ili osciloskop i zakace na zicu. Dok se na voltmetru moze citati samo kvantitativno stanje, osciloskop pokazuje detalje tipa koliko brzo se vrti benzinska pumpa, ili dali bobina ima kratki spoj na primarnim navojnicama.

[Valent Vudriga]

Htio sam vas takodjer pitati dali mjerite frekvencije pojedinih signala, no nakon debakla s amperazom necu. Dakle, osciloskopom mozemo mjeriti i frekvencije raznih signala.

Ideja je da se predoci svestranost instrumenta.

Sljedece pitanje je dali se susrecete sa situacijama gdje se motor iznenada ugasi pri bilo kojem rezimu rada i nemate vremena da uhvatite dogadjaj. Nema kodova, parametri ne pokazuju nista. Da bude gore, motor odmah lako upali.
Dali je otkazala iskra, dali su otkazali ubrizgavaci, ili nesto trece.
Koje instrumente koristite, ako bilo koje?

[TECA]

Da pokusam.Prolaskom struje kroz provodnik oko njega se stvara magnetno polje.Ako taj provodnik obuhvatimo strujnim kljestima(sama kljesta su neka vrsta transformatora)u njima se indukuje(generise)opet neka struja koja je neki ulazni signal za osciloskop,koji taj isti raspoznaje i vrlo precizno nam reprezentuje.Trenutna odstupanja mi nemozemo videti obicnim ampermetrom,dok se to na oskopu vidi iz aviona.Pokusavam svojim nivoom znanja da dam doprinosa ovoj temi,ako gresim molim da mi oprostite.
Osciloskop moze meriti frekvenciju.Holov davac se,koliko znam,u radu moze pratiti jedino osciloskopom.Led diodom sam kontrolisao njegovu ispravnost samo kada auto nije mogao upaliti i cini mi se da me je nekada takav nacin merenja prevario i sta onda reci ako je tog tipa davac obrtaja ili senzor bregaste...

[sw.brick]

osciloskop pokazuje detalje tipa koliko brzo se vrti benzinska pumpa

moze vise detalja oko ovoga.

inace da se prikljucim.
ne secam se kada sam merio struju, amperazu, u bilo kom uredjaju u skorije vreme.

prosto nisam imao potrebu jer vecina uredjaja ima strujnu elektronsku zastitu i samoregulaciju.

u automobilima je elektro sistem jos uvek onaj isti od pre 100 godina manje vise, i veoma zastareo za danasnje pojmove- mogucnosti.

cak ni automatski osiguraci jos nisu masovno uvedeni sto je inace trivijalno jednostavno.

sve sto je pomenuto a radi na struju naravno da vuce "amperazu", prosto tok struje je neminovna posledica razlike potencijala.

vaze univerzalna Kirhofova pravila, i prilicno lako se izracuna kolika struja tece, cak i ne mora uopste da se meri. dovoljan je napon tacnije pad napona i malo osnovne matematike.

ali, kod auta meni je uvek najvise smetalo nepristupacnost odnosno tupava konstrukcija razno raznih konektora i spojeva na cudnim mestima, puno gimnastike da se uopste stigne do zeljene zice/ provodnika.

izvor struje u autu je dvostruki, hemijski je akubaterija a mehanicki je alternator.
oba su strujni energetski izvori po tipu sto nam je vrlo zgodno.

mislim da je trend da se dijagnostika polako gasi kod ovlascenih servisera vozila, u smislu da se preferira monterski posao- zameni sklop za novi i ne popravljaj stari (sastavne delove).

tako je i u IT oblasti postalo servisiranje, vise se ne popravlja neki podsklop vec se ceo menja, cesto i ceo racunar se menja/ baci zbog u sustini banalnog i jeftinog kvara.


da ne pricam kako malo ljudi je spremno / sposobno da od 2 konektora i samog kabla napravi funckionalni prikljucni kabl za namenu pristupa programiranju nekog uredjaja.

nedavno sam gledao u cenovniku klasican tzv nul modem kablic od 0.5metara duzine za programiranje kotlova za grejanje- softversku dijagnostiku.
to kosta verovali ili ne, celih 110 eura ili oko 150 USD.

inace, napravi se za 5 minuta, a materijal vredi do 5 eura (ako i toliko).

[dranix]

Meni se cini da je merenje struje zapostavljeno i zbog toga sto je nezgodno a mnogi jos nisu culi za amper klesta.
Tacno je to da su bila skupa nekada ali vise nisu.

[BOOST]

osciloskop pokazuje detalje tipa koliko brzo se vrti benzinska pumpa

moze vise detalja oko ovoga.

brick, treba da ti je jasno da namski osciloskopi kao sto su za automotivnu industriju imaju u sebi vec redefinisane ili naknadno ubacene printove raznih situacija.

Tako naprimer kao sto je pomentuto, za pumpu za benzin, imas print iste kad je sve ok sa njom.

Obrtaji pumpe imaju veze sa brojem polova pumpe, definisan broj prekida pumpe (polnih) se vidi na scopu kao broj ripova koji u jedinici vremena bivaju konvertirani kao obrtaji iste.

Elem, kad znas broj polova pumpe, lako se po frekvenciji strujnih pulseva dobije podatak RPS

Kao sto vec rekosmo, dobar scope je pun predefinisanih vrednosti za uporedjenje.

[Valent Vudriga]

sw.brick:

vaze univerzalna Kirhofova pravila, i prilicno lako se izracuna kolika struja tece, cak i ne mora uopste da se meri. dovoljan je napon tacnije pad napona i malo osnovne matematike.

Samo djelomicno tocno. Zasto izracunavati ako se moze izmjeriti, cak i bez razdvajanja spojnica. Cilj testiranja vozila je prikupljanje informacija, sto vise i brze tim bolje. Mjerenje otpora svih ubrizgavaca na V8 motoru, gdje su isti nedostupni oku i ruci, moze biti uradjeno u nekoliko minuta.
Sto vise, ako svih 8 ubrizgavaca imaju isti izvor struje, nije moguce, mjerenjem napona i preracunavanjem, doci do spoznaje koji tocno ubrizgavaci imaju kratki spoj.

Tocno da svi preferiraju zamjeni dijelova, no treba znati kojih dijelova, da ne govorimo o situaciji kad zamjena dijelova ne pomaze nikako.
Mjerenje amperaze ne treba iskljuciti mjerenje napona. Sto vise mjerenja to bolje

[nijebitno]

@VV
Malo sam se presao kada sam rekao da trebamo naponski izvor, pisao sam na brzaka, trebamo strujni a to se teskonalazi

Nisam protiv trik pitanja, ali bi bi bilo dobro da znam cime raspolazemo na doticnom osciloskopu. Oni sa kojim sam se ja (malo) susretao na faksu su dvokanalni koji mjere samo napon i naravno vrijeme.

Ako imamo klijesta za mjerenje struje prikacimo neki DC izvor, na jednu osu napon, na drugu struju i eto nam otpora uzivo.

[Valent Vudriga]

Izgleda da moramo sinhronizirati terminologiju. Napon i struja???
Elektricni potencijal otvorenog i zatvorenog strujnog kruga. Struja bi bila kad je krug zatvoren. Mjeri se u amperima i otuda naziv amperaza.

Svaki osciloskop mjeri napon u vremenskoj jedinici. To je osnova. Dalje se dogradjuju s obzirom na upotrebu kao sto je automobilska. Industrijski osciloskop se moze koristiti takodjer uz odredjene dodatke.

[quote:14uzt756]Ako imamo klijesta za mjerenje struje prikacimo neki DC izvor, na jednu osu napon, na drugu struju i eto nam otpora uzivo.

[/quote:14uzt756]
U principu, da, no nije uvijek jednostavno.

Kad se bolje razmisli kako radi elektronski sistem upravljanja motorom i kakve sensore koristi, te koji medij koristi za komunikaciju, onda se moze shvatiti i prednost upotrebe osciloskopa.

[nijebitno]

Kada sam rekao strujni izvor mislio sam na izvor koji daje konstantnu struju bez obzira na sta ga prikljucili (teroija).

Struja je struja, napon je napon. Osciloskopi naravno mjere napon, ali ako je njegova standardna oprema strujna klijesta npr. ja bih onda rekao da taj osciloskop mjeri i struju.

Moramo sinhronizovati nase glave
Ja nisam protiv mozgalica, ali mi citanje misli predstavlja problem

Moze li rjesenje osciloskop kao ommetar, da vidim u kom pravcu se razmislja?

[sw.brick]

boost, mislim da smo pricali o obicnom univerzalnom osciloskopu, dakle bez icega predefinisanoga.

moje pitanje se na to odnosi, ne poseban automotive dijagnosticki alat- softver.