ubrzanje - nije inercija
jbg, lapsus, tj citas, pises, zena, dete, - desi se
jbg, lapsus, tj citas, pises, zena, dete, - desi se
razjasnili smo.
za slovo g
uvek sam mislio na g silu -
e sad
Citat:
g NIJE sila vec ubrzanje, i to tacno odredjene vrednosti koja iznosi a= 9,81 m/s2 (konstanta)
sad sam skroz izgubio nit
no
mislim da bi trebala posebna tema o
g - zemljino ubrzanje od 9.81 m/s2
G sili - sila zemljine gravitacije koja uzrokuje ubrzanje od 9,81 m/s2.
uticaj G sila i kolike su g sile i kako se izracunavaju sa sve primerom
uvek sam mislio na g silu -
e sad
Citat:
g NIJE sila vec ubrzanje, i to tacno odredjene vrednosti koja iznosi a= 9,81 m/s2 (konstanta)
sad sam skroz izgubio nit
no
mislim da bi trebala posebna tema o
g - zemljino ubrzanje od 9.81 m/s2
G sili - sila zemljine gravitacije koja uzrokuje ubrzanje od 9,81 m/s2.
uticaj G sila i kolike su g sile i kako se izracunavaju sa sve primerom
takva je definicija fizicke velicine.
moze se desiti da neupuceni ljudi svakako nazivaju razne pojmove, ja bih da se mi drzimo definisanih i poznatih fizickih velicina, naziva i oznaka kako je u SI sistemu odredjeno.
G sili - sila zemljine gravitacije koja uzrokuje ubrzanje od 9,81 m/s2.
nije sila tezine (auta, coveka, drveta, necega) ta koja uzrokuje gravitaciju zemlje (ili bilo kog tela).
masa je uzrok gravitacije (m)
sila gravitacije se jos naziva i tezinom (na zemlji se podrazumeva.
ne postoji varijanta g= sila.
F(sila)= m (masa) x a (ubrzanje)
ako je ubrzanje po vrednosti 9.81 m/s2, govori se o sili tezine.
dakle, F= m x g
kada je ubrzanje a= 0 govori se o beztezinskom stanju.
tipicni slucajevi su u vodenom bazenu pri odredjenim okolnostima, u svemiru, pri slobodnom padu, itd....
Fgravitacije = mx g moze da se obelezava i kao G (tezina na Zemlji)= m x g.
F meseca= m x ameseca
Fvenere= m x a venere
itd....
princip je isti, ono promenljivo je ubrzanje kao posledica razilicte mase tela.
tezina auta je promenljiva kako pri kocenju tako i pri davanju gasa.
tezina auta je takodje promenljiva i pri voznji kroz krivinu.
tek o tezini bi imalo podosta toga da se razmatra.
no da se zadrzimo na ubrzanju.
masa auta je nepromenljiva i ista je bilo da se koci, dodaje gas, bilo kako da se vozi.
posledica promene stanja kretanja, odnosno promene brzine je ubrzanje koje je po vrednosti negativno ili pozitivno.
sve to do sada je pricano o ponasanju tela u jednoj ravni u prostoru.
isti principi prosireni u realni prostor dobijaju vektorske komponente po sve 3 ravni.
sila postaje moment sile, inercija postaje moment inercije.
to dodatno komplikuje malko racunice post nas auto jeste trodimenzionalno telo u realnost a ne idealizovana jedna tacka.
osim toga nas auto nije kruto telo vec se savija, uvija, ima torziju karoserije pri dejstvu sila itd...
ako idemo u detalje, niti g nije svuda na Zemlji tacno 9.81 m/s2 vec je promenljivo i zavisi od geografske lokacije.
radi jednostavnosti racunice mozemo da smatramo g= const.
dakle, u autu se tokom voznje stalno menja tezina u funkciji ubrzanja dok je masa konstantna.
no kako auto ima po pravilu nekakav raspored masa (masa nije u jednoj tacki) , to postoji po pravilu neki moment sile u odnosu na vertikalnu osu vozila.
taj moment sile je promenljiv shodno ubrzanju(bilo uposravanju bilo ubrzavanju) i deluje na teznju automobila da zarotira oko vertikalne ose.
treci Njutnov zakon objasnjava medjusobno dejstvo sila akcije i reakcije.
na nasem autu sila reakcije nastaje u "gumama" ( interakcijom gume i podloge kretanja vozila), vec pominjane sile trenja kotrljanja i trenja klizanja.
da nazovemo rezultantu tih sila trakcijom, radi jednostavnosti.
zadnji trap, zadnje gume je ono sto odrzava auto na pravcu/ putanji kretanja.
zbog potrebe zadrzavanja stabilnosti / kontrole nad vozilom nuzno je da stoga zadnje gume uvek imaju bolju trakciju (vecu silu prijanjanja) od prednjih guma u datom vremenskom trenutku.
sila tezine se prilicno lako racuna, izmeri se masa po osnovu poznate g konstante mernim sredstvom za telo u mirovanju.
zatim se izmeri vreme promene stanja kretanja, kao i samo stanje kretanja.
iz toga se dobija ubrzanje.
ubrzanje x masa, dobija se trenutna tezina (dok traje to ubrzanje)
iz tezine se dalje izracuna sila trenja klizanja, uz poznatu osobinu podloge (koeficijent trenja).
na nama je samo da se zadrzimo u okviru limita te sile, i imamo potpunu kontrolu nad kretanjem vozila, tj punu upravljivost.
masu znamo, tezinu (silu) izmerimo prilicno lako, nas problem je podatak o koeficijentu trenja klizanja podloga- guma.
podloga po kojoj vozimo se stalno menja, pa stoga moramo da sami odredimo marginal sigurnosti koji zadovoljava dato ocekivano ubrzanje, tj promenu stanja kretanja.
to je ono sitno ali sto nam srecu kvari

nadam se da su sada jasnija pravila i mehanizmi po kojima se se dogadja upravljanje nasim vozilom..
Comment