Odg: Grejanje za kuću - koje je najekonomičnije
Interesantno, sami kazete da nemate cene, niste radili nikakvu racunicu isplativosti a opet iznosite zakljucak da TP nije ekonomican nacin grejanja.
Prosecan gradjanin zapadne EU je vec kupio i koristi godinama TP, sada to kupuju ispod prosecni gradjani, tj siromasniji sloj. Upravo i drzave pomazu siromasne da uhvate korak i poboljsaju svoj polozaj.
Konkretne cenovnike i adrese ovde necete naci, verujem da je poznato da se ovde ne odobrava bilo kakvo pominjanje imena a kamoli linkova koje imaju veze sa prodajom.
Mozete me kontaktirati na PP.
Vec sam naveo opseg cena TP koje se nude kod nas u maloprodajama trgovaca.
Cak i nisam hteo da pominjem najosnovnije TP koje imaju cenu cak manju od 200 eura jer mislim da to nije trajno resenje za grejanje.
TP lux kategorije snage 10kW koja zagreva vodu kosta manje od 2500 eura kod nas. To je TP tipicna za kuce gradjene po normama posle 1995. godine, dakle zadnjih 15tak godina za koje se prosecno u praksi srece toplotni gubitak reda 50W/m2 podne povrsine.
Dakle, za 2500 eura investicije u grejni izvor zadovoljava se potreba tipicne porodicne samostojece kuce do 200 kvadrata.
To je reda 3% investicije pri gradnji takve tipicne kuce.
Danas prakticno u zapadnoj i centralnoj evropi nove porodicne kuce vecinski imaju grejanje osnovno sa toplotnom pumpom.
Komercijalne objekte i da ne pominjemo, TP je sastavni deo zgrade isto kao i vodovod ili kompjuterska mreza.
Sto se ekonomicnosti tice najlosija danasnja TP ima za 250% manji trosak grejanja u poredjenju sa ostalim elektro grejnim telima.
Jos nesto, ulaganje u energetsku efikasnost se uvek isplati, a to posebno vazi za slucaj renovacije starog objekta u kombinaciji ugradnje TP uz povecanje termicke izolacije same zgrade.
Zelim da verujem da ste samo nespretnim odabirom reci proglasili toplotne pumpe neekonomicnim uredjajem, u nedostatku aktuelnih informacija.
Na ovo me upucuje preporuka da se kao TP koriste Samsung proizvodi, kao i LG.
Ja bih naprotiv, ove dve firme zaobisao u sirokom luku kada pricamo o zagrevanju kuca zimi. Za hladjenje su ok, ali za grejanje ulazak u rizik ne bih nikome preporucio (nasiroko poznata iskustva korisnika tj problemi u radu narocito invertera).
Za nase uslove ispodprosecno finansijki se moze preporuciti nesto od Midea proizvoda, koji odlicno rade zimi. To ukljucuje i klasicne TP bez invertera koje rade bez greske i na -10C. (sto i nije cudno ako se zna da je Midea starija generacija Toshiba TP u svemu, tj 100% Toshiba samo zastareli modeli).
Osim Toshibe pogodne kao TP za grejanje su i Mitsubishi Heavy, Fujitsu, Daikin, Hitachi, Sharp, Nibe. IVT, poneke Panasonic (recimo XE, NE modeli), Sanyo. Ta klasa proizvodjaca garantuje kvalitetom konstrukcije rad TP na vazduh na -20C po pravilu.
Sve te TP su po pravilu cene ispod 1000 eura za 5kW snage.
Naravno, uvek se moze kupiti obican kalorifer snage 2kW za 8-9 eura. Ne verujem da iko ozbiljan danas moze da smatra takav grejni uredjaj ekonomicnim izborom.
Radi poredjenja, ne moze se Jugo smatrati najvisim dostignucem za naseg coveka i da za njega nije nista bolje. Isto tako ne moze se ocekivati da je sve drugacije od Juga neekonomicno samo zato sto se ne poznaju podaci tog nekog drugacijeg vozila.
Navike su cudo a strah od novoga cesto blokira prihvatanje nekih drugacijih resenja.
Koristim TP na vazduh i pratim potrosnju od 2005. godine. Prosle zime za mesec januar je potrosnja el. energije bila 1250 kWh za 340m2 samostojece kuce u planinskoj klimi uz 24 sata grejanja na +23.
Trosak oko 60 evra.
Nije tesko zakljuciti koliko bi iznosio racun za grejanje nekim drugim sire rasprostranjenim " ekonomicnim" grejanjem poput gasa.
Preporucujem da ipak utrosite vreme na upoznavanje sa iskustvima korisnika TP pa cete verujem promeniti iznete zakjucke da je TP neekonomican vid grejanja.
Nemoguce je da su desetine miliona ljudi koji se sirom sveta greju na TP od Kanade preko Evrope do Japana bas tolike "budale" da su odabrale taj navodno neekonomican uredjaj.
Istina, danasnja produkcija u svetu je napustila stare TP od vise stotina KW i MW snage i industrija se prilagodila zahtevima modernih stedljivih zgrada.
Umesto ranijih velikih ciler sistema na struju danas su sve popularnije TP ciler na LPG, posebno za velike hotele, kongresne centre, soping molove i slicno.
Danas je u Evropi tesko naci novoizgradjeni javni objekat koji ne koristi neki vid TP.
To nikako nije slucajnost vec upravo rezultat racunice.
Pokretac teme je trazio ekonomicno grejanje, TP svakako spada u sam vrh ekonomicnosti ako se pravilno odabere sistem prema proracunu i pravilno ugradi.
TP nije trivijalna stvar i ne podnosi improvizacije uz odokativne pretpostavke. Svako zanemarivanje kompleksnosti ovog grejnog uredjaja moze finansijski da jako zaboli kasnije tokom upotrebe.
TP se ne prodaju kao gvozdje na kilo, pa se i cena ne formira bez konkretnog proracuna tj tacno utvrdjene potrebe samog objekta.
Originally posted by expendable
View Post
Prosecan gradjanin zapadne EU je vec kupio i koristi godinama TP, sada to kupuju ispod prosecni gradjani, tj siromasniji sloj. Upravo i drzave pomazu siromasne da uhvate korak i poboljsaju svoj polozaj.
Konkretne cenovnike i adrese ovde necete naci, verujem da je poznato da se ovde ne odobrava bilo kakvo pominjanje imena a kamoli linkova koje imaju veze sa prodajom.
Mozete me kontaktirati na PP.
Vec sam naveo opseg cena TP koje se nude kod nas u maloprodajama trgovaca.
Cak i nisam hteo da pominjem najosnovnije TP koje imaju cenu cak manju od 200 eura jer mislim da to nije trajno resenje za grejanje.
TP lux kategorije snage 10kW koja zagreva vodu kosta manje od 2500 eura kod nas. To je TP tipicna za kuce gradjene po normama posle 1995. godine, dakle zadnjih 15tak godina za koje se prosecno u praksi srece toplotni gubitak reda 50W/m2 podne povrsine.
Dakle, za 2500 eura investicije u grejni izvor zadovoljava se potreba tipicne porodicne samostojece kuce do 200 kvadrata.
To je reda 3% investicije pri gradnji takve tipicne kuce.
Danas prakticno u zapadnoj i centralnoj evropi nove porodicne kuce vecinski imaju grejanje osnovno sa toplotnom pumpom.
Komercijalne objekte i da ne pominjemo, TP je sastavni deo zgrade isto kao i vodovod ili kompjuterska mreza.
Sto se ekonomicnosti tice najlosija danasnja TP ima za 250% manji trosak grejanja u poredjenju sa ostalim elektro grejnim telima.
Jos nesto, ulaganje u energetsku efikasnost se uvek isplati, a to posebno vazi za slucaj renovacije starog objekta u kombinaciji ugradnje TP uz povecanje termicke izolacije same zgrade.
Zelim da verujem da ste samo nespretnim odabirom reci proglasili toplotne pumpe neekonomicnim uredjajem, u nedostatku aktuelnih informacija.
Na ovo me upucuje preporuka da se kao TP koriste Samsung proizvodi, kao i LG.
Ja bih naprotiv, ove dve firme zaobisao u sirokom luku kada pricamo o zagrevanju kuca zimi. Za hladjenje su ok, ali za grejanje ulazak u rizik ne bih nikome preporucio (nasiroko poznata iskustva korisnika tj problemi u radu narocito invertera).
Za nase uslove ispodprosecno finansijki se moze preporuciti nesto od Midea proizvoda, koji odlicno rade zimi. To ukljucuje i klasicne TP bez invertera koje rade bez greske i na -10C. (sto i nije cudno ako se zna da je Midea starija generacija Toshiba TP u svemu, tj 100% Toshiba samo zastareli modeli).
Osim Toshibe pogodne kao TP za grejanje su i Mitsubishi Heavy, Fujitsu, Daikin, Hitachi, Sharp, Nibe. IVT, poneke Panasonic (recimo XE, NE modeli), Sanyo. Ta klasa proizvodjaca garantuje kvalitetom konstrukcije rad TP na vazduh na -20C po pravilu.
Sve te TP su po pravilu cene ispod 1000 eura za 5kW snage.
Naravno, uvek se moze kupiti obican kalorifer snage 2kW za 8-9 eura. Ne verujem da iko ozbiljan danas moze da smatra takav grejni uredjaj ekonomicnim izborom.
Radi poredjenja, ne moze se Jugo smatrati najvisim dostignucem za naseg coveka i da za njega nije nista bolje. Isto tako ne moze se ocekivati da je sve drugacije od Juga neekonomicno samo zato sto se ne poznaju podaci tog nekog drugacijeg vozila.
Navike su cudo a strah od novoga cesto blokira prihvatanje nekih drugacijih resenja.
Koristim TP na vazduh i pratim potrosnju od 2005. godine. Prosle zime za mesec januar je potrosnja el. energije bila 1250 kWh za 340m2 samostojece kuce u planinskoj klimi uz 24 sata grejanja na +23.
Trosak oko 60 evra.
Nije tesko zakljuciti koliko bi iznosio racun za grejanje nekim drugim sire rasprostranjenim " ekonomicnim" grejanjem poput gasa.
Preporucujem da ipak utrosite vreme na upoznavanje sa iskustvima korisnika TP pa cete verujem promeniti iznete zakjucke da je TP neekonomican vid grejanja.
Nemoguce je da su desetine miliona ljudi koji se sirom sveta greju na TP od Kanade preko Evrope do Japana bas tolike "budale" da su odabrale taj navodno neekonomican uredjaj.
Istina, danasnja produkcija u svetu je napustila stare TP od vise stotina KW i MW snage i industrija se prilagodila zahtevima modernih stedljivih zgrada.
Umesto ranijih velikih ciler sistema na struju danas su sve popularnije TP ciler na LPG, posebno za velike hotele, kongresne centre, soping molove i slicno.
Danas je u Evropi tesko naci novoizgradjeni javni objekat koji ne koristi neki vid TP.
To nikako nije slucajnost vec upravo rezultat racunice.
Pokretac teme je trazio ekonomicno grejanje, TP svakako spada u sam vrh ekonomicnosti ako se pravilno odabere sistem prema proracunu i pravilno ugradi.
TP nije trivijalna stvar i ne podnosi improvizacije uz odokativne pretpostavke. Svako zanemarivanje kompleksnosti ovog grejnog uredjaja moze finansijski da jako zaboli kasnije tokom upotrebe.
TP se ne prodaju kao gvozdje na kilo, pa se i cena ne formira bez konkretnog proracuna tj tacno utvrdjene potrebe samog objekta.
Comment