naravno govorim o ubrizgavanju goriva) ...nekako mi malo cudno da se celih 20 ks dobija IC-om?
IC hladi za blizu 100 stepeni vazduh a to je poprilicno sto se tice uticaja na hemijsku reakciju prilikom sagorevanja.
pri tome jaci motor (uz IC) ima i manju specificnu potrosnju, odnosno potrosi manje grama dizela za isti efekat u kWsatima proizvedene energije usled efikasnijeg sagorevanja.
znaci, MANJE goriva se ubacuje u motor uz upotrebu IC nego bez njega za istu snagu, odnosno uz istu kolicinu goriva se dobija veca snaga.
a osim te razlike u IC mozda postoje i razlike u samoj turbini, posto uz IC moze i turbina da sabije vecu masu vazduha, odnosno moze veca (podesena na veci protok) turbina da se upotrebi.
sve su to povezani elementi pa promena jednog utice i na ostale u citavom nizu lanca koji utice na nacin sagorevanja goriva i krajnji efekat.
jedina razlika u pritisku (?) bosh p. i IC-u ...hm...brick(postujem tvoje misljenje) ali ovo se nikako ne slaze sa tvojim kriterijumima...
visi pritisak,manja kapljica, bolja atomizacija dizela, bolje sagorevanje, veci efekat motora.
veca dizna, veca kapljica, losija atomizacija dizela, losije sagorevanje, manja snaga.
u tvom slucaju limit motora nije dizna niti brizgaljka vec premalo vazduha (usled zagrevanja) koji ulazi u motor.
za malo starije primer- Golf turbo dizel 1600 kubika motor 1982. ima 69KS efekat.
isti Golf turbo dizel 1600 kubika sa interkulerom iz 1989. ima 80KS a uz identicni sistem ubrizgavanja dizela.
na 1600 kubika razlika je okruglo 11 konja pa ti vidi, kao rezultat interkulera.
funkcionise! Ako su jedno Ameri, pa ih, eto, necemo uzeti kao dokaz, drugi su EVROPLJANI!
Dalje:
Moje misljenje je da ono sto ogranicava snagu mog motora nije nedovoljno kiseonika vec nesavrsen sistem ubrizgavanja (pumpa visokog pritiska + brizgaljke) koji nije u stanju da 'atomizira' kapljice goriva da budu dovoljno male kako bi sto lakse sagorele - znaci, umesto da sagori svo gorivo koje se ubaci u cilindar danas sagori, recimo, 80%. Kada bi sistem bio savrsen i mogao da bukvalno atomizira gorivo sagorelo bi svo gorivo (ok, ne svo, "adijabatski termodinamicki ciklus...") Sad dolazimo do sustine: Pretpostavimo da ima dovoljno kiseonika. NAJBOLJI nacin za povecanje snage je, znaci, sto bolja atomizacija goriva. To brick ti govoris, to kazem i ja. To se postize manjim otvorima dizni i vecim pritiskom ubrizgavanja. Medjutim, sto je manja dizna to je NEOPHODAN veci pritisak pumpe da bi za isto vreme trajanja ubrizgavanja mogla biti ubrizgana ista kolicina goriva. Npr: dizna promera 1 i pritiska ubrizgavanja 1 ubrizga za vreme trajanja 1 kolicinu goriva 1; medjutim, efikasnija dizna (koja omogucava bolje/efikasnije sagorevanje) promera 0,5 mora da ima pritisak 2 da bi za isto vreme 1 ubrizgala istu kolicinu goriva 1. Ukoliko se to uspe sagorece, recimo, 90% ubacenog goriva i dobice se veca snaga, a nije ni menjano vreme i trajanje ubrizgavanja koje je, pretpostavimo, vec bilo podeseno kao najoptimalnije po pitanju kontrole temperature, vremena sagorevanja, stepena iskoriscenja itd. E sad, 'nas' tjuning: Dakle, da bih povecao snagu najbolje je da stavim MANJE dizne i povecam pritisak ubrizgavanja. Ukoliko i nabavim manje dizne (mislim, je l' postoje 'kompatibilne' manje
) pritisak bih morao drasticno da povecam. I bez manjih dizni mogu samo da povecam pritisak (sto je i Opel uradio sa DTI) ali to je, cini mi se, ubedljivo najrizicniji nacin, ne znam ni da l' je izvodljiv, a pouzdan sigurno nije. Mozda je resenje stavljanje bolje pumpe koja daje visi pritisak po 'defaultu', a ne da 'budzim' staru, ali cena
Sta da radim
Eto, to je to. Ovo je moje sagledavanje cele stvari i zasto se tako radi. Laik jesam, uprosceno jeste, ali osnova je to. Naravno, sada ostaje kljucno pitanje: da li ima dovoljno kiseonika za sagorevanje dodatne kolicine goriva?
, ipak su to Ameri, pa jos sa 'neta' 
j po netu.
Comment