Odg: Gume - iskustva, proizvodjaci ...
A baš se pitam, šta ima 'gorans' (a ja zajedno sa njim) da objašnjava da li se isplati kad je dranje
(blam).
Kad odjednom bivaš na 5-6 mesta, onda ti nešto i promakne.
500din. po točku me je i dovelo ovde (nije li suludo?).
500din. za 4 točka ... hmmm. 100 din. po točku, i dovoljno je, možda ni toliko ne vredi ali cenu od 150din. sigurno ne vredi (balansiranje je toliko, kako-gde). Tubeless ventili vrede više (ili bar koliko azot) a cena im je 50-100din.
O.K. sve je jasno. Skoro da nema svrhe ali ako se dobije gratis (uz npr. račun veći od 1000din. ili uz kupljenu gumu-dve) zašto da ne.
Ako bi se cenkao kao na pijaci dao bi 50din. (pa makar nemalo svrhe).
100 din. je gornja granica (po gumi) a 300din za komplet 4 (5) točka (ha-ha).
Nikad nisam uduvao N2 jer nije bilo gratis, uglavnom u provinciji toga nema, do 100din./kom. bi dao (da probam).
P.S.
Od inertnosti gasa nikakva korist (ama baš) a od osobina gasa slaba.
Obično se navode sledeće prednosti:
1) Azot sprečava koroziju (auuu brale! Ovo je za čistu peticu ... na faksu); sprečava, sprečava ali ... (jasno je)
2) manja potreba za dopumpavanjem pneumatika (a iz toga lista prednosti, koja pada u vodu ako redovno kontrolišete pritisak u gumama)
Ovo je ... pa ... nek ostane. Čisto po(sumnjam).
Doduše nije ni Goran skroz u pravu, malo dopumpanog kiseonika i vodene pare (te Argona, još inertniji od Azota, samo skuplji) ne smeta baš toliko. Ne toliko zbog dopumpavanja (koje možda jeste ređe ali ne koliko se tvrdi, u reklami) već zbog svega ostalog azot ne vredi nešto posebno. Sigurno da guma neće trajati 10, 20 ili 30% duže (zbog oksidacije kiseonikom unutar pneumatika ili bilo čega drugog, jedino ako ne proveravate pritisak, guma će kraće trajati ali to važi i za azot).
Zanimljiviji je RAZLOG za manjom potrebom dopumpavanja!!
(Kažu) zato što je Azot (molekul valjda) VEĆI od (molekula) Kiseonika.
Kakvi naučnici (bog te mazo!). A od škole ... RESAVSKA. Ovo su (od negde) DOBRO prepisali.
Jeste da su atomi kiseonika veći i da se zbog trostruke veze N-N atoma može (na prvu) očekivati da je to i sa atomima, zbog silnih razloga (hibridizacija) to zaista nije tako (nije N2 manje od O2).
Veličina ovih molekula je:
1) Azot: 365x267pm (možda se zato i kaže: ma idi u pm
); dužina 0,365nm a širina 0,267nm
2) Kiseonik: 347x249pm; dužina 0,347nm, širina 0,249nm
Razlika (dakako) postoji. Ali ... kad je tamo a ono međutim.
Zbog ovoga nije tolika razlika da bi se guma (pneumatik) dopumpavao 5 puta ređe ili tako nešto. Razlika je prilično mala.
Naučnici (pravi) su napravili "molekulska sita" koja ih razdvajaju ALI ... ne postoji metoda da se naprave veličina pora koja bi bila pogodna za ovaj proces. Metoda se (više) zasniva na (drugim) fizičkim osobinama ovih molekula.
Radi se o softificiranim metodama. Pravi SF (naučna fantastika).
E, kako su samo "glupi", pa mogli su da ih lepo razdvoje pomoću običnog pneumatika (prave su ovcica ).
E nauko moja, i bogu si teška!
Ako bi prethodno i bila istina (možda 1/gugle procenata) onda bi zapravo gume trebalo DOPUMPAVATI a ne NAPUMPAVATI azotom. Logično zar ne, svakih mesec dana dopunjavate kiseonik koji je iscureo pa samim tim za godinu dana imate 88% azota a ne "samo" 78%.
Na kraju krajeva ajd' bar da gume pumpamo Argonom ili još bolje Kriptonom (ni Superman (men) Vam ništa ne može, ali ništa!).
3) Smanjeno zagrevanje guma u vožnji. Mož' bit' da, mož' bit' ne. Pretežno ne. Zaista me mrzi (a i nemam vremena) da tražim TermoDinamičke tablice pa da vidim da li je (baš me nešto ...). Ne treba ni da se potvrđuje. Ako već vozite brzo (oštro) gume treba malo dopumpati. Onda je bolje i ako se (malo) više zagreju, zar ne?
Osim toga, ako ste kupili odgovarajuću (brzinsku) klasu, sve je O.K. (nisu testirane na azot).
Ako je i tačno, možda (i samo možda) ima uticaja kod trkačkih automobila i aviona. Kod normalnih automobila, malo đavola.
Kod "letećih objekata" (identifikovanih ili ne) se možda gume pumpaju azotom ali više iz drugih razloga (ako i o tome počnemo stigosmo do (moje) penzije). Ovo je auto forum a ne "aero" (mada uz SAAB Aero, nisam 100% siguran
).
Možda (nisam pratio ni diskusije niti sam se udubljivao u temu) je jedina prednost manja varijacija u pritisku pneumatika sa spoljnom temperaturom (inače morate tu i tamo zimi da dopumpate). Nije ni to bog zna šta. Leti malo veći neće da škodi a zimi manji. Ne verujem da je razlika bitna (možda tek deseti deo bar, evenutalno par njih, taman da nema veze).
Ipak u vazduhu ima 80% istog.
Azot je (doduše) SUV gas. To ima neke veze ... ali za (sub)akademsku raspravu.
I na kraju Azot je NEZAPALJIV gas ("inertan", jeste bar pri manje "oštrim" uslovima) - što jest, jest.
Sa čim ovo ima veze? Ono malo kiseonika u gumi nasuprot (celoj) ATMOSFERI ...
Ako ti se zapali guma, bolje ćeš (navodno) proći ... Ma daj ...
Gori guma spolja a ne iznutra ... hebem li ga šta je ideja.
Nema (tek) ovo veze sa ničim (bitnim). Kod teretnih vozila ionako treba pustiti da guma izgori (otpadne) pa ako već sprečava požar (samo što nije) ili ga gasi
onda je opet loša stvar; ili nije baš tako dobra.
ITD.
Ma 250 dindži za sve gume (sa rezervnom) ... više ne dajem!
P.S.
Malo je jasnije zašto s vremena na vreme "planem" (može i bez navodnika).
Sugestivno i agresivno navođenje nečega o čemu se POJMA NEMA je efikasnije (milion puta, na žalost) nego ako se nešto kaže uz dozu rezerve (jer stvari mogu biti i nešto drugačije).
Neki t*pč* iz marketinga (zapravo je Ajnštajn i toliko puta pametniji, koliko više zarađuje) sa 10x većom zaradom lepo kaže:
Ovo naše (mineralno) ulje je 100% sintetičko. Ne samo što ostane živ, nego i pošteno zaradi onu svoju proviziju jer bar 10x više proda tog istog ulja (guma, azota ...) nego onaj ko ga je napravio i koji će možda da prizna da to nije baš 100% sintetičko (nije ni 0% ili je tek 10%) ili da je konkurencija "tu negde" a ne hiljadama km daleko (i ispod).
Doduše:
od NAUČNE ELITE smo videli kako smo prošli (nova emisija me samo podseti na tužne događaje) sa nekim vakcinama (i lekovima) i kako ćemo tek proći (sa GMO).
No, niti je ta Elita zaista Elita (nego se, uglavnom međusobno, takvom proglasila), a i tužno je kada se (ta) elita prodaje za siću. Doduše koliko su plaćeni možda i moraju da se tako prodaju (za sitne pare). I tako će nam i biti. Sve gore i gore.
Daj malo toga azota (da si napumpam mozak, da ne istruli), platiču 125 dindži.
A posle, sok od rajčice - molim!
(za takav ne pitam šta košta, isplati se!)
A baš se pitam, šta ima 'gorans' (a ja zajedno sa njim) da objašnjava da li se isplati kad je dranje

Kad odjednom bivaš na 5-6 mesta, onda ti nešto i promakne.
500din. po točku me je i dovelo ovde (nije li suludo?).
500din. za 4 točka ... hmmm. 100 din. po točku, i dovoljno je, možda ni toliko ne vredi ali cenu od 150din. sigurno ne vredi (balansiranje je toliko, kako-gde). Tubeless ventili vrede više (ili bar koliko azot) a cena im je 50-100din.
O.K. sve je jasno. Skoro da nema svrhe ali ako se dobije gratis (uz npr. račun veći od 1000din. ili uz kupljenu gumu-dve) zašto da ne.
Ako bi se cenkao kao na pijaci dao bi 50din. (pa makar nemalo svrhe).
100 din. je gornja granica (po gumi) a 300din za komplet 4 (5) točka (ha-ha).
Nikad nisam uduvao N2 jer nije bilo gratis, uglavnom u provinciji toga nema, do 100din./kom. bi dao (da probam).
P.S.
Od inertnosti gasa nikakva korist (ama baš) a od osobina gasa slaba.
Obično se navode sledeće prednosti:
1) Azot sprečava koroziju (auuu brale! Ovo je za čistu peticu ... na faksu); sprečava, sprečava ali ... (jasno je)
2) manja potreba za dopumpavanjem pneumatika (a iz toga lista prednosti, koja pada u vodu ako redovno kontrolišete pritisak u gumama)
Ovo je ... pa ... nek ostane. Čisto po(sumnjam).
Doduše nije ni Goran skroz u pravu, malo dopumpanog kiseonika i vodene pare (te Argona, još inertniji od Azota, samo skuplji) ne smeta baš toliko. Ne toliko zbog dopumpavanja (koje možda jeste ređe ali ne koliko se tvrdi, u reklami) već zbog svega ostalog azot ne vredi nešto posebno. Sigurno da guma neće trajati 10, 20 ili 30% duže (zbog oksidacije kiseonikom unutar pneumatika ili bilo čega drugog, jedino ako ne proveravate pritisak, guma će kraće trajati ali to važi i za azot).
Zanimljiviji je RAZLOG za manjom potrebom dopumpavanja!!
(Kažu) zato što je Azot (molekul valjda) VEĆI od (molekula) Kiseonika.
Kakvi naučnici (bog te mazo!). A od škole ... RESAVSKA. Ovo su (od negde) DOBRO prepisali.
Jeste da su atomi kiseonika veći i da se zbog trostruke veze N-N atoma može (na prvu) očekivati da je to i sa atomima, zbog silnih razloga (hibridizacija) to zaista nije tako (nije N2 manje od O2).
Veličina ovih molekula je:
1) Azot: 365x267pm (možda se zato i kaže: ma idi u pm

2) Kiseonik: 347x249pm; dužina 0,347nm, širina 0,249nm
Razlika (dakako) postoji. Ali ... kad je tamo a ono međutim.
Zbog ovoga nije tolika razlika da bi se guma (pneumatik) dopumpavao 5 puta ređe ili tako nešto. Razlika je prilično mala.
Naučnici (pravi) su napravili "molekulska sita" koja ih razdvajaju ALI ... ne postoji metoda da se naprave veličina pora koja bi bila pogodna za ovaj proces. Metoda se (više) zasniva na (drugim) fizičkim osobinama ovih molekula.
Radi se o softificiranim metodama. Pravi SF (naučna fantastika).
E, kako su samo "glupi", pa mogli su da ih lepo razdvoje pomoću običnog pneumatika (prave su ovcica ).
E nauko moja, i bogu si teška!
Ako bi prethodno i bila istina (možda 1/gugle procenata) onda bi zapravo gume trebalo DOPUMPAVATI a ne NAPUMPAVATI azotom. Logično zar ne, svakih mesec dana dopunjavate kiseonik koji je iscureo pa samim tim za godinu dana imate 88% azota a ne "samo" 78%.
Na kraju krajeva ajd' bar da gume pumpamo Argonom ili još bolje Kriptonom (ni Superman (men) Vam ništa ne može, ali ništa!).
3) Smanjeno zagrevanje guma u vožnji. Mož' bit' da, mož' bit' ne. Pretežno ne. Zaista me mrzi (a i nemam vremena) da tražim TermoDinamičke tablice pa da vidim da li je (baš me nešto ...). Ne treba ni da se potvrđuje. Ako već vozite brzo (oštro) gume treba malo dopumpati. Onda je bolje i ako se (malo) više zagreju, zar ne?
Osim toga, ako ste kupili odgovarajuću (brzinsku) klasu, sve je O.K. (nisu testirane na azot).
Ako je i tačno, možda (i samo možda) ima uticaja kod trkačkih automobila i aviona. Kod normalnih automobila, malo đavola.
Kod "letećih objekata" (identifikovanih ili ne) se možda gume pumpaju azotom ali više iz drugih razloga (ako i o tome počnemo stigosmo do (moje) penzije). Ovo je auto forum a ne "aero" (mada uz SAAB Aero, nisam 100% siguran

Možda (nisam pratio ni diskusije niti sam se udubljivao u temu) je jedina prednost manja varijacija u pritisku pneumatika sa spoljnom temperaturom (inače morate tu i tamo zimi da dopumpate). Nije ni to bog zna šta. Leti malo veći neće da škodi a zimi manji. Ne verujem da je razlika bitna (možda tek deseti deo bar, evenutalno par njih, taman da nema veze).
Ipak u vazduhu ima 80% istog.
Azot je (doduše) SUV gas. To ima neke veze ... ali za (sub)akademsku raspravu.
I na kraju Azot je NEZAPALJIV gas ("inertan", jeste bar pri manje "oštrim" uslovima) - što jest, jest.
Sa čim ovo ima veze? Ono malo kiseonika u gumi nasuprot (celoj) ATMOSFERI ...
Ako ti se zapali guma, bolje ćeš (navodno) proći ... Ma daj ...
Gori guma spolja a ne iznutra ... hebem li ga šta je ideja.
Nema (tek) ovo veze sa ničim (bitnim). Kod teretnih vozila ionako treba pustiti da guma izgori (otpadne) pa ako već sprečava požar (samo što nije) ili ga gasi

ITD.
Ma 250 dindži za sve gume (sa rezervnom) ... više ne dajem!
P.S.
Malo je jasnije zašto s vremena na vreme "planem" (može i bez navodnika).
Sugestivno i agresivno navođenje nečega o čemu se POJMA NEMA je efikasnije (milion puta, na žalost) nego ako se nešto kaže uz dozu rezerve (jer stvari mogu biti i nešto drugačije).
Neki t*pč* iz marketinga (zapravo je Ajnštajn i toliko puta pametniji, koliko više zarađuje) sa 10x većom zaradom lepo kaže:
Ovo naše (mineralno) ulje je 100% sintetičko. Ne samo što ostane živ, nego i pošteno zaradi onu svoju proviziju jer bar 10x više proda tog istog ulja (guma, azota ...) nego onaj ko ga je napravio i koji će možda da prizna da to nije baš 100% sintetičko (nije ni 0% ili je tek 10%) ili da je konkurencija "tu negde" a ne hiljadama km daleko (i ispod).
Doduše:
od NAUČNE ELITE smo videli kako smo prošli (nova emisija me samo podseti na tužne događaje) sa nekim vakcinama (i lekovima) i kako ćemo tek proći (sa GMO).
No, niti je ta Elita zaista Elita (nego se, uglavnom međusobno, takvom proglasila), a i tužno je kada se (ta) elita prodaje za siću. Doduše koliko su plaćeni možda i moraju da se tako prodaju (za sitne pare). I tako će nam i biti. Sve gore i gore.
Daj malo toga azota (da si napumpam mozak, da ne istruli), platiču 125 dindži.
A posle, sok od rajčice - molim!
(za takav ne pitam šta košta, isplati se!)
Comment