Hehe, prvo ne vozim tako uopste, a ko se tako zalece po klizavom u krivine ni ABS mu nece pomoci barem ne zadugo.
ABS nije magichna stavka na autu, vec je tu da eliminishe nedostatke ljudskog mozga u kritichnim situacijama. Ovo gore navedeno vazi SAMO ako nisi ukljuchio mozak bar malo i prilagodio se zakonima fizike koji su neumoljivi.
Originally posted by Marko001
A i ne znaci da ce vozilo bez ABS-a sleteti u jarak, jer se rad ABS-a moze simulirati i ne dozvoliti blokiranje tockova ako je vozac vest.
Rad ABSa se NEMOZE SIMULIRATI , u pitanju je chista zabluda.
Originally posted by Marko001
Negde sam vec postovao rezultate testiranja, koliko ABS produzava zaustavni put na podlozi sa losom trakcijom, ali moracu opet da potrazim te podatke.
Sto se mene licno tice, ja bih najradije da imam prekidac za ABS, pa da ga drzim ukljucenog po suvom, a po snegu, poledici, ledu,a eventualno i po
mokrom da ga iskljucim
Vec sam napisao da ova tvrdnja ima veze ne sa ABSom vec sa nesavesnim setupom na autu ili sa polufabrikatom koji je napustio fabriku i naziva se recimo automobil X.
Originally posted by Marko001
Vlado, ja sam zainteresovan za ugradnju prekidaca za ABS, ne za iskljucivanje totalno naravno
Izbacivanje ABSa iz funkcionalnog stanja sa zadrzavanjem primarnog hidraulichnog sistema nije moguce partialno. Ako je ugasen ugasen je totalno i ostaje primarni hidraulicni sistem u funkciji koji nije isti kao sistem bez ABSa naskroz.
Brzina odziva klipova na cheljustima je smanjena i produzena za minimum 0,5 sec.
MISLI DA LI IMAS 0,5 SEC na raspolaganju. Kod mene je tu u pitanju neretko preko 30m distance.
Svaki metar se racuna izmedju zivota i smrti!!!
Molim da prestanete sa ovim apsurdima nepoznavajuci sistem koji nema ABS lampicu za kontrolu slucajno vec ako ABS sistem neradi smatrajte to istim sto i CHECK ENGINE, nekoristite auto sa punim kapacitetom, nesto ili neko ce riknuti!!!
Att mäta är att veta...to measure is to know...meriti je znati..
move your mind
I jos jedna stvar, vi sad pricate kako mozete svojim umecem, iskustvom, simuliranjem ili cemu vec da nadoknadite ili cak i nadmasite ABS ... Ok, aj da kazem, teoretski je to lepo isplanirano, ali bas me zanima kako bi ste to izveli u praksi pod uticajem straha, panike, adrenalina ili cega jos, nisam bas siguran da biste uradili bilo sta drugo sto biste stisnuli kocnicu do kraja i ne pustali dok ne stanete...
mene je nekolikoputa spasio ali sam zahvaljujuci njemu jednom prilikom proklizao na ledu i uparkirao W126 yugicu u gepek...
na laganijim i relativno slabim autima bez ABS-a je djene-djene ali na necemu vecem i jacem bez ABS - ne, hvala!
Originally posted by BOOST
MISLI DA LI IMAS 0,5 SEC na raspolaganju. Kod mene je tu u pitanju neretko preko 30m distance
Rad ABSa se NEMOZE SIMULIRATI , u pitanju je chista zabluda.
podrzavam.
ABS je slozen sistem automatskog upravljanja(eng. control systems),na ETF jedan predmet se tako zove-"SAU" Koga zanima vise od dobronamernih saveta upucenih i eventualno bi da projektuje ili ugradi sistem svejedno ,na neko vozilo za koje ne postoji fabricki setup delova ABS neka pocne tako sto ce diplomirati na ETF.Ta "stvar" u sebi ima jedan kompletan minijaturni racunar i softver izmedju ostalog.
Naprimer knjiga "Modern control systems" od Richard Dorf i Robert Bishop je jedan od najboljih univerzitetskih udzbenika iz oblasti upravljanja i ima 854 strane.
Da mnogo ne se*** evo iz te knjige primer dijagram toka (flow graph) nekog sistema ABS koji je dat samo kao primer iz konteksta nekih postupaka resavanja
I...?
Da li bi neko izuzimajuci eksperte za pocetak bio ljubazan da da definiciju kocenja?I malo diskusije u tom pravcu sta se zapravo (ne)dogadja kada tocak zablokira pri kocenju
Ovakvo pitanje se samo u Srbiji može postaviti. Očekujem sledeće da servo ili klima nisu potrebni, a o airbagovima da ne pričam. Živim na brdu i znam kako po snegu i ledu silazim sa ABS-om, a kako sa starim kolima bez, kad sam leteo pod tramvaj. najvažniji aspekt kočenja je sigurnost a po mokrom je to važnije, uz dobre gume od milimetara zaustavnog puta
@Laki55 ali kolega nalazimo se u kompleksnom domenu zar ne vidite
jedna stvar,bilo bi pametno da prilikom sedanja u neki auto utvrdite da li ima ABS ili ne
jer ce "pumpanje" kocnica na autu sa ABS dati katastrofalne rezultate!!!
moguci scenario je da vam pijani ortak da kljuceve od njegovog auta da ga odvezete kuci i desi se kriticna situacija na putu!
Fora je u tome sto bez Abs-a imas potpuno kontrolu nad vozilom tj kocenjem. onako kako ti pritiskas kocnicu tako auto i koci
može da se kaže i tako ali samo pod jednim (idealnim) uslovom.
da ti unapred znaš koeficijent trenja podloge sa gumom.
a pošto to u realnosti ne znaš time niti kako da pritisneš ko?nicu a naravno posledi?no da nemaš ni potpunu kontrolu nad vozilom.
ko?enje što se ti?e najboljeg efekta usporavanja je ono na samoj granici klizanja, dakle kada guma krene da kao kliza a zapravo se još obr?e.
iskusan voza? naravno ne?e imitirati ABS sa 30 puta pumpanja u sekundi jer je to prakti?no nemogu?e, ve? kontinuiranim pritiskom pedale ko?nice (bez pumpanja naravno) dok ne oseti da to?kovi još imaju trakciju, da se okre?u.
kako je taj ose?aj vrlo trenutan u vremenu, vrlo promenljiv, i vrlo zavisan od mali milion stvarnih faktora puta to je i takav voza? u samo nekim situacijama zaista sposoban da ko?i maksimalno mogu?om još ko?ionom silom a naj?eš?e ko?i ili preslabo (tj duže ko?i od ABSa, tj lošije) ili prejako (tj opet duže od ABSa jer prelazi to?ak u stanje klizanja).
e sad, ABS ima jednu krupnu prednost, ima senzor stanja podloge posredno, odnosno direktno ima senzor klizanja i senzor obrtanja to?ka/ gume.
taj senzor je ono što upravlja radom ABSa a ne ?ovek, niti njegova ja?ina stiskanja nogom.
naravno, podrazumeva se da je potrebno da ?ovek zaista punom silom nužnom za aktivaciju ABS (u punom opsegu funkcionisanja) stisne pedalu.
ABS nije isti na svamom autu, iako funkcioniše na istim baznim principima.
ono što se razlikuje je pamet, tj umemorisani softver koji daje uputstvo ABSu kako da se ponaša prema pojedinim vrstama podloge.
neki ABS-i su jako dobri, neki jako loši a pre svega je potrebno da sam auto bude dobro konstruisan po pitanju dinamike vožnje (tj raspodele masa i podešenosti ogibljenja).
tako npr, auto sa zadnjim pogonom po pravilu ima kra?i zaustavni put od auta sa prednjim pogonom, pri dejstvu ABSa.
(auto sa zadnjim pogonom ima ve?u dostupnu ukupnu trakciju gume sa podlogom i zbog toga i viši prag efektivnosti rada ABSa).
itd, mnogo faktora u?estvuje u ko?enju, ABS je samo jedan od najvažniji faktor je guma, od onih na koje može voza? (i vlasnik) da uti?e.
sve ostalo je neko drugi odredio (fabrika) ili je promenljivo (put i nejgovo stanje).
ako bi trebao da biram, uvek ABS i to ne zbog ko?enja.
koa što je @206 potanko objasnio, svrha ABSa je da omogu?i da se iznenadna prepreka bezbedno zaobidje a ne da se pokušava da zaustavi masa vozila koja se kre?e visokom brzinom (tj kineti?ka energija pretvori u termi?ku energiju).
ono što je u saobra?aju bitno je vreme u (mili) sekundama a nije dužina ko?enja, vreme do prepreke.
daleko se brže može zaobi?i prepreka pogotovu pri ve?im brzinama nego zaustaviti auto.
stara voza?ka poslovica, auto je onoliko dobar koliko ima dobro zaustavljanje (ko?nice)
max brzina je sporedan pojam u kontekstu bezbednosti
Krivo mi je samo sto nema nekog testa gde se pokazuje zaustavni put jugica ili zastave,mnogi modeli bi im pozavideli,slobodno se vi smejte ali ako je vozilo 100% ispravno
kako nema, pa ima naravno.
zove se test 100 km/h - 0 km/h izmereno u metrima.
da ne kopam, koliko se se?am za novi (fabri?ki novi) primerak Z101 to iznosi nekih 53 metra.
to zna?i da kada se prose?an auto ve? zaustavio Z101 je još naveliko jurio, i za ceo jedan kamion/ autobus dužine gazi ono ispred sebe na šta nailazi.
npr da je peša?ki prelaz, to zna?i da je pokosio voza? pešake, i to ne zato što ne zna da vozi nego zato što je auto prosto konstruisan sa takvim osobinama.
da ne misliš da je Z101 najgore vozilo po pitanju ko?nica.
vozio sam jedan auto, i to samo jednom jer slede?i put nisu mogli da me nateraju da sednem za volan, kome treba jedno 70-80 metara za isti podvig zaustavljanja.
nije doma?i, nije isto?no evropski model/marka.
i nije baš ni najjeftinija kategorija.
A iz koje godine je taj test!? Pazi ja uopste netvrdim da zastava ima extra kocnice(to samo lud covek moze da kaze) ja sam samo reko da sigurno ima boljih auta od "keca' koji losije koce.
Vozim lagano....bolje pola sata kasnije nego 40god.ranije!!!
joj brick naterao si me u ove sitne sate da listam teske stvari da bi proverio sve tvoje tvrdnje.Tu ima i previse poluinformacija,ne mozes govoriti ovako "zdravorazumski" na primer
ko?enje što se ti?e najboljeg efekta usporavanja je ono na samoj granici klizanja, dakle kada guma krene da kao kliza a zapravo se još obr?e.
Sta je to "efekat usporavanja" i sta podrazumevas pod "klizanjem"?
Parametar "slip" u engleskom jeziku kad se koristi strucno u ovoj oblasti ce neko povezati sa tvojim "klizanjem" a ima sasvim egzaktno znacenje.Oznacava se sa grckim slovom lambda,bezdimenzionalna je velicina i uvedeno je da opise akciju izmedju tocka i puta jer normalni zakoni fizike za trenje izmedju cvrstih tela ne mogu biti primenjeni direktno na automobilski tocak zbog "gumaste" prirode pneumatika (najbolji je termin engleski"-springy") i to je problem molekularne teorije.
Kada je slip =0% to je tocak koji se okrece slobodno u vazduhu,a 100% je blokiran tocak medjutim postoji i ono izmedju.Zavisnost izmedju slip-a i koeficijenta prijanjanja sile kocenja je nelinearna,ja sad nemam skener da ti pokazem grafik iz odgovarajuce literature ali sam ipak nesto jedva nasao i prekrojio da pokazem da je ta zavisnost drugacija prema vrsti podloge sto implicira da FIKSNI kriticni slip posle koga se nastavja nestabilna zona u % (crvene tacke) kao referentna tacka kada ABS treba da se aktivira nece do kraja iskoristiti dostupan koeficijent prijanjanja(kriticni slip je u zavisnosti od podloge i pneumatika izmedju 8% i 30%).I jos uvek se nalazimo u jednoj dimenziji,a postoji i lateralni koeficijent prijanjanja i lateralni slip ugao (alfa) koji ce pokazati zasto blokiran tocak pruza tako malu upravljivost itd itd Sve su to neki razlozi slozenosti tog sistema
Comment