Kad? Milsis na onog plavog od pre 6 meseci? Ako je taj, ima slika na forumu, postavio sam je, tema je nesto tipa "gastarbajterska je tuga pregolema" ili tako nesto, i zakljucana je.
1. Ako vam izbezumljena supruga resi da izadje iz kola u voznji (uz pretnju razvodom), znajte da niste jedini, meni se to redovno desava.
2. Danas je Petak. To je dan kada se Beogradjani vracaju kuci.
3. Ima jedan grad, a pored je Beograd.
Ah...pa to je nesto novo, nisam cuo za to. Trazio sam onu temu, ali je nesto nema, mozda je obrisana. Uglavnom, teget maserati GT, italijanske table je uleteo u trafiku kod simfonijskog, vozio ga Banjac, sin od onog sto je drzao EKON ranije. Zivi u Filipa Kljajica.
Mada kad razmislim, zavrsila se sezona saniranja po Svici, pa je mozda neko od brzih momaka dovezao neki Maser...ko zna
Šestoro zdravstvenih radnika koji su prošlog ?etvrtka poginuli u saobra?ajnoj nesre?i kod Kikinde samo su deo crnog bilansa koji bi ove godine mogao da dostigne brojku od 1.275 žrtva, što je crni rekord postavljen na putevima Srbije 2001. godine.
Zbog najnebezbednijeg saobra?aja u Evropi, Srbija ne gubi samo neprocenjive živote gra?ana, ve? i ogroma materijalna dobra.
Prema proceni prof. Milana Vujani?a sa Saobra?ajnog fakulteta,
ukupna godišnja šteta na našim putevima dostigne oko dve milijarde evra.
U jednom saobra?ajnom udesu sa smrtnim ishodom mnogo je onih koji su ošte?eni. Naravno da su za žrtve i njihove porodice gubici nenadoknadivi, ali ?esto su ošte?eni i osiguravaju?e društvo, preduze?e u kojem je radio nastradali, pa i krivac za udes i njegova porodica.
Potrebno je zato da se zapitamo: koliko smo svi, zapravo, siromašniji zbog pogibije tolikog broja ljudi u saobra?aju.
Profesor Vujani? tvrdi da svaka žrtva u saobra?aju košta društvo u celini izme?u 600 i 700 hiljada evra.
Boris Anti?, magistar na istom fakultetu, u svom istraživanju utvrdio je da je šteta, odnosno gubitak po jednom poginulom u saobra?aju oko 300.000 evra.
Brojni troškovi
- U svetu se vrednost statisti?kog života izgubljenog u saobra?aju procenjuje na oko milion evra, dok je u Srbiji zbog niskog bruto nacionalnog dohotka ta cifra manja. Ona zapravo predstavlja 1,7 procenata BND, me?utim, kada Srbija u?e u EU troškovi ?e se vrtoglavo uve?ati - tvrdi Anti?.
Tu su svrstani takozvani tržišni i humani troškovi. Me?u tržišne troškove spadaju medicinski, bolni?ki troškovi, rehabilitacija, eventualne ku?ne posete medicinara, lekovi, proteti?ki ure?aji, troškovi hitnih službi, policijski uvi?aj, eventualni izlazak vatrogasaca, šlep službe... Tu je i izgubljena produktivnost koja zapravo meri koliko je ?ovek i njegovo doma?instvo izgubilo njegovom smr?u, povredom ili odlaskom u zatvor, zatim troškovi administracije osiguranja, sahrane, eventualnih nadoknada za osigurana lica...
Tu su još i troškovi pravosu?a, a tek na kraju dolaze materijalni troškovi u koje, za razliku od raširenog mišljenja, ne spadaju samo troškovi ošte?enja vozila, ve? i troškovi ošte?enja robe koja se prevozi, objekata na putu...
Iza svih navedenih troškova ostaju oni koje je dosta teže utvrditi, a koji se nazivaju humanim. To su troškovi pretrpljenog bola, patnje, fizi?kog naruženja... U svetu su na ovu temu ura?ena brojna istraživanja, ali i danas postoje drasti?ne razlike. Humani troškovi se odre?uju kao odre?eni procentualni deo tržišnih, a da su razlike nepremostive govori i podatak da u SAD oni iznose oko 224 odsto ili 2,5 puta više od tržišnih, dok su u Velikoj Britaniji tek 70 odsto.
Kako svemu tome stati na put? Damir Okanovi?, direktor Srpskog komiteta za bezbednost u saobra?aju smatra da ljudi imaju pogrešno mišljenje da se naplate saobra?ajnih kazni slivaju u budžet da bi ga ja?ele.
Godišnje od kazni 40 miliona evra
- To je potpuno pogrešno jer se od kazni godišnje naplati 30 do 40 miliona evra, a to nije ni deseti deo štete koju donose saobra?ajne nezgode u Srbiji. Dovoljno je samo napomenuti da je ?ak tre?ina bolni?kih postelja u Srbiji zauzeta žrtvama udesa - kaže Okanovi? i dodaje da se po aktuelnom Zakonu kazne slivaju u budžet i to za opšte namene, ali da ?e novi zakon to svakako promeniti.
Sa njim se slaže i prof. Vujani? koji još smatra da bi 100 miliona evra utrošenih na bezbednost saobra?aja u startu prepolovilo troškove, jer se investiranje u bezbednost vra?a od 5 do 30 puta. Švedska, koja je najbezbednija zemlja po pitanju saobra?aja to je postala pošto je uložila nešto više od 250 miliona u obnavljanje saobra?ajnica, edukaciju voza?a, a posebno dece i po?etnika... i potom to višestruko naplatila.
- Kako je kod nas stanje daleko lošije, mi bismo i sa milion evra mnogo uradili. Za po?etak, s tim novcem bismo mogli da pokrenemo velike propagandne kampanje za edukaciju u?esnika u saobra?aju, ali i da promenimo signalizaciju, kako na putevima tako i na vozilima poput traktora. Zato je neophodno da država donese Zakon, jer bi tako, na primer, svi traktori morali da imaju žuto rotaciono svetlo, ?ime bi se u startu spasilo 100 ljudi koji tako poginu. Tražim da se ova država napokon opameti i da se ovom poslu pristupi ozbiljno, jer je nerazuman toliki gubitak novca zbog grešaka loših i nesavesnih voza?a. ?etvoro?lana porodica prose?no godišnje potroši oko 840 evra za tu?e greške i to mora da prestane - kaže Vujani?.
Politi?ari zato moraju da se zapitaju: zašto je bezbednost srpskog saobra?aja ispod svakog nivoa, pa svake godine odnosi sve više žrtava.
Izvor:Blic
Comment