HHO - znamo li nesto o tome ?

Collapse
This topic is closed.
X
This is a sticky topic.
X
X
 
  • Filter
  • Time
  • Show
Clear All
new posts
  • alexa05
    CBC Senator XXL
    • 23.07.2006
    • 1769
    • Smederevo
    • Opel Vectra B 2.0DI 16v

    Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

    citat,

    "Ja sam pre 3 godine to ugradio na vise razlicitih motora. Usteda u gorivu je oko 33%, smanjenje ugljen dioksida je za vise od trecine a smanjenje ugljen monoksida je za 100x. Obrtni moment povecan za 5%. Najmanju ustedu goriva postize na plinu, oko 25%, dok je na dizelu i benzinu oko 30-33%. Da bi se ovo postiglo radio sam simulaciju signala sa sondi za kiseonik i lazirao podatke ka motornom kompjuteru. Temperatura na izduvu je 11 stepeni manja nego kad radi bez HHO generatora. Potrosnja struje iz akumulatora je bila 15A sto mi je i bio uslov pri razvoju ovog uredjaja da ne vuce vise od farova i pri toj struji sam dobijao oko 15-20l gasa. Hemijski ovo izgleda nemoguce ali je postignuto posebnim oblikom signala gde se HHO celija ponasala kao baterija i posle skidanja napona. Jos nekoliko desetina sekundi posle prekidanja struje celija je proizvodila gas. Lose strane HHO generatora su trosenje elektroda pa se zbog toga i zove braon gas jer dobija boju gvozdje oksida. i druga losa strana HHO generatora je izbacivanje ozona na izduv iz motora na plin i benzin. Ozon je izuzetno stetan u nestabilnom stanju u kom izlazi iz izduva. Sledeci korak mi je bio da uradim kompletan motorni kompjuter za upravljanje ubrizgavanjem sa simulacijom na postojeci da ne izbacuje greske u kompjuter ali mi je nakon testova uradjenih na Masinskom fakultetu u Beogradu jaca sila zabranila dalje bavljenjem ovom temom. 1l vode je dovoljan za oko 700km. Najveca usteda u gorivu je postignuta na gliserima, oko 85%. To je zbog toga sto vazduh za sagorevanje goriva na povrsini mora ima jako malo kiseonika pa mu bilo koji dovod dodatnog kiseonika popravlja sagorevanje.

    Princip rada HHO generatora je slican turbo motoru gde se takodje ubacuje veca kolicina kiseonika da bi se povecala snaga. Jedina razlika je sto kod turbo motora ubacujete i azot a ne samo koristan kiseonik. Posto pri sagorevanju kiseonika i vodonika kao proizvod izlazi voda smanjena je kolicina CO2 pa time i sama temperatura.

    Ovo je sve sto mogu napisati o HHO i molio bih da mi ne saljete privatne poruke jer necu odgovoriti. Kao dodatak mogu staviti tekst koji ukratko objasnjava tematiku.

    Mala škola hemije

    U 12 grama ugljenikovog izotopa C12 nalazi se 6,022 • 1023 atoma ugljenika. Ovaj broj se naziva Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta. Italijanski naučnik Avogadro (Amadeo Avogadro, 1776-1856), tvorac molekulske teorije gasova, je ovo prvo postavio kao pretpostavku, što je kasnije dokazano eksperimentalnim metodama i tvrdi da za sve gasovite elemente vazi pravilo da je broj cestica u molu elementa ( mol je kolicina supstance koja je jednaka masi u gramima, koliki je atomska masa te supstance ) jednak i da iznosi upravo koliko iznosi Avogadrov broj. Za gasove koji se nalaze u molekulskom stanju kao O2, H2, u molu se posmatra broj molekula dok se plemeniti elementi posmatraju samo atomi.

    Kako bi to izgledalo u praksi? Ako posmatramo vodonik, koji se u prirodi nalazi u molekulskom obliku H2. Njegova atomska masa je 1 odnosno 2 jer je u molekulskom stanju, pa je njegova molarna masa 2g. U jednom molu, to jest 2g, ima 6,022 • 1023 molekula H2. Istom računicom je O2 = 2 x 16g = 32g. Znaci mol molekul kiseonika ima masu od 32g.

    Druga interesantna stvar u Avogadrovom zakonu je da bez obzira na atomsku masu, broj cestica, u gasovitom stanju, različitih elemenata pri istom pritisku i temperaturi ima istu zapreminu. Na 0oC stepeni i atmosferskom pritisku 101,3 kPa ima zapreminu od 22,4 dm3.

    Da bi presli na poentu cele price moracemo da se pozabavimo jos malo hemijom.

    Elektroliza je razlaganje hemijskog jedinjenja pomocu elektricne energije. Za nas je interesantna elektroliza vode. Hemijska oznaka vode je H2O i sastoji se od 2 atoma vodonika i jednog atoma kiseonika. Spuštanjem inertnih elektroda u vodu i proticanje struje kroz njih uzrokovaće ( uz pomoc katalizatora ) razlaganje vode na vodonik i kiseonik. Iako se i vodonik i kiseonik razlazu u atomskom stanju, zbog vrlo nestabilnog stanja oni se odmah vezu u molekulski oblik H2 i O2.. Ova dva gasa su interesantna za nas i iskoristicemo ih u prethodno navedenom zakonu.

    Ako uzmemo da jedan dm3 (litar) vode ima masu 1kg, racunicom dobijamo da u 1kg vode imamo, na osnovu atomskih masa, 1/9 vodonika i 8/9 kiseonika posmatrano u masama. Kako smo dosli do ove racunice? Jedan mol vode se sastoji od 2 vodonika, čija je molarna masa 2g i jednog atoma kiseonika, čija je molarna masa 16g, sto je ukupno 18g. 2 grama vodonika su 1/9 mase molekula vode, tako da u 1kg vode imamo 111,11g vodonika i 888,89g kiseonika. Kako je jedan mol molekul vodonika 2g, u litri vode imamo 111,11 : 2 = 55,55 olova vodonika H2 i 888,89 : 32 = 27,78 molova kiseonika.O2. Ukupno imamo oko 88,3 mola gasa. Kako je jedan mol gasa 22,4dm3 dobijamo, da na 0oC stepeni i atmosferskom pritisku 101,3 kPa, iz 1 litra vode elektrolizom dobijamo oko 1980 litara mešavine gasa O2 I H2.

    Motori sa unutrašnjim sagorevanjem

    Motori sa unutrašnjim sagorevanjem ili SUS motori se ugrubo dele na dve grupe: strujne motore i motore promenljive zapremine. Strujni motori su uglavnom turbinski, kao na avionima dok su motori sa promenljivom zapreminom oni koji su nam bliži a nalaze se u svim vozilima. Zajedničko za obe vrste motora je da koriste fosilno gorivo (benzin, dizel, plin LPG) za svoj rad. Sagorevanjem fosilnih goriva toplotna energija se pretvara u rad koji koristimo za pokretanje vozila. Na žalost veliki deo energije prilikom sagorevanja ostane neiskorišten ili izgubljen pa tako najsavremeniji motori imaju stepen iskorištenja oko 40% dok veliki deo ode u toplotu i kroz auspun nesagorelo.

    Za sagorevanje fosilnog goriva potreban je kiseonik koji motori uzimaju iz vazduha. Procenat kiseonika u vazduhu je oko 20% dok je ostalo azot i u maloj meri neki drugi elementi. Nepoželjan proizvod sagorevanja je CO2 ugljen-dioksid sa izuzetno velikim toplotnim kapacitetom. Stepen korisnog dejstva bi se mogao povecati ako bi se povećala količina kiseonika u usisu motora. Ovo se do sad rešavalo turbinama (turbo motori) koje su utiskivale vecu kolicinu vazduha u cilindre i hladnjacima (interkuler) koji hlade komprimovan vazduh iz turbine, iz istog razloga da što više vazduha uđe u cilindre.

    Ako bismo uspeli da dovedemo kiseonik dodatno poboljšali bi karakteristike motora. Za to nam služi elektroliza. Tu se postavlja prvo pitanje:
    - ako uložimo energiju u elektrolizu, kako ćemo dobiti više nego što smo uložili?
    Ne koristimo energiju sagorevanja vodonika i kiseonika direktno vec koristimo kiseonik za bolje sagorevanje fosilnog goriva. Sem toga povećana količina kiseonika pomaže da sav ugljen monoksid totalno sagori, količina goriva za istu snagu je manja pa je i količina ugljen dioksida na izduvu manja. Višak kiseonika i vodonika sagori u vodu dodajući time deo energije a posto se na izduvu automobila dobija vodena para koja ima manji toplotni kapacitet od ugljen-dioksida i temperatura izduva je manja. Rezultati dobijeni ovom računicom kažu sledeće: manje ugljen-monoksida CO, manje ugljen-dioksida CO2, povecana snaga motora i obrtni moment, smanjena potrosnja goriva. Višak kiseonika i vodonika u auspuhu sagori u vodenu paru. Sem toga na izduvu dobijamo i deo kiseonika. Odakle kiseonik? Ako ubrizgavamo manje goriva za isti broj obrtaja motora logicno je da će deo kiseonika iz vazduha biti višak. Višestruka dobit a uzimajućći u obzir ekologiju dobit je jos veća.

    Primene u drugim oblastima

    Uvek posmatramo prvo ono sto direktno utice na sopstveni novcanik pa smo se u ovom slucaju okrenuli ustedi goriva. Rezultati dobijeni prvim testiranjima izduvnih gasova bacaju svetlo na mnogo znacajniju oblast primene a to je industrija. U industriji primena skupih filtera za izduvne gasove je vec odavno obavezna. Uvodjenje HHO gasa u sagorevanje bi drasticno smanjilo stetne izduvne gasove popravljajuci njihovo sagorevanje. Ukoliko se usavrsi varijanta za industriju dobit je visestruka, kako ekoloska tako I finansijska. Sem toga dazbine koje industirja placa za ispustanje stetnih izduvnih gasova u atmosferu bi se smanjile. Da li ovo vazi kod nas ne znam ali na zapadu je ovo normalna stvar gde se dazbine placaju na osnovu karbon credita (carbon credits). O cemu se radi? Osnovna objasnjenja o karbon kreditu se mogu naci na internetu ali samo kao primer evo jedan link sa objasnjenjima, cenovnikom I novim projektima za smanjenje stetnih izduvnih gasova http://www.ecobusinesslinks.com/carbon_ ... uction.htm . Racunicu je lako izvesti iz svega navedenog.

    Zaključak

    Ugljen dioksud CO2 koriste biljke za fotosintezu i on je u tom slučaju koristan. Problem je što se u industriji on proizvodi u ogromnim količinama a šume sve više seku i uništavaju. Raspored energetskih nivoa ugljen-dioksida ima jednu specificnost da pri prijemu energije (svetlost) elektron prelazi u viši energetski nivo a pri povratku se vraća preko dva energetska podnivoa i pri tom oslobađa toplotu. Na taj način se sunčeva svetlost pretvara u toplotu što dovodi do zagrevanja atmosfere. Da je biljaka mnogo više problem zagrevanja ne bi bio toliko ubrzan poslednjih godina.
    Sem problema sa ugljen-dioksidom postoji problem i sa fosilnim gorivom čije su količine ograničene pa je poslednji trenutak da se okrenemo nauci i pokušamo da što bolje iskoristimo postojeća znanja.
    Mislim da je potencijal ovog projekta ogroman u svim oblastima industrije I da zasluzuje ulaganje u razvoj."
    EX OPEL KADETT E C14NZ TUNED WITH LPG EQUIPMENT BY IVAN T

    NOW OPEL VECTRA B 2.0DI 16V (X20DTL)

    SVE PROLAZI PA CAK I DOZIVOTNA ROBIJA

    Comment

    • alexa05
      CBC Senator XXL
      • 23.07.2006
      • 1769
      • Smederevo
      • Opel Vectra B 2.0DI 16v

      Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

      nastavak citata,

      "Voda ne sagoreva kao kiseonik i vodonik. Sem toga put od proizvodnje kiseonika i vodonika do sagorevanja je jako kratak i vremenski i duzinski i oni ne uspeju u atomskom stanju da se vezu ni u molekule O2 i H2 vec ulaze u cilindre kao H i O. Zbog toga se i zove HHO generator jer proizvodi iz vode dva atoma vodonika i jedan kiseonika. Da bi se vodonik i kiseonik vezali u vodu treba im pokretac, varnica. Posto u cilindre sem HHO gasa ulazi i kiseonik iz u**** ne uspe sav kiseonik da sagori a pod dejstvom varnice prelazi u ozon. Vestacki stvoren ozon se ne zadrzava dugo u takvom stanju ali kao tezi molekul ostaje pri zemlji i kad bi svi imali vozila na HHO ovo bi bio ozbiljna problem.

      Vraticu se na HHO samo da opisem rad turbine. Turbina motorima ubacuje pod pritiskom doddatnu kolicinu vazduha da bi gorivo bolje sagorelo. Problem pri ovom je sto prilikoom sabijanja vazduha on se greje i povecava svoju zapreminu. Da bi to anulirali postoje kuleri za usisni vazduh. Na primer na velikim nadmorskim visinama obicni motori gube snagu zbog razredjenog vazduha. Turbina ovaj problme resava. Da bi shvatili da se gas greje prilikom sabijanja, setite se pumpe za gume kad duvate gumu, ugreje se, zar ne.

      Motorni kompjuter u autu je slozen sistem koji sve procese prati i podesava optimalnu smesu za maksimalno iskoristenje. To radi na osnovu kisonicke sonde u izduvu. Ako je vise kiseonika onda povecava doziranje goriva da se to anulira i obratno. Ubacivanjem kiseonika iz HHO motorni kompjuter dodaje kolicinu goriva. Tada se snaga motora znatno povecava. Zbog toga sam radio simulaciju signala sa lamda sonde i vracao je kompjuteru da shvati da je sve u redu i da smanji doziranje goriva. Na plinskim motorima se stavlja onaj jednostavni multivibrator da bi izgledalo kao da je sve u redu. Kada tog nema motorni kompjuter se napuni greskama i izbacuje chek engine. Kod auta koji se sami resetuju to nij eproblem ali kod Opela to ostaje o posle nece da radi dobro na benzinu. Ja sam radio za potrebe ispitivanja kontrolisani pojacavac signala sa sonde i tako podesavao potrosnju i snagu. Da se nastavilo sa razvojem planirao sam da razvijem poseban motorni kompjuter koji bi se kacio na dizne i upravljao sa njihovim otvaranjem na osnovu papucice gasa a radio sinhronizovano sa motornim kopjuterom i imao isto opterecenje na njemu da ne bi izbacio gresku za neispravnu diznu. Ponovo napominjem da motorni kopjuter prati sve procese u motoru i ima po algoritmu ocekivane odgovore na svaki signal i ako to ne dobije konstatuje gresku. Isti kopjuter koji sam planirao je trebao da prati signal sa lamda sonde i podesava snagu HHO generatora da ne bi proizvodio vise nego sto je potrebno.

      Testove smo radili na vise razilicitih vozila i starije i novije generacije i na svima je postojala usteda. Sto se tice vode u sistemu to je toliko mala koliiciina da vlaga iz atmosfere vise utice. Ono sto nismo probali je montaza na motore sa turbo punjacem jer nismo znali da li ce pritisak u turbini izazivati eksplozije vodonika i kiseonika a ubacivanje gasa u usisnu granu posle turbine nne znam da li bi uspelo zbog povecanog pritiska na tom delu.

      Posto ovo sve izgleda neverovatno, proucavanje ovog sam poceo na osnovu Stanley Meyer-ovog rada. Moja preporuka je da probate sami i uverite se da li to funkcionise ili ne. Seme koje se nalaze na netu za napajanje HHO ne rade posao. Nije opasno jer sve sto se proizvede odmah sagori. Imate i projekte varenja sa ovim gasom. Obavezno stavite babler i nepovratni ventil samo mu malo iskorigujte pritisak jer je prejak za ovu namenu. Sto se tice atesta radili smo i na tom pitanju i nismo uspeli da to uradimo. Jedni su govorili za to ne treba atest jer to nije gorivo a drugi su samo slegali ramenima."
      EX OPEL KADETT E C14NZ TUNED WITH LPG EQUIPMENT BY IVAN T

      NOW OPEL VECTRA B 2.0DI 16V (X20DTL)

      SVE PROLAZI PA CAK I DOZIVOTNA ROBIJA

      Comment

      • mvujanovic
        CBC Veteran
        • 08.06.2010
        • 102
        • beograd

        Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

        Kažeš uspeo si da dobiješ 15-20 litara HHO u minutu, a,zatim navodiš kako sa litrom vode možeš preći 700 km, pošto si sam izračunao koliko HHO se može dobiti iz litre vode, objasni mi kako je to moguće.
        Dakle ti u jednom satu proizvedeš po tvom opisu od 900 do 1200 litara gasa, što znači da ti je potrebno od 1,5 do 2 sata da se potroši litar vode, e sad ako ti za 2 sata prevališ 700 kilometara svaka čast.
        Svaki generator kad ga skineš sa napona se ponaša kao baterija izvesno vreme, jer to je jedna vrsta kondenzatora, ako ti se tečnost prljala, onda ti elektrode nisu dobre, jedino ako su od gvožđa, ako su od inoxa nema ni reči o brzom trošenju i prljanju elektrolita.
        Izvini ali meni je ovo sumnjivo.
        P.S.Izvinjavam se naknadno sam primetio da se radi o citatu, tako da se moj tekst ne odnosi na tebe već na autora.
        Last edited by mvujanovic; 14.02.2012, 12:49.

        Comment

        • danek
          CBC Član
          • 13.09.2011
          • 42
          • zagorje

          Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

          ja koristim 0.5mm elektrode i malu struju...ne troše se,voda čista unatoč jačoj otopini NaOH radi vanjskih temperatura ispod -15c noću...voda se troši i to jako..30 i nešto litara plina po satu..sve mogu shvatit samo ne da se voda ne troši,to mi nikako ne leži..imam 1.5l vode u sustavu i vidim kad pwm počne propuštat jaču struju,ampermetar klizi gore radi povećanja električne vodljivosti elektrolita zbog povećanja koncentracije u vodi...treba dotočit vodu obavezno.
          -što se tiče struje 15A na generatoru taj plin nije ni blizu onom na slabim strujama koji je i nekoliko puta učinkovitiji..možda negdje i ja griješim,ali kvalitetu plina određuje jakost struje i to je nepobitno...količinu vlage u tom kvalitetnom plinu određuje konstrukcija generatora koji isto radi na slaboj struji,ali to je isto kvalitetan plin...para je druga priča..

          Comment

          • boba83
            CBC Član
            • 21.01.2012
            • 36
            • Beograd

            Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

            Nesto mi ta prica da se kiseonik iz elektrolize koristi za sagorevanje benzina ne pije vodu. Onda bi vodonik izlazio nesagoreo jer vodonik ne gori sam od sebe vec burno reaguje jer se spaja sa kiseonikom. Vodonik pri sagorevanju se vezuje sa identicnom kolicinom kiseonika od koje je bijo rastavljen. Svi smo videli kako hho brzo sagoreva to se desavai u cilindrima vodonik eksplodira i ubrzava paljenje osnovnog goriva i razbija ugljovodonicne nizove cime se gorivo bolje iskoriscava. Sigurno ste negde videli kad neko vozilo radi bez auspuha i vatra izlazi neiskoriscena iz cilindara u tome je tajna hho-a da ubrzava sagorevanje.

            Comment

            • silo
              CBC Član
              • 21.03.2011
              • 25
              • zemun

              Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

              MVUJANOVIC-u jesi li ti ono negde pisao da mesas TNG i HHO?Ako sam dobro shvatio to je na sam mesac TNG-a.Cekam toplije dane da opet ugradim celiju.Jesenas sam je ugradio sa konekcijom ispred leptira,svako ekspandiranje TNG-a pritisak mi gurao vodu iz bablera u posudu.Sad kontam ako se tebi dobro pokazalo mesanje TNG i HHO-a da tako uradim,s tim bh rjesio problem ekspandiranja posto imam klapnu ispred mesaca za zastitu protokomera.Ako imas jos neki savet molio bih te.

              Comment

              • formatizer
                CBC Početnik
                • 14.02.2012
                • 6
                • PI

                Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                Poz. svim ucesnicima foruma.
                Sa poboljšanjem vremena počinjem ugradnju HHO
                Tu mi je potreban savet pri izboru ćelije. Plan je -nnnn+nnnn- dimenzija 100x100.
                Ugrađuje se u VW t2 1.9boxer.
                Da li je plan dobar

                Comment

                • qwisko
                  CBC Veteran
                  • 10.07.2009
                  • 124
                  • Beograd
                  • 406

                  Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                  Dodaj jos 5 komada, da bude -nnnn+nnnn-nnnn+ . Ugradjeno u 1.9d motor i odlicno se pokazalo

                  Comment

                  • formatizer
                    CBC Početnik
                    • 14.02.2012
                    • 6
                    • PI

                    Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                    Dodati jos plata nije nikakav problem ako su dimenzije u startu dobre.
                    Da li bi po Danekovom savetu onda trebao uvod da pravim sa obe strane

                    Comment

                    • nulešić
                      CBC Početnik
                      • 14.02.2012
                      • 8
                      • bgd

                      Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                      Pozdrav svima koji učestvuju u temi. Konačno nađoh na srpskom nešto kvalitetno o HHO.Pošto tek ulazim u priču postavio bih par pitanja pa koje rad da odgovori bio bih zahvalan.

                      1. Zasto soda bikarbona nije dobra?
                      2. Sta je bolje NaOH ili KOH?
                      3. Dali je neko koristio dihtunge od neoprena i kako su se pokazali sa NaOH i KOH?
                      4. Da li je neko pratio HHOconnection na youtubu?

                      Verovatno je na neka od ovih pitanja već odgovoreno u temi, ali tema je baš opširna i mučno je isčitavati sve od početka. Možda ne bi bilo loše da se otvore koje bi se posebno bavile bitnim detaljima ( dihtunzi, elektrolit, elektrode ...)
                      Unapred Hvala!

                      Dora hvala za upute

                      Comment

                      • danek
                        CBC Član
                        • 13.09.2011
                        • 42
                        • zagorje

                        Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                        soda bikarbona radi otrovne plinove i uništava elektrode ukratko..
                        samo NaOH može napraviti katalitički sloj na elektrodama-tek kasnije se može stavit KOH...ali ako je generator loš nema elektrolita koji će ga popraviti...
                        -na you tube ne pratim ništa..neda mi se isprobavat što je istina a što laž
                        ---konekcije na generatoru možeš i oba gore,ako nije problem u montaži generatora u auto na taj način
                        -znači trpaj NaOH i vozi-pwm ugradi da se stabilizira proizvodnja plina

                        Comment

                        • boba83
                          CBC Član
                          • 21.01.2012
                          • 36
                          • Beograd

                          Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?


                          Odlicno predavanje Stanley Meyersa

                          Comment

                          • boba83
                            CBC Član
                            • 21.01.2012
                            • 36
                            • Beograd

                            Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                            Sto se tice HHO connection-a nisao odusevljen njima. Gledao sam jednu njihovu video prezentaciju za 1litar gasa po minuti trebalo im je 205w sto je prilicno neefikasna celija.*

                            Zanima me da li je neko pokusao da otapa aluminijum u NAOH da li ta otopina povecala elektroprovodljivost elekrolita. Da li bi elektrolit oksidirao? *Da li bi se vrsila galvanizacija elekroda aluminijumom ili bi to NAOH sprecila?

                            Comment

                            • qwisko
                              CBC Veteran
                              • 10.07.2009
                              • 124
                              • Beograd
                              • 406

                              Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                              Sam aluminijum se topi u rastvoru NaOH i stvara se cist vodonik (H2). reakcija je prilicno burna ako je rastvor NaOH malo jaci, tako da nikako ne stavljati aluminijum u elektrolizer

                              Comment

                              • boba83
                                CBC Član
                                • 21.01.2012
                                • 36
                                • Beograd

                                Odg: HHO - znamo li nesto o tome ?

                                Mislijo sam ta otopina aluminijum kada stane reakcija da se koristi kao elekrolit.

                                Comment

                                Working...
                                X