Danek,uvodnice su od elektro kablova,jel da?A sta Ti je ono koleno u uvodnicama,cini mi se da ima crno koleno izmedju uvodnice i creva?
Koliko si spustio potrosnju na onoj...skoda dizel bese?
HHO - znamo li nesto o tome ?
Collapse
This topic is closed.
X
This is a sticky topic.
X
X
-
Mislio sam na jednu stranu ploce,unutar dihtunga,a dal je uronjena ili ne to i nije bitno,racunica je odprilike...znaci ako je ploca 15cmX15cm to je 225cm2,puta 0,1=22,5A.To je maximalna struja koju ploca (ceo bipolarni elektrolizer) trpi bez problema i racuna se izmedju dva kontakta (plus i minus),ako se stavi vise pakovanja sabiraju se struje.To je i maximalna struja koju moze da povuce ako je 2V po celiji,kad se zagreje.Probao sam ja i 100A na plocama koje su predvidjene za svega 8A,khm,khmOriginally posted by angelss View Post7 celija = 8 ploca, svaka ploca povrsine ~20-25cm2, ako sam dobro razumeo 0.1A/cm2 obostrane povrsine ploce? Da li je ovo efektivna povrsina ili ukupna sa povrsinom koja nije uronjena tokom elektrolize? (da li treba da dodatno povecam povrsinu?)
-Rupe-
uradio bih donju rupu ~4mm, planiram da zarotiram kvadrat na spic pa sam mislio da rupe stavim u najnizu kotu ali tako da stoje "jedna pored druge" (pogled kroz 2 ploce); da li mislite da ce tako mala razlika imati smisla? i da li ce progoreti lim od 2mm?, a gornju bih isao direkt kroz sve 6mm, u nivou izlaza za crevo...
Sto se tice secenja lima, da li je dovoljno precizno secenje na plazmi ili da trazim negde secenje na laseru? ili je mozda dovoljno da rupe sam nabusim busilicom a oni da mi naseku lim ravno dzinovskim makazama?
Da li planiras da pravis bablere od 316L ili od bilo kog jeftinijeg prohroma i da li planiras da uzmes specijalnu zicu prema izabranom limu ili neku "univerzalnu za prohrom"? Pitam posto imam drugara koji radi u pozoristu a video sam da oni u radionici zavaruju i alu profile cini mi se bas tig-om pa bi mozda mogao da vidim kod njega to da zavrsim ako nije u pitanju neka specijalna vrsta zice za zavarivanje...

Malo je gore 6mm ako su velike elektrode a cini mi se da si rekao da jesu.Dole moze i manje od 4mm.Gledaj da donje odvojis sto vise,mada je to nezgodno ako iskrenes kvadrat.Iskretanje je dobro za "samo jedna rupa gore",Ti bolje radi normalan,donje rupe ce biti dalje i zauzimace manje mesta u kolima.Progorece elektroda nasuprot rupe samo ako je jaka struja i koncentracija NaOH.
Makaze su zakon (najjeftinije) imaju i CNC vodjene,raspitaj se.Tanji lim mozes i sam seci,i rupe takodje,samo rupe obavezno obradi da nema ostrih ivica! Ako se ploce pokrive cekic u ruke i ispravi.
Bablere pravim od 304SS.TIG-om cu variti stapanjem materijala a zicu dodati samo ako mora,bitno je da je zica kiselootporna a svaka je koju kupis.
Leave a comment:
-
-
Meni nije uspelo da elektroliziram benzin.Originally posted by expendable View PostPitanje je sledeće: Kako naterati benzin da bude provodan, ideja je da se vrši elektroliza benzina.
Ovo je malo komplikovano. Ne tako lako! Moram da zatražim "medininski tajm aut". Šalim se, za ovo baš treba vremena.
Ne verujem da je to baš nešto perspektivno ali morao bih da porazmislim.
Ako ništa drugo ne uklapa se u temu (HHO) generator iako posredno ima veze.
I još jedno pitanje: Ako bi vodu u ovim našim elektrolizerima podvrgli pritisku od nekoliko bara da li bi time postigli lakše razbijanje vode, t.j. dali bi bila potrebna manja struja za elektrolizu.
Ne. Bar ne posebno. Gibsova energija zavisi logaritamski od pritiska ... da ne navodim celu jednačinu ali bitan član je lnP2/P1.
Dakle, ne isplati se (da bi se uštedela energija potrebna za razdvajanje vode). Postoji li neki tehnička olakšica? Ne bih rekao, visoki pritisci poskupljuju sistem.
Ima vise patenata i eksperimenata gde se tvrdi (sa sve grafikonima) da visoki pritisak i temperatura pomazu u elektrolizi i taj pritisak i temperatura mogu biti besplatni,dakle cekas da se "stvori" pritisak od elektroliziranog HHO-a,ali je tesko napraviti takav elektrolizer.Gasovi se moraju u startu odvojiti,itd.Pominju se pritisci od 12 bara,mozda i vise ne secam se.A temperature do 1000*C ili vise,a toplota je cesto nusproizvod (gubitak) u raznim procesima pa se moze upotrebiti (pritiskom takodje raste).Jednostavno je,pritisak i temperatura su energija,dakle treba manje energije uloziti u elektrolizu.
Leave a comment:
-
-
Pitanje je sledeće: Kako naterati benzin da bude provodan, ideja je da se vrši elektroliza benzina.
Ovo je malo komplikovano. Ne tako lako! Moram da zatražim "medininski tajm aut". Šalim se, za ovo baš treba vremena.
Ne verujem da je to baš nešto perspektivno ali morao bih da porazmislim.
Ako ništa drugo ne uklapa se u temu (HHO) generator iako posredno ima veze.
I još jedno pitanje: Ako bi vodu u ovim našim elektrolizerima podvrgli pritisku od nekoliko bara da li bi time postigli lakše razbijanje vode, t.j. dali bi bila potrebna manja struja za elektrolizu.
Ne. Bar ne posebno. Gibsova energija zavisi logaritamski od pritiska ... da ne navodim celu jednačinu ali bitan član je lnP2/P1.
Dakle, ne isplati se (da bi se uštedela energija potrebna za razdvajanje vode). Postoji li neki tehnička olakšica? Ne bih rekao, visoki pritisci poskupljuju sistem.
Leave a comment:
-
-
Pitanje je sledeće: Kako naterati benzin da bude provodan, ideja je da se vrši elektroliza benzina.
I još jedno pitanje: Ako bi vodu u ovim našim elektrolizerima podvrgli pritisku od nekoliko bara da li bi time postigli lakše razbijanje vode, t.j. dali bi bila potrebna manja struja za elektrolizu.
Leave a comment:
-
-
Koje je konkretno pitanje?
Ili sam nešto propustio ili samo ne mogu da pohvatam. Zaista mi nije jasno pitanje.
Odgovoriću vrlo rado.
Inače je tačno da ni voda (hemijski čista) nije neki provodnik ali uz mali dodatak soli, baze ili kiseline postaje vrlo provodna dok benzin većinu polarnih jedinjenja (kao nepolarni rastvarač) ne rastvara. Malo bi mu pomoglo ako se u njega doda malo apsolutnog etil alkohola ili izopropil alkohola (osim što bi mu povećalo oktanski broj) ali ni alkoholi (bezvodni ili sa malo vode, do 1%) nisu neki provodnici električne struje (između vode i benzina).
Leave a comment:
-
-
Benzin
Evo jedno pitanje za našeg Expendablea koji nam uvek pomaže:
problem je u tome što benzin nije provodan kao ni voda, s tim da on ima još veću otpornost od vode i to mnogo. Kod dodavanja elektrolita problem je i taj što se ne može dodati bilo koji elektrolit, inače će se na elektrodama javljati komponente tog elektrolita umesto H i OH. Potreban je i dosta veći napon, voda je čak 2 miliona puta provodnija od benzina.
A sad, to nemoj ni da probavaš jer je to izuzetno opasno. To se mora raditi u metalnom sudu koji je dobro uzemljen. Benzin se ponaša kao akumulator statičkog elektriciteta, i može puno da ga uskladišti. ako se iz tečnosti pruži varnica ka nekome ili ka elektrodi koja je uzemljena, ili ka metalnom sudu koji neko dotakne pa iznenada uzemlji, onda će nastati kuršlus kad deo varnice dođe u deo isparenja koji je odgovarajući za paljenje.
Ima li rešenje za ovo?
Leave a comment:
-
-
Upravo tako prijatelju! Za njih smo misaona imenica u svakom pogledu, džaba im njihov novac kad nemaju mozga. Garažna nauka (kako to Painter zove) sa Balkana ih je potukla i to treba da nas još više udruži, a rezultat neće izostati.Originally posted by danek View PostAmeri...još rade spirale i staklenke od kiselih krastavaca...sve što dođe od njih nisu ćelije nego gutačice ampera...na ćeliju 100x100 sa tri rupe stave da proizvodi 2.5lpm...dobiješ litru na 250W u najboljem slučaju...a taj ništa ne valja...iskoristiv do 6A a plina ko da prdneš da oprostite...gledam jedan video,new cell...1lpm 16A
-nisu ameri nikakvo mjerilo,okrenimo se sebi,najveći znanstvenici su sa balkana,najveći umovi koji su pokrenuli svijet.
-zato i jesmo zadnje rupe na svirali kad su nam drugi mjerilo...nabijem ih...lažu samo da prodaju...
Leave a comment:
-
-
evo izgled elektroda ćelija kojima će svatko biti zadovoljan
dati ću i cijevne...sad ću raditi novi model,to će biti strava od plina i za najslabije alternatore.

Uploaded with ImageShack.us
Last edited by danek; 13.09.2011, 20:04.
Leave a comment:
-
-
Ameri...još rade spirale i staklenke od kiselih krastavaca...sve što dođe od njih nisu ćelije nego gutačice ampera...na ćeliju 100x100 sa tri rupe stave da proizvodi 2.5lpm...dobiješ litru na 250W u najboljem slučaju...a taj ništa ne valja...iskoristiv do 6A a plina ko da prdneš da oprostite...gledam jedan video,new cell...1lpm 16AVažno: na sajtu jedne poznate američke (nije Dow) kompanije su naveli da je tačka mržnjenja 30% NaOH -20cel. (-30F) što je baš onako "stručno", jer je inače oko nula cel. (32F). Alal vam vera kolege (ili bolje rečeno "kolege") i okačite diplomu (prestižnih američkih univerziteta) gde sunce ne dopire.
Ironija je u tome što je njihova godišnja plata veća od onog što ću ja (ili moje kolege) zaraditi do penzije (ako je doživim) ali poznato je da je struka odavno profanisana i da znanje sa zaradom veze nema (ni tamo ni ovde) i da najgori studenti postaju menadžeri i gazde onim najboljim.
Tako da je bolje da ćutim jer ja moju (diplomu) mogu i da turim gde ni svetlost (sijalice) ne dopire.
Od prethodnog je još tužnije što su nama (kakvi da smo, stanovnicima Srbije) uvek tamo neki Ameri bolji stručnjaci a naši nemaju pojma. E da oni rade u našim uslovima a mi u njihovim, bilo bi više nego obrnuto (u rezultatima). Još kad bi organizacija bila takva da najpametniji i rukovode, odavno bi vozili kola na vodu. Ovako ćemo, na naftu, još bar 50 godina.
-nisu ameri nikakvo mjerilo,okrenimo se sebi,najveći znanstvenici su sa balkana,najveći umovi koji su pokrenuli svijet.
-zato i jesmo zadnje rupe na svirali kad su nam drugi mjerilo...nabijem ih...lažu samo da prodaju...
Leave a comment:
-
-
Dobro došao!Originally posted by mvujanovic View PostDobro došao druže!
Što više ideja bolja realizacija. Mislim da ćete dati veliki doprinos temi, sasvim ste dobro počeli.
Leave a comment:
-
-
da se malo umješam savjetom7 celija = 8 ploca, svaka ploca povrsine ~20-25cm2, ako sam dobro razumeo 0.1A/cm2 obostrane povrsine ploce? Da li je ovo efektivna povrsina ili ukupna sa povrsinom koja nije uronjena tokom elektrolize? (da li treba da dodatno povecam povrsinu?)
-Rupe-
uradio bih donju rupu ~4mm, planiram da zarotiram kvadrat na spic pa sam mislio da rupe stavim u najnizu kotu ali tako da stoje "jedna pored druge" (pogled kroz 2 ploce); da li mislite da ce tako mala razlika imati smisla? i da li ce progoreti lim od 2mm?, a gornju bih isao direkt kroz sve 6mm, u nivou izlaza za crevo...
Sto se tice secenja lima, da li je dovoljno precizno secenje na plazmi ili da trazim negde secenje na laseru? ili je mozda dovoljno da rupe sam nabusim busilicom a oni da mi naseku lim ravno dzinovskim makazama?
kvadratom na špic dobit ćeš veću korisnu površinu za elektrolizu,znači plin će zauzeti manju površinu na ćeliji
-mada mislim da na tu kvadraturu ploča to je zanemarivo u odnosu na klasično postavljene bridove
-preporučio bih ti samo jednu rupu za izlaz plina 8mm gore u vrhu da ide u nizu
-donja rupa na 8 ploča dovoljna je 3mm,max 3.5mm da održava ravnomjerno nivo vode između elektroda
-rupe postaviti cik-cak ...znači jedna lijevo u kut,druga ploča desno i tako do kraja..time se svodi curenje struje na minimum
-gornja uvodnica za izlaz plina,njen gornji rub na plexiju mora biti u razini donjeg ruba rupe na elektrodama...sve rupe iznad uvodnice popuni plin i nema curenja struje na gornjim rupama.
---probaj jedam elektrolizer složiti 16 elektroda...lim 0.5mm max 0.8mm..razmak 2.5-3mm stegnuto,polaritet -NNNN+NNNN-NNNN+.....uvodnice gore sprijeda-straga...jedna dolje za ispust elektrolita..rupe isto prethodno navedeno-1čajna žlićica NaOH na 2l vode...još ćeš morati rijediti možda...struja u autu od 3-5A...pwm obavezan jer ćeš vozit kilometrima dok se sve izmješa ako dotočiš vodu.
-što će ti 2mm lim? 1mm dovoljno...maksimalno
pozdrav!
Leave a comment:
-

Leave a comment: